LJUBAV, SMRT I SNOVI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

LJUBAV, SMRT I SNOVI

Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
 
PrijemTražiRegistruj sePristupi
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta.
Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte.
Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo.
Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma !

 

 Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi

Ići dole 
AutorPoruka
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime14/1/2010, 10:55 pm

Stobi

Stobi(grčki: Στoβόι, makedonski: Стоби) je ime antičkog grada pored Demir Kapije, danas je to najpoznatije arheološko nalazište u Makedoniji. Ostatci grada Stobia nalaze se na uviru rijeke Crne(grčki: Erigon) u Vardar (grčki: Aksios), 160 km sjevero-zapadno od Soluna, na glavnom prometnom pravcu Dunav - Egejsko more, u vrijeme svog vrhunca, to je bio grad velikog vojnog i trgovačkog značaja. Povoljna pozicija Stobia, omogućila je gradu pozdan napredak i prosperitet osobito za mirnih vremena I i II st. n.e. Na kraju svoje egzistencije grad je na kraju VI st. pao pod vlast Slavena.

Istorija

Grad Stobi je bio značajno urbano naselje u periodu od III st. p.n.e. do VI st. n.e. Grad Stobi prvi put spominje u pisanim dokumentima od strane rimskog povjesničara Liviusa 197. p.n.e., on je naveo lokaciju grada u sklopu opisa pobjede Filipa V makedonskog kralja protiv Dardana.(ilirskog plemena).

Pred rimski period

Po arheološkim nalazima, naselje je osnovano u helenističkom periodu, ne puno prije vladavine Filipa V. makedonskog. Naselje se razvilo iz malog peonskog naselja, sa korijenima u arhajskom periodu, na površini od oko 2,5 hektara, na terasastom terenu uz rijeku Crnu (grčki: Egiron). Iz tog perioda pronađene su brončane statue iz klasičnog i arhajskog perioda, i keramički predmeti iz neolita.

Rimski period

Godine 168. p.n.e., Rimljani su pobjedili Perzeusa i zauzeli Makedoniju, koju su podijelili na četiri upravna područja, ali su joj ostavili neku vrst nezavisnosti. 148. godine p.n.e. Makedonija je izgubila nezavisnost i postala rimska provincija. Grad Stobi postao je upravno središte provincije Macedonia I. Za vladavine cara Augusta (31. p.n.e.-14. n.e.), grad se osobito raširio i površinom i stanovništvom, dobio je i status - grada(oppidium civium Romanorum). Većina helenističkih grobova je zasuta zemljom i na njihovom mjestu podignute su nove zgrade. To su nam potvrdila arheološka iskapanja iz 1970. / 1971. kada su otkrivena 55 groba u zapadnoj nekropoli. Status municipija, Stobi je dobio 69. g. n.e. Iz tog doba počinje i rad kovnica novca. Stanovnici Stobia stekli su pravo na - Ius Italicum, i postali građani Rima, a pripadali su plemenima Aemila i Tromentina. Rani i kasni rimski period, su i najbolja vremena u životu Stobia.

Nova era

I Stobi je kao i ostali antički gradovi toga doba, trpio od provala barbara na teritorij rimskog carstva već od III st. n.e. Ponovno obnovljeni grad u IV st., nastradao je u Hunskim pohodima Atile u V st., a zatim u pohodima Ostrogota, vođenih od Teodorika ( 479. g. n.e.). Ranokršćanska zajednica uspjela je obnoviti život u gradu, i život se nastavio dalje. Ali loša obrambena pozicija grada, u nemirnom VI st., donijela je naselju ipak postupnu dekadenciju, tako da je jedini objekt podignut u tom vremenu a ravan nekadašnjem sjaju - Episkopalna bazilika. Kršćanstvo u Stobiju se vrlo rano pojavilo, i bilo dobro organizirano, tako da je već od 325. g.n.e. grad postao episkopsko (biskupsko) sjedište( Budius je prvi biskup grada Stobia). u IV st. n.e. Stobi postao sjedište Mitropolije, sa tri Eparhije; Stobi, Bargalska i Zaparska. Novom teritorijalnom podjelom Makedonije, Stobi je postao glavni grad provincije - Macedonia Salutaris. Car Teodozije I posjetio je Stobi 388. g. n.e.
U Stobiu je djelovala i jaka židovska zajednica, već od III st. n.e.,ali je za posjeta cara Teodozija I, 388. godine porušena je Poliharmosova sinagoga.
Od V st. počinju velike nevolje Stobia, 479. g. n.e. grad je orobljen od strane Teodorika, ostrogotskog kralja. Građani su ga uspjeli obnoviti, ali je grad pogodio razoran potres 518. g. n.e., nakon toga uslijedila je invazija Avarsko - Slavenskih plemena tokom čitavog VI st., na kraju tog stoljeća i posljednji njegovi stanovnici su ga napustili. 1014. g. ostatke napuštenog grada Stobia porušila je vojska bizantinskog cara Vasilija II u svom pohodu na Makedoniju. Antički izvori, govore o intenzivnom životu ove ranokršćanske zajednice, tako da znamo za više istaknutih vjerskih vođa iz Stobia. Pa se tako zna za; episkopa(biskupa) Budiusa ( Nikejski koncil 325 g. n.e.), pa za episkopa Eustacija ( između 343 - 381 g. n.e.), episkopa Nikolu( četvrti ekumenski koncil u Halkedonu 451. g. n.e.), pa episkopa Filipa (obnovitelja velike Episkopalne bazilike u Stobiu, oko 500. g. n.e.) i episkopa Foku(sudionika petog ekumenskog koncila u Konstatinopolisu 553. g. n.e.). Kasnije znamo za episkopa Jovana iz Stobia ( on se spominje kao sudionik šestog ekumenskog koncila u Konstatinopolisu 681.g., kao i za njegova nasljednika episkopa Margarita, kao učesnika crkvenog sabora u gradu Stobiu ( 692. g. n.e.).

Arheološka iskopavanja

Prva arheološka istraživanja proveo je Muzej iz Beograda 1924.-1936. za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Istraživanja su nastavljena manjim intezitetom do početka II svjetskog rata. Ova iskapanja dovela su na svijetlo dana jedan kasno antički grad, sa mnogim javnim i privatnim građevinama. Zatim je iskopano kazalište i većina crkava u centralnom i zapadnom dijelu grada. U toku II svjetskog rata otkriveni su kasno helenistički grobovi oko građevine poznate kao Palača iz Peristerija. Najintezivnija istraživanja provedena su u periodu 1970. - 1980. od strane tadašnjih jugoslavenskih i američkih arheologa. Za vrijeme ovih istraživanja, otkrivene su brojne građevine, provedena detaljnija istraživanja na Zapadnom groblju i mreži gradskih akvadukta. Završna istraživanja provedena su od 1981. do 1988. g. na Episkopalnoj bazilici. 1955. g. na južnom dijelu Sjeverne bazilike otkrivena su 23 slavenska groba, iz IX - XII st. n.e., ovi grobovi nam govore o tome da je pored Stobia, a i u samom gradu živjela slavenska populacija. U Stobiu su pronađene brojne skulpture (bronca, mramor), kultnih božanstava grčko-rimskog panteona ; Apolon i Artemida, Asklepij, Dionis, Zeus, Tihe, Afrodita, Higia, Telesfor. Ali i pored svih iskapanja, nedostaju objekti iz ranog rimskog doba grada, - tako da je jedini objekt iz tog perioda gradsko kazalište. Podatke za postojanje od najmanje dva gradska hrama, danas imamo zahvaljujući kovanicama pronađenim u Stobiu ( i iskovanima u Stobiu).
Nazad na vrh Ići dole
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime14/1/2010, 10:57 pm

Objekti i građevine

Sjeverna bazilika


To je trobrodna ranokršćanska crkva, čiji su bočni brodovi odvojeni stupovima od centralnog broda. Crkva ima prostrani atrij, egzonarteks, narteks i krstionicu (baptisterij) na sjevernoj strani, sa četvrolisnim bazenom. U baziliku se ulazilo iz Glavne donje ulice (Via Principalis Inferior). Objekt je iz V ili VI st. n.e., izgrađen je na mjestu starijeg sakralnog objekta. U južnom brodu i nešto dalje od crkve, pronađeno je 23 srednjovjekovna slavenska groba iz IX.-XII. st. n.e., koji su inače bili dio veće nekropole(groblja) koja se nalazila između Sjeverne i Centralne bazilike.

Civilna bazilika

Ovaj objekt nalazi se nasuprot Sjeverne bazilike, otkriven je 1937. Za ponovnih intenzivnijih istraživanja ( 1956/1957. ) pronađeno je sedam različitih slojeva gradnje. U krajnjoj fazi njegove uporabe, služio je građanima Stobia za svjetovne namjere, zbog toga je i nazvan - Civilna bazilika. Ispod apside pronađeni su predmeti iz V st. p.n.e., dok je ispod broda bazilike pronađena freska sa motivom barske ptice iz I st. n.e.. Pronađeno je i mnoštvo predmeta iz doba helenizma iz III i II st. p.n.e.

Malo kupalište (Thermae minores)

Objekt je iskopan između Civilne i Sjeverne bazilike, i građen je u stilu kasno antiknih gradnji. Objekt ima apoditorium sa bazenom u apsidalnom prostoru, kao i dvojnu sobu sa tri apside. Građen je od kamenih blokova.

Centralna bazilika i sinagoga

To je ranokršćanska trobrodna crkva, u koju se ulazi iz Glavne ulice (Via Principalis), podignuta je na kraju IV st. ili početkom V st. n.e. Prije nje na istom mjestu bila je sinagoga, čiji je pod iskopan na nivou ispod na 1,5 metra dubine. Ova sinagoga je iz IV stoljeća, podignuta je na temeljima starijeg objekta iz III st. n.e., za koji se predpostavlja da je izgrađena donacijama oca sinagoge iz Stobia Tiberiusa Claudiusa Poliharmosa. (njegovo ime uklesano je na stupu na ulazu u apsidu). Temeljitijim iskapanjem ispod Poliharmosove sinagoge otkrivene su građevine iz II st. p.n.e., i dvije vaze sa kovanicama iz 211.- 125. g. p.n.e. . Helenistički slojevi leže na prahistorijskim slojevima uz korito Crne rijeke.

Kuća psalama

Građevina se nalazi južno od Centralne bazilike sa Sinagogom. Ona ima centralnu apsidalnu prostoriju, dvorane sa stupovima i veliki bazen sa stupovima na zapadnom dijelu unutrašnjeg dvorišta. Glavna dvorana popločena je luksuznim mozaicima sa ornamentanim motivima, kao i druge prostorije. Podni mozaik u velikoj apsidalnoj dvorani podjeljen je na četiri dijela. Zapadno polje ima geometrijske ornamente i ptice kao motiv, istočno polje mozaika je kompozicija sa jelenima i barskim pticama oko kantarosa(grčka keramička posuda) iz kojeg istječe voda, ovaj ranokršćanski motiv je bio čest u ovom vremenu. To je dovelo do otkrića da je ova građevina bila rezidencija crkvenih velikodostojnika, iz ove građevine moglo se je ući i u jednu od sinagoga.

Via axia

Via axia je bila jedna od glavnih gradskih prometnica u smjeru istok-zapad, dosad je otkopan samo njen manji dio.

Sveta ulica ( Via Sacra)

Ova ulica vodila je od Herkulovih vrata do trga. Na južnoj strani imala je stupove koji su prije bili dijelovi gradskog kazališta.

Heraklova vrata (Porta Heraklea)

Ova dvostruka vrata, bila su glavni ulaz u grad i nalazila su se u zapadnom dijelu grada. Ne zna se kad su podignuta, ali se zna da su bila u upotrebi još u toku VI st.

Gradska fontana

Nalazi se na malom trgu, koji formira križanje ulica; Via Axia i Via Principalis Inferior. Na zapadnoj strani nalazi se javna fontana, iz njezine tri cijevi voda je istjecala u tri kamena korita.

Veliko kupalište (Magnae Thermae)

Otkriveno je 1931. -1932., u njega se moglo ući iz Via Axia. Imale su apoderium ( veliko predsoblje), veliku dvoranu sa hipokaustima(podestima za skulpture) i 6 mramornih bazena i prefurnium(dvorana za grijanje) sa južne strane. Terme su imale nekoliko faza građenja i dograđivanja, rekonstruirane terme, bile su u uporabi u posljednjoj fazi života grada, u kasnom VI stoljeću. U apoderiumu je pronađena mramorna statua iz sredine carskog perioda.

Glavna donja cesta (Via Principalis Inferior)

Ova prometnica vodila je u pravcu sjever - jug, uz nju su se nalazile, Gradska fontana, Parteniusova kuća, Teodozijeva palača i Kuća psalama.

Glavna gornja cesta ( Via Principalis Superior)

Ova cesta je bila paralelna sa Glavnom donjom cestom (Via Principalis Inferior).

Teodosijeva ulica (Via Teodozija)

Ovo je paralelna ulica sa Via Axiom, i nalazi se između Peristeriusove kuće i Teodozijeve palače. Ulica je bila popločena kamenim oblucima i pločama.

Polukružni trg

Nalazi se sjeverno od Episkopske bazilike, od ulice je odvojen niskom pregradom sjedišta kazališta. Pretpostavlja da je podignut između IV - V st. , okružen je stupovima, i ima podest u centru za veći spomenik.

Peristeriusova kuća

Građevina predstavlja stambeno - trgovački kompleks za više obitelji, na zapadnom dijelu protežu se trgovine. Obitelj Peristerius, posjedovala je prostorije u južnom dijelu građevine. Centralni dio građevine je otvoreno dvorište, sa velikim fontanama od mramora. Na istočnom dijelu građevine nalazila su se skladišta, u ovom dijelu pronađeni su izvrsno očuvani podni mozaici. Čitav kompleks datiran je u kasno IV, odnosno rano V st. n.e.
Nazad na vrh Ići dole
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime14/1/2010, 10:59 pm

Teodosijeva palata

Istočno od Teodozijeve ulice, nalazi se jedan od najreprezentativnijih objekata, koji je dosad otkriven u Stobiu. Za njega se predpostavlja da je bio rezidencija Teodozija I, za njegove posjete Stobiu 388. godine. Ime vlasnika kuće nije poznato, pa se objekt zove Teodosik, građevina ima tlocrt u obliku slova L, i izlaz na tri ulice. Velika dvorana okružena je stupovima, sa sjevera i zapada. Na istočnoj strani nalazio se bazen sa osam mramornih pijedestala za samostojeće skulpture. Pod palače bio je pokriven mramornim pločama, a peristil (nenatkriveno dvorište) mozaicima. Velika apsidalna prostorija (triklinium), nalazi se na južnom dijelu građevine, na nešto uzdignutijem nivou, podovi su ukrašeni mozaicima. Palača je podignuta između IV - V st n.e.

Valjaonica (Domus Fullonica)

To je kompleks međusobno povezanih manjih građevina. To su bili stambeni objekti i trgovine, ime odgovara samo funkciji iz V st. kada se u dijelu tog objekta nalazila valjaona i bojadisaona sukna i radionica za izradu sagova. Inače u ovom kompleksu se živilo od I do VI st. n.e.

Episkopalna (Biskupska) rezidencija

Nalazi se sjeverno od Episkopalne bazilike. U IV st. služila je kao ranokršćanski oratorij(govornica), a u V st. n.e. pretvorena je u episkopsku rezideciju Na ovom nalazištu pronađeno je brončana vaza i zlatni prsten u obliku križa.

Episkopalna (Biskupska) bazilika

To je ranokršćanska trobrodna crkva, poznata kao bazilika episkopa Filipa. Podignuta je na umjetnom platou. To je crkva helenističkog stila, sa atrijem, narteksom i egzonarteksom. Ima dvojnu apsidu na istoku, u kojoj se nalazi kripta. Iza oltarne pregrade otkrivene su dvije faze gradnje. Južno od bazilike se nalazio baptisterij (krstionica) sa kupolom i vrlo luksuznim mozaicima. Na njima su scene sa paunima, barskim pticama i jelenima koji piju vodu iz velikog vrča. U sredini se nalazio bazen, koji je imao dvije faze građenja, u zadnjem sloju se upotrebljavala velika mramorna posuda ( grčki: kаntаrоs ) koja je služila pri obredu krštenja. Na zidovima baptisterija otkrivene su freske, koje su rađene u dva sloja, na najstarijem se vide likovi svetaca. U crkvi kao i baptisteriju pronađena je bogata arhitektonska dekorativna plastika (kapiteli, parapeti ...). Ova crkva podignuta je u dvije faze, prvi dio datira sa početka V st. n.e., a druga faza gradnje bila je na kraju V odnosno na početku VI st. n.e. U centralnom brodu ove bazilike, otkriveni su prilikom iskopavanja 1978., 1979. i 1981. g. ostaci mozaika na podu, jedne starije bazilike. Ona je bila izgrađena krajem IV st. n.e.

Zapadno groblje

Na ovom nalazištu pronađeno je za iskapanja (1971./ 1972.) 81 grobova. Nalazi se blizu Porte Heraclea, i proteže u dužini od 500 metara duž obala rijeke Crne, sve do Crkve na groblju. Najstariji gobovi datiraju iz Ist. p.n.e. i sa početka II st. p.n.e. Ovo groblje bilo je u upotrebi sve do IV st . n.e. Nalazište je otkriveno za I svjetskog rata 1918. od strane vojnika. Prilikom izgradnje novog vodovoda 1973., otkriveno je još 129 grobova. A za rekonstrukcije željezničke pruge Skopje - Gradsko (via Solun) 1978. godine, pronađeno je još 327 grobova iz IV - VI st. n.e. Najveći nalaz zbio se u razdoblju 1992.-1995., kada je otkriven 1501 grob iz II - VI st. n.e.

Teatar

Gradsko kazalište podignuto je u II -III st n.e., po tipu nalikuje starijim grčkim teatrima, i jedan je od najreprezentativnijih objekata pronađenih u Stobiu iz rimskog vremena. Gledalište, orkestra i scena su podignuti odvojeno. Scena, nema pozornicu, već samo fasadu koja je služila kao pozadina za predstave, kao pozornica služio je prostor orkestra. Gledalište se sastojalo iz dva dijela i izgrađeno je od mramora donešenog iz obližnjeg kamenoloma - kod Pletvara (Prilep). Po procjenama ovo kazalište moglo je ugostiti 7 638 gledatelja. Raspored sjedenja u ovom kazalištu, ovisio je o plemenskoj pripadnosti, iskopani su natpisi sa imenima pet plemena. Kazalište je pred kraj III st. n.e. pretvoreno u arenu za borbu gladijatora, ukazom cara Konstantina Velikog iz 325. g. n.e. zabranjen je rad ovakvim arenama, pa je kazalište pretvoreno u teren za gradnju novih kuća i odlagalište smeća, a koristilo se je i kao izvor pogodnog građevinskog materijala za gradnju objekata u IV i V st n.e. Tako su mramorna sjedišta iskorištena su kod izgradnje podesta na Svetoj ulici(Via Sacra), kao i za izgradnju glavnog gradskog ulaza Heraklovih vrata(Porta Heraclea)

Kockarnica

Građevina se nalazi sjeverno od Gradskog kazališta, u njega se ulazilo iz Glavne ulice( Via Principalis) Nazvana je tako jer je u njoj pronađena - Tabula Lusoria i puno novčića za igru. Objekt je iskopan pred početak II svjetskog rata, i na svijetlo dana izašli su bogati podni mozaici. Detaljnijim iskapanjima provedenim 1981. g. ustanovljeno je da je rakonkršćanska trobrodna bazilika sa; glavnim brodom, narteksom i egzonarteksom. Ona se nalazi u jednom sklopu građevina koje su imale kupališni karakter. Na sjevernoj, otvorenoj strani bazilike nalazi se mramorni bazen. Prostorija za kocku je iz ranog rimskog perioda. Ova bazilika je bila u funkciji kroz V i VI st. n.e.

Unutrašnji gradski bedem

Ostatci ovih zidina, iskopani su samo djelomično jugoistočno od Centralne bazilike. Ovaj obrambeni zid, podignut je nakon napuštanja gradskog područja uz rijeku Crnu u IV st. n.e., koja su se zbila zbog sve učestalijih barbarskih provala i nemogućnosti da se brani tako veliki gradski teritorij. Bedem je bio širok 2,35 m. i očuvan je na dubini od 3-5 metara.

Istočni gradski bedem

Ovaj vanjski bedem je otkopan u cjelosti. On okružuje prostor nepravilne forme, širine 400 metara, u pravcu istok-zapad, dužine 450 metara u pravcu sjever-jug. Zidine su bile 2,3 m širine, podignut je u III st. n.e., . Njegova uporaba je prekinuta krajem IV ili početkom V st. ne.

Bazilika na groblju

Nalazi se 250 metara jugozapadno od Heraklovih vrata( Porta Heraklea) na putu za Palikuru. To je trobrodna crkva sa dvojnom apsidom i narteksom, iz IV-V st. n.e. Pod ove crkve ima mozaik, ispod poda pronađeni su grobovi, koji su iz starijeg razdoblja. Na njezinom južnom dijelu je 1937. otkrivena grobna kripta.

Bazilika izvan zidina

Nalazi se na lijevoj obali rijeke Crne, a iskopana je 1992. To je crkva podignuta između V-VI st n.e., dimenzija 31 x 16 metara. Ima prilično oštećene podne mozaike sa ranokršćanskim motivima. Na sjevernom dijelu tog objekta, vidljivi su temelji srednjovjekovne kuće, kao i temelji male crkvice.

Bazilika u Palikuri

Objekt se nalazi oko dva kilometra južnije od Herkulovih vrata (Porta Heraclea). Iskapanja na ovom objektu provedena su 1981./ 1982. g. Ova trobrodna crkva podignuta je IV-V st. n.e. na mjestu starije rezidencijalne građevine. Na ulaznom dijelu ove crkve, otkriveno je desetak ranokršćanskih i kasno antičkih grobova. Istočnije od ove crkve pronađena je velika slavenska nekropola, sa grobovima iz IX - XII st. n.e., sa bogatim nalazima srebrnog i brončanog nakita.

Kovanice

Novci su kovani u Stobiu od cara Vezpazijana (69. - 79.) do cara Elegabala (218. - 222.). Na najranijoj kovanici, koja je rađena u Stobiu, nalazi se motiv Viktorije ( pobjede ) i figura bika. Kovanice iz vremena cara Vespazijana, na aversu imaju portret cara iz profila, dok se na reversu nalazi motiv sa; četverobrodnim hramom i minijaturnom figurom boga Asklepija u sredini, Bonus Eventus ( genij dobre sreće) i lik nepoznatog božanstva, sa kacigom, štitom i oklopom( vjerojatno zaštitnika grada Stobija) sa malom Viktorijom (rimska božica Pobjede) u jednoj ruci i rogom izobilja. Na primjeru kovanice iz vremena careva Tita i Domicijana, imamo na aversu profile dva cara, dok se na reversu nalazi motiv hrama sa četiri stupa. Na kovanicama cara Domicijana(81. - 96.), vidimo četverobrodni hram i malu figuru cara u vojnoj opremi. Iz tog doba imamo i monete sa profilom njegove žene Domicije. Na novčanicama cara Trajana (98. - 117.) nalazi se motiv četverobrodnog hrama, i simbolička scena sa ženom zaštitnicom grada koja na glavi ima - corona muralis ( krunu grada), a u rukama drži malu Viktoriju ( božicu Pobjede). Lijevo i desno od nje leže dva bradata muška lika, alegorije riječnih bogova Egirona i Aksija. Na kovanicama cara Marka Aurelija(161. - 180.) nalazi se isti motiv, kao i lik Jupitera i Viktorije(zaštitnice Stobia). Na jednom drugom tipu kovanica iz doba Marka Aurelija, nalazi se lik njegove mlađe žene Faustine (iz profila), i lik Fortune sa rogom izobilja. Kovanice iz vremena Septimija Severa (193. - 211.) imaju lik Viktorije sa vijencem i palmama i scenom Plutonove otmice Perzefone iz četveroprega (kvadrige). Na drugom tipu kovanica iz tog doba, nalazi se lik Julije Domne, druge žene Septimija Severa ( koja je izvršila samoubistvo), i scena otmice Perzefone. Na novčanicama njezinog prvorođenog sina Karakale(198. - 217.) nalaze se; lik Viktorije u više inačica, otmica Perzefone, Jupiter na prijestolu i mala Viktorija, Jupiter kako stoji, Demetra u stojećem stavu, Merkur kako sjedi, sa vrećicama novca. Na novčanicama Geta (209. - 212.), drugog sina Julije Domne, nalazi se lik vojnika između dvije nimfe(ili Viktorije). Na kovanicama iz vremena Elegabala(218. - 222.) nalazi se Jupiter u sjedećem položaju sa malom Viktorijom i malim likom mladića(vjerojatno atleta) sa vijencem i palmama pa zatim lik Viktorije u nekoliko inačica, pa zatim lik borca, te scena otmice Perzefone. Sve dosad pronađene kovanice su iz bronce, tako da se predpostavlja da je kovnica novca iz Stobia, kovala isključivo jubilarne(prigodne) novčanice.
Nazad na vrh Ići dole
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime14/1/2010, 11:05 pm

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi 752px-Stobi_tlocrt243
Nazad na vrh Ići dole
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime14/1/2010, 11:06 pm

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi 800px-Stobi8bb
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 6:07 pm

  Stobi je drevnomakedonski grad, najveci anticki grad u Makedoniji.
Fundament grada Stobija je malo pajonsko naselje ciji koreni se protezu jos od arhajskog perioda.
  Ovo naselje je bilo locirano na povrsini od 2.5 hektara u plodnom djelu Srednjeg Povardarja gdje se reka Erigon (Crna Reka) uljevala u Aksij ( Vardar).
  Pominje se jos u II veku pne, kao gradsko naselje iz helinistickog perioda, podignuto ne mnogo pre vladanja makedonskog kralja Filipa V.
  Veliki razvoj dostize posle 168 godine pne., kad je Makedonija bila prikljucena Rimskoj Imperiji.
  Lociran je na 160 km od Soluna, ma magistralnom putu VIA EGNATIA, koji je vodio od Dunava prema Egeju.
  Ovakav geografski polozaj omogucio je da Stobi postane znacajan, vojni, strateski, ekonomski i kulturan centar u to vreme, kao i brzi prosperitet u I i II vjeku, koristeci blizinu planine Klepa, bogatom, nalazistima sivobjelog i roze mermera.
  Stobi je imao sva javna odlicja antickog rimskog grada : teatar, terme, akvedukt, hramove, sudnice , plostad, javne cesme I td.
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 6:08 pm

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Stobi1uv9
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 6:13 pm

  U Stobiju su se odrzavale veliki broj kulturnih prestava o bogovima I boginjama grckorimskog panteona kao sto su : Apolon I Artemida, Asklepij,Dionis, Nemeza, Zevs, Tihe, Afrodita,Higieja,Telesfor I drugi. 
  Ovi su bogovi prestavljeni na bronzanim ili mermernim statuama ili na malim kamenim blokovima kao ikone. Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Stobiteatarbd0
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 6:37 pm

Grad je bio znacajan i u eri zacvrscivanja hristijanstva.Od IV veka Stobi je bio episkopsko sediste, a kasnije i eparhija, sto mu je donelo veliki uticaj na druge gradove i naselja.Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Sobi8abh3y
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 6:40 pm

 Iz toga perioda datiraju mnoge crkve i bazilike sa bogatim unutrasnjim uredjenjem, kao i raskosne privatne palate i drugi luksuzni objekti.
  U Stobiju je u III veku postojala i jevrejska zajednica, a svedok je Sinagoga koja je bila srusena krajem IV veka i na njezinim ostatcima bila je podignuta starohristijanska bazilika.
  ( Baptiserium - mesto gdje su se ljudi krstevali )
Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Sobikrstalnica11jt9
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 6:56 pm

  Plostad u Stobiju su formirale dve ulice VIA AXIA i VIA PRINCIPALIS, a na sredini je postojala gradska cesma.

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Stobi15qo3
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 7:06 pm

Grad Stobi nisu mimoisli varvarski pohodi u III veku.Grad je bio obnovljen u IV veku, a u V veku je stradao od hunskih pohoda na celu sa Atilom, kao I pod udarima Ostrogota pod vodstvom Teoderiha u 479 godini. 
  Medjutim hristijanska zajednica je revitalizirala Stobi krajem V veka I zivot je tekao dalje. VI vek je vek u kome dolazi do dekadencije Stobija I jedina svetla tacka je Episkopalna bazilika. Grad je bio obnovljen, ali nikada nije dostigao taj stepen razvoja, raskosi i uticaja.
  Dolaskom Slavena na Balkan, hristijanski svestenici su se povukli – emigrirali u velike gradove kao sto su Solun I Carigrad gdje su nasli sigurnost I utociste. 
   
  Poslednji put je spominjan u XI veku.Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Stobixxx13qe7
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 7:09 pm

 Jos u vreme imperatora Avgusta , Stobi je dobio rang OPPIDIUM CIVIUM ROMANORUM, a nesto kasnije je postao MUNICIPIUM.

  Prema otkrivenim predmetima od bronze koji poticu iz arhajskog perioda, kao i pojedinim predmetima iz neolitskog i zeljeznog vremena, smatra se da se Stobi formirao mnogo pre VII i VI veka pne. 
  Stobi je predstavljao upecatljivu arhitektonsko- urbanisticku celinu sa vodovodom, kanalizacijom, termama, ulicama, plostadima, crkovnim gradjevinama, sinagogama,bazilikama, palatama i teatrom.Sacuvani su i brojni mozaici visoke umetnicke vrednosti, kao i mnoge skulpture, kapiteli,reljefi i delovi fresaka. 
  Arheoloska ispitivanja ovog lokaliteta zapocela su 1818 godine.  Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Stobi2ld7
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 7:14 pm

 U ranom i srednjem rimskom periodu, grad se brzo razvija i belezi visok podem i blagostanje.

  Postao je municipium sa sopstvenom kovacnicom novaca, na kojima je stajao natpis MUNICIPIUM STOBENSIUM.
  Na monetama iskovanim u monetarnici izgradjenoj jos u doba cara Vespazijana (69-79), koja se zadrzla aktivna do cara Elegabela (218-222), stajao je natpis MUNICIPIUM STOBENSIUM.Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Stobi7yt3
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 7:19 pm

Ovi kovani novci su se zvali DENARI i od tada potice ime danasnje makedonske valuteGradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Denaribm7.
Nazad na vrh Ići dole
leptirica35

leptirica35

Ženski
Broj poruka : 0
Godina : 45
Location : ilidza
Humor : umjeren
Datum upisa : 18.10.2009

Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime31/1/2010, 7:23 pm

 U Stobiju su se odrzavale veliki broj kulturnih prestava o bogovima I boginjama grckorimskog panteona kao sto su : Apolon I Artemida, Asklepij,Dionis, Nemeza, Zevs, Tihe, Afrodita,Higieja,Telesfor I drugi. 
  Ovi su bogovi prestavljeni na bronzanim ili mermernim statuama ili naGradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Estobiromanwoman6ooooocikone.
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Empty
PočaljiNaslov: Re: Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi   Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi Icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
Gradovi zaboravljeni u vremenu- Stobi
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
LJUBAV, SMRT I SNOVI :: Umetnost je ...- piše se u temama ispod naslovne :: Umetnost i sve vezano za nju-
Skoči na: