Tajna kanarskih piramida

Karika koja nedostaje
Tajna kanarskih piramida

Za piramide u Egiptu i Meksiku zna gotovo cijeli svijet. No, malo je onih koji znaju da slicne gradevine postoje i na Kanarima!

Tajanstvene piramide pronadene na Kanarskim otocima, ekskluzivnoj turistickoj destinaciji na Atlantiku, mogle bi da budu karika koja nedostaje izmedu antickog Egipta i nestalih civilizacija Centralne Amerike. U to je prije smrti iskreno vjerovao cuveni norveški istraživac Tor Hejerdal (Thor Heyerdahl. Po njegovom dubokom uvjerenju, pricao mi je prilikom susreta u Italiji, dvije deset metara visoke gradevine, mogle bi da dokažu teoriju da su anticki pomorci plovili preko Atlantskog okeana nekoliko hiljada godina prije Kolumba!
Na neki nacin, ukoliko vjerujete u postojanje Atlantide, oni su uz pomoc prastarih izvora i pomorskih karti, slijedili put kojim su redovito plovili sjajni pomorci ove hipoteticne civilizacije.

Enigma u središtu piramida

Piramide sa Kanara imaju izuzetnu slicnost sa piramidama koje su podigizali stari Egipcani, te pripadnici srednjoamerickih civilizacija Maja i Asteka. Njima je predhodila Atlantida, kao svojevrsno izvorište i inspiracija mnogih kulturnih dometa. Tor Hejerdal je za postojanje ovih piramida saznao krajem osamdesetih godina prošlog stoljeca, iz jednog clanka objavljenog u španjolskim novinama o grupi misticara na Kanarima koji vjeruju da je Zemlja naseljena iz svemira i koji koriste piramide za svoje neobicne misticne obrede. Teorija Tora Hejerdala je bila nešto drugacija: on smatra da su obicaj podizanja piramida na ostrvo donijeli Guanci (Guanchi), starosjedeoci.

Teorija Tora Hejerdala je bila nešto drugacija: on
smatra da su obicaj podizanja piramida na ostrvo donijeli Guanci
(Guanchi), starosjedeoci Tenerifa, a ne prapovijesni misionari iz
svemira.
O tajanstvenom porijeklu Guanca, pripadnika rase bijelih
starosjedilaca koje su Španjolci zatekli na Tenerifima, kada su se prvi
put iskrcali na Kanarske otoke, postoje razlicita nagadanja i o tome se u
ovom tekstu necemo temeljitije baviti. No, zanimljivo je da su i oni,
kao i Egipcani, mumificirali svoje mrtve (?!), a njihovi obicaji i
tradicije i danas su predmet naucnih istraživanja ne samo u Španjolskoj,
nego i u svijetu.
Koristeci najsavremeniju opremu, Tor Hejerdal je
utvrdio da u centru piramida postoji nepoznat objekat, koji nije
nacinjen ni od vulkanskog materijala, a ni od zemlje. Zajedno s timom
arheologa iz više europskih zemalja, on je namjeravao da iskopa
nepoznati predmet, kako bi utvrdio njegovu starost, materijal od koga je
napravljen i mogucu namjenu. Pošto su lokalne vlasti bile od pocetka
protiv iskopavanja na grobljima Guanca, Hejerdal nije okoncao svoja
istraživanja, jer je uskoro morao da napusti Tenerife. Otputovao je u
Peru, gdje je nekoliko sedmica istraživao Piramidu Sunca i Piramidu
Mjeseca. Pricao mi je da se iskreno nadao da ce mu lokalne vlasti na
Kanarima, ipak, odobriti nastavak istraživanja, ali to se nije dogodilo,
jer su službena lica u Gimaru ostala pri svom stavu da je “suludo
iskopavati nekoliko starih kamenova" i da je buducnost važnija od
prošlosti.
Ko su Guanci?
U
meduvremenu, prica o tenerifskim piramidama postala je zanimljivom za
cijeli svijet. Da bi stišala taj interes sa otoka se oglasila lokalna
arheologinja Marija Garsija (Garcia), koja je objavila da su njene
kolege koje su razgovarale sa stanovnicima ostrva došli do saznanja da
su piramide podigli španjolski doseljenici.
"Oni misle da piramide
mogu biti najviše 100 godina stare", izjavila je Marija Garsija.
"Nipošto se ne mogu uklopiti u neku teoriju o tome da one predstavljaju
neku vezu izmedu južnoamerickih, egipatskih i piramida sa legendarne
Atlantide!...”
Medutim, Arne Skjersveld (Skjolsvold), istraživac u Hejerdalovom muzeju "Kon-Tiki " u Oslu, ima drugacije mišljenje.
"
Piramide su vjerovatno mnogo starije od vremena dolaska Španjolaca na
Kanarska ostrva. One imaju zanimljivu i neobicnu strukturu i trebale bi,
svakako, biti istražene!... "
Postoje dvije piramide u blizini
Gimara i nekoliko slicnih objekata na drugim Kanarskim ostrvima. Kanari
se nalaze na razdaljini od 50 do 250 milja od africkog kopna i bili su
poznati Fenicanima, Rimljanima i drugim antickim moreplovcima. Ali, niko
ne zna kako su i odakle Guanci stigli ovdje. Oni su bili divlji bijeli
narod koji je koristio oruda napravljena od grubog kamena. Nisu imali
lukove i strijele, nisu koristili metale i nisu posjedovali nikakva
znanja za pravljenje brodova ili camaca.
Njihov jezik, sada gotovo
potpuno zaboravljen, srodan je jeziku i Berbera u Sjevernoj Africi i
mjerenja oko 1000 skeleta u Arheološkom muzeju u Santa Kruzu na
Tenerifima su potvrdila da oni, možda, pripadaju berberskoj rasi.
Guanci
su gotovo potpuno istrijebljeni u španjolskim osvajackim pohodima u 15.
vijeku. Veliki broj pripadnika tog naroda je direktno stradao u bitkama
sa Španjolcima, a još veci ih je broj umro od bolesti koje su na Kanare
donijeli Spanjolci. Oni koji su preživjeli ili su prodani kao roblje,
ili su, što je bio rjedi slucaj, stupili u brak sa Španjolcima i tako se
potpuno asimilirani. Medutim, sadašnji stanovnici Kanarskih ostrva sa
ponosom isticu da su – Guanci!
Ostaje tajna
Arheolog Marija Garsija kaže :
“Najraniji
podaci koje imamo o njihovom prisustvu datiraju iz prvog vijeka prije
naše ere, a raspolažemo više nego pouzdanim podacima da su na ovim
ostrvima živjeli u petom stoljecu naše ere. Najveca misterija je kako su
došli ovdje, pošto nikada nisu pronadeni nikakvi tragovi koji bi
ukazivali da su se oni bilo kada u svojoj istoriji koristili brodovima,
camcima ili nekim drugim plovilima!..."
Jedna od teorija kaže da su
prvi ostrvljani stigli na Tenerife sa fenicanskim moreplovcima iz
Kartagine. Kada su Rimljani uništili Kartaginu, linije snabdjevanja su
bile prekinute i civilizacija Guanca je bila osudena na lagano umiranje.
Njihovo
kameno orude je cak grublje i primitivnije nego ono iz predistorijske
Europe. Iskopavanja piramida, medutim, mogla bi pružiti dokaz (koji su
arheolozi dugo vremena tražili) o izgubljenom znanju o metalima i
izgradnji brodova. I konacno, mogla bi staviti izgubljenu kariku u lanac
saznanja koji povezuje piramide u Egiptu sa slicnim zdanjima u
civilizacijama Maja i Asteka u Južnoj Americi i Meksiku, te legendarne
Atlantide, hipoteticne civilizacije o kojoj su egipatski žreci tako
lijepo pripovijedali starom grckom znatiželjniku Solonu.