
LJUBAV, SMRT I SNOVI Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto |
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta. Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte. Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo. Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma ! |
| | Mikenska umjetnost | |
| Autor | Poruka |
---|
besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Mikenska umjetnost 14/1/2010, 8:06 pm | |
| MIKENA
Микена (старогрчки: Μυκήναι, Грчки: Μυκήνες), је археолошко налазиште у Грчкој, које се налази око 90 km југозападно од Атине, на североисточном делу Пелопонеза. У другом миленијуму п. н. е. Микена је била један од најважнијих центара грчке цивилизације, војно утврђење које је доминирало великим дело јужне Грчке. Период грчке историје од 1600. п. н. е. до око 1100. п. н. е. назива се микенским периодом. Иако су тврђаву сазидали Грци, сматра се да назив није грчки, већ је вероватно предгрчко име које су они наследили од претходних насељеника. Предгрчки језик је остао непознат, а нема посебних доказа да је припадао индоевропским језицима. Верује се да је акропољ или "високи град" Микене утврђен у раном 15. веку пне, на основу једног пронађеног гроба из тог периода. Око 1350. п. н. е. утврђење акропоља и околна брда поново су сазидана у "киклопском" стилу зато што су блокови стена били тако огромни тако да се у каснијим вековима веровало да су их градили једнооки дививи познати као Киклопи. Унутар ових зидина, од којих делови још постоје, изграђене су монументале палате. У каснијим периодима Микенци нису сахрањивали своје краљеве у гробовима, а уместо тога су градили огромне кружне гробнице налик на кошнице зване "толоси". Највећу до њих пронашао је немачки археолог Хајнрих Шлиман. Он није схватио да је у питању гробница већ га је назвао Атрејева ризница. Најпознатији микенски споменик су Лавља врата, која су сазидана око 1250. п. н. е.. У то време Микена је била напредан град, чија се политичка, војна и економска моћ ширила чак до Крита, Пила на западном Пелопонезу и до Атине и Тебе. Међутим, до 1200. п. н. е., моћ Микене је опадала да би у 12. веку потпуно пропала. То се традиционало приписује дорској инвазији Грчке са севера, иако неки историчари данас сумњају да се таква инвазија догодила.
Сећање на микенску моћ одржало се у грчкој мисли у каснијим вековима, општепознато као "грчки мрачни век". У еповима каснијих Грка, нарочито Хомеровој Илијади и Одисеји, сачувана су сећања на микенски период. У Хомеровом епу Агамемнон, краљ Микене, био је вођа Грка у Тројанском рату. У раном класичном периоду, Микена је поново била настањена, мада никад није повратила ранију моћ. Микенци су се борили у Термопилском кланцу и код Платеје за време Грчкоперсијских ратова. Године 468. п. н. е., ратници из Арга су заузели Микену и протерали њено становништво. У хеленистичком и римском периоду, рушевине Микене биле су само туристичка атракција (као што су и сада). Изграђен је мали град који је служио потребама туриста. У каснијем римском периоду град је напуштен.
Археолошка ископавања
Прва ископавања Микене вршио је грчки археолог Питакис 1841. Он је пронашао и обновио Лавља врата. Године 1874. Шлиман је извршио комплетно ископавање. Шлиман је веровао у историјску тачност Хомерових прича па ја на тај начин и тумачио налазиште. Он је пронашао древну краљевску гробницу са краљевским скелетом и спектакуларним погребним предметима. Када је пронашао златну посмртну маску у једној од гробница, узвикнуо је "Гледате Агамемново лице!"
Од Шлиманових дана многа научна ископавања у Микени су вршили углавном грчки археолози али и Британска школа у Атини. Акропољ је откопан 1902. а околна брда су методолошки истраживана у каснијим ископавањима. Данас је Микена, један од кључних градова европске цивилизације, популарно туристичко одредиште, на пар сати вожње од Атине. Налазиште је добро очувано, тако да и данас рушевине "киклопских" зидина и палата на акропољу изазивају дивљење туриста, нарочито ако се има на уму да су изграђене хиљаду година пре споменика класичне Грчке. | |
|  | | besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost 14/1/2010, 8:08 pm | |
| | |
|  | | besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost 14/1/2010, 8:09 pm | |
| | |
|  | | besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost 14/1/2010, 8:10 pm | |
| | |
|  | | besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Mikenska umjetnost 16/1/2010, 8:37 am | |
| Mikenska umetnost se razvijala na jugoistočnoj obali Grčke, istovremeno sa Kritskom kulturom novih palata. Centar Mikenske civilizacije bio je u gradu Mikeni na severnom Peloponezu, odakle su Mikenci počeli kolonizaciju grčkih ostrva i unutrašnjosti, delova maloazijske Sicilije. Posle uništenja Knososa i minojske civilizacije, Mikena je postala najveća trgovačka i vojna sila na Egejskom moru. Zbog izuzetne važnosti ove kulture, period grčke istorije između 1600. i 1100. godine pne naziva se Mikenskom.
Arhitektura
Posle 1300. p. n. e. nastaje intenzivna graditeljska aktivnost u Mikeni i njenim kolonijama. Oni su oko svojih gradova i palata podizali snažne odbrambene bedeme od velikih, grubo tesanih kamenih blokova zidanih bez maltera. Ovi bedemi su svojom impozantnom debljinom (od 7 do neverovatnih 17 metara) do te mere impresionirali stare Grke da su ih u kasnijim vremenima nazvali kiklopskim. Verovali su da su ih podigli jednooki divovi Kiklopi. Najopznatiji ostatak takvih bedema je Lavlja kapija. Centralni motiv mikenskih palata je bila kreljevska dvorana za audijencije, tzv. megaron - pravougaona dvorana sa okruglim ognjištem u sredini. Iz megarona se kasnije razvio grčki hram. Nema monumentalnih skulptura, ali ima puno savršeno izrađenih predmeta sitne plastike - nakita, oruđa, posuđa. Možda je ova umetnost damo dekadencija Minojske umetnosti, isti su oblici i kolorit, ali su oblici tvrđi.
Lavlja kapija
Lavlja kapija (oko 1250. p. n. e.) je kapija u sačuvanom fragmentu kiklopskog bedema. Iznad nadvratnika zid je napravljen u vidu trouglaste konstrukcije, čime se olakšava pritisak od zida iznad. to ingeniozno rešenje je zamenilo luk, koji Mikenci nisu poznavali. (Sličan princip su koristili i stari Egipćani). Unutar te konstrukcije smešten je neobičan kameni reljef sa lavovoma, koji podseća na čuvare vrata u asirskoj arhitekturi. Skromni grobovi iz perioda 2000. p. n. e. dali su samo nešto jednostavne grnčarije i poneki komad bronzanog oružja. Oko 1600 godine p. n. e. javljaju se duboke grobnice u vidu okna, a malo kasnije i konične kamene komore – košnice npr. Atrejeva riznica. U njima je nađeno veoma mnogo predmeta za ličnu upotrebu: posude za piće, nakit, oružje, maske i sl. dobrim delom zlatnih i izvrsno zanatski izrađenih. Iako nisu nađene pretpostavlja se da je postojala bogata dekorativna šema zidnih slika i plastičnih ornamenata u kraljevskoj dvorani za audijencije. Atrejeva riznica je zapravo pogrešan naziv za Atrejevu grobnicu, koja se nalazi izvan palate i usčena je u padinu brega. Ulaz, dromos, bio je dugačak 35 metara, takođe usečen u breg. Između hodnika i groba nalazila su se vrata, koja su bila oivičena ornametnovanim stubovima, koji su slični stubovima u kritskim palatama, iznad kojih se nalazio arhitrav, a sastrane su se nalazile predstave dva lava. Prostor je ukrašen rozetama, spiralnim ornamentom i crvenim porfirom. Unutrašnjost riznice je bila podeljena na dve prostorije, od kojih je veća služila kultu, a u manjoj je smešten pokojnik. Građevina je još tokom starog veka bila poharana. Sličnost između Mikene i Krita ogleda se u nepostojanju sakralnih objekata. Izgleda da su i Mikenci održavali obrede na otvorenom ili malim oltarima u sklopu palata. Najbliže religijskoj temi jeste mala grupna figura "Tri božanstva"
Slikarstvo
Slikarstvo očigledno vuče korene iz minojskog slikarstva, ali postoje bitne razlike. Ponovo se pojavljuje geometrizacija, koja je bila prisutna u ranijim periodima, crtež je oštar a figura sputanija. Motivi i sadržaj slika i kompozicija uziman je iz života, prikazane su zabave i igre mladih, lov, vežbe akrobata, igre sa bikovima... Ženski lik predstavljen je slično kao u kritskom slikarstvu, u dugačkim, zvonastim, bogato ornamentisanim skuknjama, obnaženih grudi. Likovi su prikazani u profilu, a oko - en face.
Najznačajnija dela su:
Žena nosi ploču, Tirinis Freska oslikana čvrstom kontinuiniranom linijom. Žena nosi karirane pantalone. Figura je sputana, zapeta. Prikazana je frontalno sa pokušajem skraćenja. Vaza ratnika, 1200. p. n. e. Sačuvan je samo fragment, koji prikazuje ratnike u povorci.
Reljef
Reljef se takođe jako oslanja na minojsko nasleđe, ali su Mikenci radili prvenstveno u kamenu. Veština umetnika ove epohe ogleda se i na izuzetnim reljefima na zlatnim posudama, poput rada na Peharima iz Vafija (1400. p. n. e.). Jedan predstavlja čoveka koji pokušava da uhvati bika mrežom i da ga pripitomi, a drugi pripitomljenog bika. Rađeni su tehnikom iskucavanja u zlatu. Jaka je sličost figura onima sa minojske vaze žetelaca, a bika sa freske sa toreadorom. Tema je originalno mikenska - Minojci nisu prikazivali toliko svakodnevne događaje.
Vajarstvo
Mikenski umetnici nisu obraćali veliku pažnju na okruglu plastiku, jer je celokupno shvatanje života bilo više usmereno ka lepoti boje nego strukture. Umetnici su pravili šematizovane terakote, koje najčešće prikazuju adornate.
Najznačajnija dela:
Tri božanstva (1550. – 1400. p. n. e.), od slonovače, prikaz su dve ženske figure i deteta. Suptilnost figure, neusiljenost pokreta i izraza dovodi je u vezu sa minojskim freskama. Javlja nežna igra pokreta i prisno ljudsko osećanje, koji nemaju paralele u jednoj ranijoj umetnosti. Zlatna maska iz Trebeviša, 6. p. n. e. nađena je u Mikeni, u grobnici Atrida. To je posmrtna maska izrađena od zlatnog lima, koji je presovan na licu pokojnika. Maska podseća na posmrtne maske egipatskih faraona. | |
|  | | besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost 16/1/2010, 8:38 am | |
| | |
|  | | besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost 16/1/2010, 8:44 am | |
| | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost 21/3/2010, 5:43 pm | |
| | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost 14/8/2010, 10:48 pm | |
| | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost 28/12/2010, 9:27 pm | |
| Mikenska umetnost Fragment zidnog slikarstva iz Mikene Mikenska umetnost se razvijala na jugoistočnoj obali Grčke, istovremeno sa Kritskom kulturom novih palata. Centar Mikenske civilizacije bio je u gradu Mikeni na severnom Peloponezu, odakle su Mikenci počeli kolonizaciju grčkih ostrva i unutrašnjosti, delova maloazijske Sicilije. Posle uništenja Knososa i minojske civilizacije, Mikena je postala najveća trgovačka i vojna sila na Egejskom moru. Zbog izuzetne važnosti ove kulture, period grčke istorije između 1600. i 1100. godine pne naziva se Mikenskom. Arhitektura Posle 1300. p. n. e. nastaje intenzivna graditeljska aktivnost u Mikeni i njenim kolonijama. Oni su oko svojih gradova i palata podizali snažne odbrambene bedeme od velikih, grubo tesanih kamenih blokova zidanih bez maltera. Ovi bedemi su svojom impozantnom debljinom (od 7 do neverovatnih 17 metara) do te mere impresionirali stare Grke da su ih u kasnijim vremenima nazvali kiklopskim. Verovali su da su ih podigli jednooki divovi Kiklopi. Najopznatiji ostatak takvih bedema je Lavlja kapija. Centralni motiv mikenskih palata je bila kreljevska dvorana za audijencije, tzv. megaron - pravougaona dvorana sa okruglim ognjištem u sredini. Iz megarona se kasnije razvio grčki hram. Nema monumentalnih skulptura, ali ima puno savršeno izrađenih predmeta sitne plastike - nakita, oruđa, posuđa. Možda je ova umetnost damo dekadencija Minojske umetnosti, isti su oblici i kolorit, ali su oblici tvrđi. Lavlja kapija (oko 1250. p. n. e.) je kapija u sačuvanom fragmentu kiklopskog bedema. Iznad nadvratnika zid je napravljen u vidu trouglaste konstrukcije, čime se olakšava pritisak od zida iznad. to ingeniozno rešenje je zamenilo luk, koji Mikenci nisu poznavali. (Sličan princip su koristili i stari Egipćani). Unutar te konstrukcije smešten je neobičan kameni reljef sa lavovoma, koji podseća na čuvare vrata u asirskoj arhitekturi. Skromni grobovi iz perioda 2000. p. n. e. dali su samo nešto jednostavne grnčarije i poneki komad bronzanog oružja. Oko 1600 godine p. n. e. javljaju se duboke grobnice u vidu okna, a malo kasnije i konične kamene komore – košnice npr. Atrejeva riznica. U njima je nađeno veoma mnogo predmeta za ličnu upotrebu: posude za piće, nakit, oružje, maske i sl. dobrim delom zlatnih i izvrsno zanatski izrađenih. Iako nisu nađene pretpostavlja se da je postojala bogata dekorativna šema zidnih slika i plastičnih ornamenata u kraljevskoj dvorani za audijencije. Atrejeva riznica je zapravo pogrešan naziv za Atrejevu grobnicu, koja se nalazi izvan palate i usčena je u padinu brega. Ulaz, dromos, bio je dugačak 35 metara, takođe usečen u breg. Između hodnika i groba nalazila su se vrata, koja su bila oivičena ornametnovanim stubovima, koji su slični stubovima u kritskim palatama, iznad kojih se nalazio arhitrav, a sastrane su se nalazile predstave dva lava. Prostor je ukrašen rozetama, spiralnim ornamentom i crvenim porfirom. Unutrašnjost riznice je bila podeljena na dve prostorije, od kojih je veća služila kultu, a u manjoj je smešten pokojnik. Građevina je još tokom starog veka bila poharana. Sličnost između Mikene i Krita ogleda se u nepostojanju sakralnih objekata. Izgleda da su i Mikenci održavali obrede na otvorenom ili malim oltarima u sklopu palata. Najbliže religijskoj temi jeste mala grupna figura "Tri božanstva" | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost 28/12/2010, 9:27 pm | |
| Slikarstvo Slikarstvo očigledno vuče korene iz minojskog slikarstva, ali postoje bitne razlike. Ponovo se pojavljuje geometrizacija, koja je bila prisutna u ranijim periodima, crtež je oštar a figura sputanija. Motivi i sadržaj slika i kompozicija uziman je iz života, prikazane su zabave i igre mladih, lov, vežbe akrobata, igre sa bikovima... Ženski lik predstavljen je slično kao u kritskom slikarstvu, u dugačkim, zvonastim, bogato ornamentisanim skuknjama, obnaženih grudi. Likovi su prikazani u profilu, a oko - en face. Najznačajnija dela su: * Žena nosi ploču, Tirinis Freska oslikana čvrstom kontinuiniranom linijom. Žena nosi karirane pantalone. Figura je sputana, zapeta. Prikazana je frontalno sa pokušajem skraćenja. * Vaza ratnika, 1200. p. n. e. Sačuvan je samo fragment, koji prikazuje ratnike u povorci.  Mikenska umetnost - prikaz ženskog lika Reljef Reljef se takođe jako oslanja na minojsko nasleđe, ali su Mikenci radili prvenstveno u kamenu. Veština umetnika ove epohe ogleda se i na izuzetnim reljefima na zlatnim posudama, poput rada na Peharima iz Vafija (1400. p. n. e.). Jedan predstavlja čoveka koji pokušava da uhvati bika mrežom i da ga pripitomi, a drugi pripitomljenog bika. Rađeni su tehnikom iskucavanja u zlatu. Jaka je sličost figura onima sa minojske vaze žetelaca, a bika sa freske sa toreadorom. Tema je originalno mikenska - Minojci nisu prikazivali toliko svakodnevne događaje. Vajarstvo Mikenski umetnici nisu obraćali veliku pažnju na okruglu plastiku, jer je celokupno shvatanje života bilo više usmereno ka lepoti boje nego strukture. Umetnici su pravili šematizovane terakote, koje najčešće prikazuju adornate. Najznačajnija dela: * Tri božanstva (1550. – 1400. p. n. e.), od slonovače, prikaz su dve ženske figure i deteta. Suptilnost figure, neusiljenost pokreta i izraza dovodi je u vezu sa minojskim freskama. Javlja nežna igra pokreta i prisno ljudsko osećanje, koji nemaju paralele u jednoj ranijoj umetnosti. * Zlatna maska iz Trebeviša, 6. p. n. e. nađena je u Mikeni, u grobnici Atrida. To je posmrtna maska izrađena od zlatnog lima, koji je presovan na licu pokojnika. Maska podseća na posmrtne maske egipatskih faraona. | |
|  | | Sponsored content
 | Naslov: Re: Mikenska umjetnost  | |
| |
|  | | | Mikenska umjetnost | |
|
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 2 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 2 Gosta
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 120 dana 5/5/2013, 8:45 pm
|
Zadnje teme | » Fotografija dana Juče u 1:26 am od meseceva rosa» medeno 2/3/2021, 8:43 am od Dusica Pajovic» Taj romanticni Balasevic 28/2/2021, 2:12 am od meseceva rosa» priznanje 25/2/2021, 10:17 pm od SaMar» Šta je pisac hteo da kaže? - Majacvet 17/2/2021, 3:18 pm od majacvet» ŠTAMPARIJA FLEŠ ZEMUN 16/2/2021, 4:07 pm od meseceva rosa» O ČEMU TI TO? - CECILIJA 10/2/2021, 11:03 pm od CECILIJA» SEVERNA GRANICA 8/2/2021, 12:07 pm od panonski galeb» Ljubavne pesme 2/2/2021, 9:35 am od Isak Prov» ANAMNEZA 1/2/2021, 9:53 pm od ZEX» PSALMI LJUBAVI 6/12/2020, 8:34 pm od Nena Miljanović» Plavi tonovi... 27/11/2020, 1:57 am od meseceva rosa» Duhovne price 5/11/2020, 1:59 am od meseceva rosa» Na obodu neba 29/10/2020, 9:33 pm od Marr Inna» Mudre misli 16/10/2020, 1:46 am od meseceva rosa» Neozbiljna pitalica, bez filozofije molim 27/9/2020, 9:18 am od ZEX» ПИСМА 27/9/2020, 9:02 am od ZEX» GRESNIK 22/9/2020, 4:34 pm od inadzija» Poruka vasoj ljubavi..., Ucinite to ovde 2/9/2020, 3:42 pm od ZEX» Srodne duse 12/8/2020, 3:55 pm od BiMoglaDaMogu» Sve o Skorpijama, Vazi i za znak i podznak... 6/8/2020, 12:21 am od ZEX» O BOLU 28/7/2020, 4:09 pm od ZEX» Srednjevjekovni gradovi Crne Gore  15/7/2020, 1:06 am od meseceva rosa» Priče i bajke 14/7/2020, 1:26 am od meseceva rosa» Iz Antologije srpske poezije 5/7/2020, 11:45 pm od ZEX» Zaključavanje foruma 10/6/2020, 3:49 pm od Masada» Mario Vargas Ljosa 9/6/2020, 3:59 pm od meseceva rosa» Ismail Kadare 9/6/2020, 3:48 pm od meseceva rosa» Marguerite Yourcenar 9/6/2020, 3:33 pm od meseceva rosa» Pearl Buck 9/6/2020, 3:19 pm od meseceva rosa» Vuk Drašković 9/6/2020, 3:03 pm od meseceva rosa» Filip Petrović - pesme 8/6/2020, 9:29 am od Filip Petrovic» Zbignjev Herbert 5/6/2020, 6:34 pm od meseceva rosa» Ela Peroci 5/6/2020, 6:22 pm od meseceva rosa» Skadarlija 4/6/2020, 1:02 am od ZEX» Ruski Ženski Glas 1/6/2020, 6:08 pm od ZEX» Biserje mojih godina godina 31/5/2020, 11:12 am od Masada» Nase autorske fotografije  28/5/2020, 12:59 pm od Tea» Citati Bukovskog 19/5/2020, 2:12 am od meseceva rosa» Citati o zenama 12/5/2020, 10:36 pm od Nostromo» Brisanje Youtub - ova 6/5/2020, 1:10 am od meseceva rosa» Noćas me gubiš 4/5/2020, 7:21 am od Masada» Zena i cvece 1/5/2020, 1:34 am od meseceva rosa» Moja romanticna skitanja net-om :) 28/4/2020, 3:12 am od Tea» ROMANTIKA BEZ REČI " 28/4/2020, 2:05 am od meseceva rosa» Razbijemo monotoniju bojom 5/4/2020, 2:07 am od meseceva rosa» DEKOLTEI 22/3/2020, 1:52 am od meseceva rosa» Rimujemo reci 16/3/2020, 2:47 am od meseceva rosa» Asocijacije 15/3/2020, 2:49 am od meseceva rosa» Tajna 28/2/2020, 2:40 am od meseceva rosa |
|
|