LJUBAV, SMRT I SNOVI

Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
 
PrijemTražiRegistruj sePristupi
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta.
Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte.
Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo.
Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma !

Delite
 

 Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen

Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2, 3, 4  Sledeći
AutorPoruka
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:37 pm

IZREKE OTACA
Cijeli Izrael ima udjela na
buducem svijetu, kao što je
reclIDo:
A narod Tvoj, svi su u Iz 60. 21
njem pravedni, dovijeka
ce baštiniti zemlju, mog
nasada izdanci, mojih ruku
djelo, za slavu i diku.
I
1. Mojsije primi Nauk sa Sinaja, i predade Avot
ga Jhošui, a Jhošua starcima, starci prorocima,
a proroci ga predadoše clanovima Velikog
sabora. Oni rekoše tri rijeci:
• Budite uzdržani u sudu!
• Podignite ucenika mnogo!
• Sacinite ogradu oko Nauka!
2. Pravednik Šimon bijaše jedan od posljednjih
iz Velikog sabora. On bijaše rekao:
Na trima temeljima svijet stoji: na Nauku,
na službi i na vršenju milosrdnih
djela.
3. Antigonos iz Sohoa primi [Nauk] od Pravednika
Simona. On bijaše rekao:
Ne budite poput slugu koji služe gospodaru
radi toga da bi dobili nagradu, vec

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”


Poslednji izmenio Tea dana 1/4/2011, 5:32 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:38 pm

budite poput slugu koji služe gospodaru
ne radi toga da bi dobili nagradu, te neka
strah nebeski bude nad vama.
4. Josej, sin Joezerov iz Crede i Josej, sin Johananov
iz Jeruzalema, primiše [Nauk] od
njih. Josej, sin Joezerov iz Crede rece:
Neka tvoj dom bude sastajalište mudrih,
napraši se prahom nogu njihovih i pij
žedno rijeci njihove.
5. Josej, sin Johananov iz Jeruzalema, rece:
Neka tvoj dom bude širom otvoren i
neka sirotinja bude clan doma tvojega!
Ne razgovaraj odviše sa ženom.
S vlastitom ženom - receno je, još manje
sa ženom druga svoga. Tako rekoše mudri:
Svatko tko odviše razgovara sa ženom, stvara
sebi zlo, zapostavlja rijeci Nauka te mu
je kraj nasljedstvo pakla.
6. Jhošua, sin Prahjin i Nitaj Arbelicanin primiše
[Nauk] od njih. Jhošua, sin Prahjin,
rece:
Pribavi sebi ucitelja te ceš steci s2bi
druga! i
Sudi svakog covjeka prema njegovoj
boljoj strani.
7. Nitaj Arbelicanin rece:
Udalji se od zla susjeda i ne udružuj
se s opakim! i
Ne ocajavaj, kazna ce [ih] stici!
8. Jhuda, sin Tabajev i Šimon, sin Šetahov
primiše [Nauk] od njih. Jhuda, sin Tabajev,
rece:
Ne izigravaj pravozastupnika! i
Kada parnicari budu stajali pred tobom,
neka budu u tvojim ocima kao da su krivi,
a kada se udalje od tebe, neka budu u tvojim


tvojim
ocima kao da su nedužni, pošto su se
vec podvrgli sudu.
9. Šimon, sin Šetahov, rece:
Ispituj svjedoke što više i budi oprezan
u rijecima svojim kako ne bi iz njih naucili
da slažu.
10. Šmaja i Avtalion primiše [Nauk] od njih.
Šmaja rece:
Ljubi rad, a mrzi visoko gospodstvo i
ne predstavljaj se vlastima.
11. Avtalion rece:
Mudri, budite oprezni u rijecima svojim,
kako ne blste zaslužili izgnanstvo, jer
cete hiti izgnani u mjesto loše vode, a ucenici
koji za vama dodu pit ce i umrijet
ce, te ce Ime Neba biti oskvrnuto.
12. Rilel i Šamaj p~imiše [Nauk] od njih. HileI
rece:
Budi ucenik Aharonov, koji voli mir i
stremi miru, voli stvorenja i privodi ih
bliže Nauku.
13. On bijaše rekao:
Tko uznosi ime - ime gubi; a tko ne
dodaje - oduzima; tko nece da uci - neka
umre; a tko se bude služio krunom nestat
ce.
14. On bijaše rekao:
Ako necu ja sebi, tko ce mi, i ako sam
ja sam -- što sam, i ako ne sada, a kada?
15. Šamaj rece:
Ustali svoje ucenje Nauka. Govori malo,
a cini mnogo. Primaj svakog prijazno ozarena
lica.
16. Raban Gamliel rece:
Pribavi sebi ucitelja te se udalji od
10 Talmud

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:39 pm

dvojbe. Ne pretjeruj u proizvoljnoj procjeni
desetine.
17. Šimon, sin njegov, rece:
Cijeli sam život rastao medu mudrima
ne nadoh ništa bolje za tijelo od šutnje;
Nije važno ucenje nego djelo; i
Tko pretjeruje u rijecima, navlaci grijeh.
18. Raban Šimon, sin Gamlielov, rece:
Na trima temeljima svijet postoji: na
istini, na zakonu i na miru! Jer je receno:
Istinito i miroljubivo sudite na vratima
gradskim!
II
1. Rabi rece: Koji je to pravi put koji covjek
treba da odabere?
Svaki onaj što donosi slavu onome koji
radi; i
Budi oprezan i pri lakoj zapovijesti i
pri teškoj, jer ne znaš koja je nagrada za
[izvršenje] zapovijesti. Uzmi u obzir gubitak
pri [izvršenju] zapovijesti prema nagradi
za nju, a nagradu za prijestup prema
onome što gubiš time. Obrati pozornost
na troje, te neceš stici do prijestupa. Znaj
što je iznad tebe: oko koje gleda i uho koje
sluša, a sva se tvoja djel:1 u knjigu zapisuju.
2. Raban Gamliel, sin rabi Jhude Kneza, rece:
Lijepo je proucavati Nauk uz svjetovni
posao, jer trud za oboje cini da se zaboravi
na grijeh;

Kraj svakog nauka koji ne prati tjelesni
rad ništavan je i povlaci za sobom
grijeh; i
Svi koji rade za javno dobro neka to
cine radi Imena Neba, jer ce im se po zasluzi
otaca njihovih pomoci; pravo njihovo
stoji zauvijek, a za vas cu uspostaviti nagradu
veliku kao da ste postupili [po zapovijesti]
.
:1. On bij aše rekao:
Budite oprezni prema vlastima, jer se
one sprijateljuju s covjekom samo radi svojih
potreba. Cine se prijazne dok im je dobro,
a ne stoje uz covjeka kad je u stisci.
4. On bijaše još rekao:
Ucini mu po volji kao da je po tvoJoJ
volji, kako bi on ucinio po tvojoj volji kao
da je po njegovoj volji, odreci se svoje volje
radi njegove volje kako bi se on odrekao
volje drugih radi tvoje volje.
!i. Hilel rece:
Ne izdvajaj se iz zajednice,
Ne vjeruj u sebe sve do dana smrti.
svoje,
Ne sudi druga svoga sve dok ne dospiješ
na njegovo mjesto i ne kazuj rijec koja
se ne može saslušati, jer ce se konacno
ipak cuti, i
Ne reci: kad budem imao vremena ucinit
cu, jer možda nikada neceš ni imati
vremena.
li. On bijaše rekao:
Neznalica se ne boji grijeha, aneuceni
nije pobožan,
Stidljivac ne može uciti ni nestrpljivac
poucavati,
lU'

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:41 pm

Nije svaki onaj koji mnogo trguje mudar,
i
U mjestu u kojem nema ljudi nastoj
biti covjek.
7. On takoder, vidje lubanju kako plovi na
vodi. Rece joj:
Utopiše te, jer si ih utapala, na kraju
ce oni koji te utopiše biti utopljeni.
8. On bijaše rekao:
Što više mesa, to više crva; što više
imanja, to više briga; što više žena, to više
praznovjerja; što više sluškinja, to više
raskalašenosti; što više slugu, to više krade.
Što više Nauka, to više života; što više
škola, to više mudrosti; što više savjeta, to
više razuma; što više pravde, to više mira.
Tko stekne dobro ime, sebi ga stjece, tko
stekne sebi rijeci Nauka, stjece sebi život
na onom svijetu.
9. Raban Johanan, sin Zakajev, primi [Nauk]
od Hilela i Šamaja. On bijaše rekao:
Ako si ucio mnogo Nauka, ne drži da
je to tvoja zasluga, jer si radi toga stvoren.
10. Petoricu ucenika imadaše raban Johanan,
sin Zakajev. Evo koji su:
rabi Eliezer, sin Horkanosov,
rabi Jhošua, sin Hananjin,
rabi Josej Svecenik,
rabi Šimon, sin Ntanelov, i
rabi Elazar, sin Arahov.
11. On bijaše nabrojao njihove vrline:
Eliezer, sin Horkanosov, ovapnjena je
jama koja ne gubi ni kapi;
Jhošua, sin Hananjin - blago onoj koja
ga rodi;
Josej Svecenik je pobožan;

Šimon, sin Ntanelov boji se grijeha, a
Elazar, sin Arahov, vrelo koje je sve
bogatije [vodom].
12. On bijaše rekao:
Ako bi svi mudraci Izraela bili na jednoj
plitici vage, a Eliezer, sin Horkanosov,
na drugoj plitici, on bi sve pretegnuo.
Aba Šaul rece u njegovo ime:
Ako bi svi mudraci Izraela bili na jednoj
plitici vage, a s njima cak i Eliezer,
sin Horkanosov, a na drugoj plitici Elazar,
sin Arahov, on bi sve pretegnuo.
13. On im rece: ti
Izidite i vidite koji je dobar put kojem
se covjek treba prikloniti!
Rabi Eliezer rece:
Dobro oko.
Rabi Jhošua rece:
Dobar drug.
Rabi J osej rece:
Dobar susjed.
Rabi Šimon rece:
Koji vidi ono što se rada.
Rabi Elazar rece:
Dobro srce.
On im rece:
Vidim ja rijeci Elazara, sina Arahovog,
iz vaših rijeci, jer njegove rijeci ukljucuju
vaše rijeci.
On im rece:
Izidite i vidite koji je loš put od kojeg
se covjek treba udaljiti.!
Rabi Eliezer rece:
Zlo oko.
Rabi Jhošua rece:
Zao drug.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:43 pm

Rabi J osej rece:
Zao susjed.
Rabi Simon rece:
Tko zajmi, a ne vraca. J el' onaj koji
zajmi od covjeka, kao da zajmi od Svedržitelja,
kao što je receno: Opaki zajmi ali
ne vraca, a pravednik se sažaljeva i daje.
Rabi Elazar rece:
Zlo srce.
On im rece:
Vidim ja rijeci Elazara, sina Arahovog, iz
vaših rijeci, jer njegove rijeci ukljucuju
vaše rijeci.
14. Oni rekoše tri rijeci:
Rabi Eliezer rece:
Neka ti cast tvoga druga bude mila kao
tvoja, i neka ti ne bude lagodno srditi se;
Obrati se dan prije svoje smrti; i
Grij se na vatri mudraca, ali budi oprezan
sa žeravkom njihovom, da se ne
opeceš. Jer je ujed njihov ujed lisice, ubod
njihov ubod škorpiona, siktanje njihovo
siktanje zmije, a sve su rijeci njihove kao
usijana žeravica.
15. Rabi Jhošua rece:
Zlo oko i zli nagon i mržnja prema stvorenjima
izbacuju covjeka iz svijeta.
16. Rabi Josej rece:
Neka ti blago druga bude milo kao
tvoje;
Pripravi sebe sama za izucavanje Nauka,
jer ti on ne pada u nasljede; i
Sva tvoja djela neka budu zaradi Imena
Neba.
17. Rabi Simon rece:
Budi pažljiv pri citanju Cuj, Izraele!

s molitvom, a kada se moliš - ne cini od
svoje molitve ustaljeni red, vec [išti] milosrde
i sažaljenje od Svedržitelja, kao što
je receno: Jer je On sažaljiv i milosrdan,
spor na gnjevu i milosti pun, i nad zlom
se ražali; i
Ne budi opak prema samom sebi.
1B. Rabi Elazar rece:
Udubi se u izucavanje Nauka!
Znaj što ceš odgovoriti raspusniku! i
Znaj pred kim se trudiš i tko je tvoj
poslodavac, koji ce ti platiti za djelo tvoje.
Ul. Rabi Tarfon rece:
Dan je kratak, posla je mnogo, radnici
su lijeni, placa je velika, a domacin ipak
požuruje.
20. On bijaše rekao:
Nije tvoje da završiš posao, ali nisi slobodan
ni da ga se odrekneš. Ako si mnogo
izucavao Nauk, dat ce ti se velika placa,
jer je vjeran tvoj poslodavac koji ce ti
platiti za tvoje djelo, i da znaš da ce pravednici
biti nagradeni u buducnosti.
1. Akavja, sin Mahalalelov, rece:
Pazi na tri stvari, pa neceš stici do prijestupa.
Znaj odakle si došao i kamo ideš
i pred kim treba da u buducnosti položiš
racun. Odakle si došao - iz smrdljive kapi,
i kamo ideš - u mjesto praha, crva i
kukaca, a pred kim u buducnosti treba da
položiš racun - pred kraljem nad kraljevima,
Svetim, neka je blagoslovljen!

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:43 pm

2. Rabi Hanina, zamjenik velikih svecenika,
rece:
Moli se za dobrobit državne vlasti, jer
bi bez straha od nje covjek bližnjega svoga
živa progutao.
3. Rabi Hananja, sin Tradjonov, rece:
Ako dvojica sjede i medu njima nema
rijeci Nauka, to je onda zbor glupaka o
kojem je receno: I u zbor glupaka ne sjeda.
Ali ako dvojica sjede i medu njima ima
rijeci Nauka, onda se Sveprisutnost nastanila
medu njima, jer je receno: Tada progovoriše
bogobo.iažljivi, covjek s bližnjim
svojim, a Bog ih cu i posluša i dade zapisati
pred sobom knjigu spomenicu za
bogobojažljive i one koji štuju ime Njegovo.
Imam ovdje samo za dvojicu. A odakle
nam da cak i jednome, koji sjedi i bavi se
Naukom, Sveti, blagoslovljen neka je, odreduje
placu? Jer receno je: Neka sjedi u
samoci i šuti jer mu On to nametnu.
4. Rabi Simon rece:
Trojica koji su jeli za istim stolom i ne
rekoše nad njim ni rijeci Nauka, kao da su
jeli od žrtava mrtvim bogovima, jer je receno:
Svi su stolovi puni bljuvotina, necisti,
mjesta nema ...
Ali trojica koji su jeli za istim stolom i rekoše nad njim rijeci Nauka, kao da su
jeli sa stola Svedržitelja. Jer je receno:
Ovo je stol koji stoji pred Gospodom.
5. Rabi Hanina, sin Hahinajev, rece:
Onaj koji je budan nocu i hodi po putu
sam i otvara svoje srce besposlicama, dovodi
sebe u smrtnu opasnost.
6. R.abi Nhunja, sin Hakanin, rece:

Svaki onaj koji na sebe prima jaram
Nauka - oslobada se jarma državne vlasti
i jarma svjetovnog rada; a svaki koji odbacuje
sa sebe jaram Nauka, namece sebi
jaram državne vlasti i jaram svjetovnog rada.
7. Rabi Halafta, sin Dosin, iz Kfar-Hananje,
rece:
Medu desetoricom, koji sjede i bave se
Naukom nastanjuje se Sveprisutnost, jer
je receno: Bog stoji u zajednici božjoj. Ps 82, 1
A odakle [znamo da je tako] cak i medu
petoricom? OdatJ.e što je receno: Svoju Am 9, 6
cetu osnova na zemlji.
A odakle cak i medu trojicom? Odatle
što je receno: U božanskoj sredini ce suditi. Ps 82, 1
A odakle cak medu dvojicom? Odatle
što je receno: Tada progo'voriše bogobojaž- Mal 3, 16
ljivi, covjek s bližnjim svojim, a Bog ih cu i po <;luša.
A odakle [znamo da to vrijedi] cak i
za jednoga? Odatle što je receno: Na sva- Izl 20, 24
kom mjestu koje odredim da se moje ime
spominje, doci cu k tebi da te blagoslovim.
8. Rabi Elazar iz Bartote, rece:
Daj mu od onoga što je njegovo, jer
ste i ti i ono što je tvoje njegovi. - Tako
rece po Davidu: Jer od Tebe je sve i iz Tvo- 1 Ljet 29, 14
je ruke dadosmo tebi.
9. Rabi Jaakov rece:
Onaj koji hodi putem uceci, pa prekine
svoje ucenje i kaže: Kako je lijepa ova
biljka, kako je lijepa ova oranica, navodi
na se Spis, kao da je doveo sebe u smrtnu
opasnost.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:44 pm

10. Rabi Dostaj, sin Janajev, rece u ime rabi
Meira:
Svaki onaj koji zaboravi i jednu rijec
iz ovoga ucenja, navodi na se Pismo, kao da
je doveo sebe u smrtnu opasnost, jer je
receno: Samo pazi na se i dobro cuvaj dušu
svoju, da ne zaboraviš ono što vidješe
oci tvoje.
Moglo bi [se pomisliti da to vrijedi] cak
i za onoga kome njegovo ucenje postade
preteško, tome pouka govori: Neka ne išcezne
iz srca tvoga ni jednog dana tvoga života,
taj sebe nece dovesti u smrtnu opasnost
sve dok ne sjedne i ne dopusti da mu
one išceznu iz srca.
11. Rabi Hanina, sin Dosin, rece:
Onomu kome je strah od grijeha prec~
od mudrosti, mudrost mu je postojana, a
onome kome je mudrost preca od straha
od grijeha, mudrost mu nije postojana.
12. On bijaše rekao:
Svakome onom komu su dj')la veca od
mudrosti, mudrost je postojana, svakome
onom kome je mudrost veca od djela, mudrost
nije postojana.
Svaki onaj koji je ugodan ljudima i
Svedržitelju je ugodan, a svaki onaj koji
nije ugodan ljudima, ni Svedržitelju nije
ugodan.
13. Rabi Dosa, sin Harkinasov, rece:
Jutarnje spavanje, vino u podne, djetinji
razgovor i sjedenje na skupovima neukih
izbacuju covjeka iz svijeta.
14. Rabi Elazar Modiinjanin rece:
Tko oskvrnjuje svetinje, prezire blagdane,
cini da lice druga njegova problijedi

pred mnoštvom, kida savez Avrahama, oca
našega, bezocno i u suprotnosti s halahom
tumaci Nauk, unatoc tome što poznaje Nauk
i cini dobra djela, nema udjela na onome
svijetu.
15. Rabi Jišmael rece:
Budi uslužan prema glavaru, uljudan
prema mladem i primaj svakog covjeka s
radošcu.
16. Rabi Akiva rece:
Podsmijeh i lakomislenost navikavaj u
covjeka na blud. Predanje je 'ograda za
Nauk, desetine ograda za bogatstvo, zavjeti
ograda za izdvojenost, a ograda za mudrost
je šutnja.
17. On bij aše rekao:
Omiljen je covjek [Bogu], jer ga je
stvorio po [svom] oblicju. Iz posebne mu
je ljubavi dano na znanje da je stvoren po
oblicju Božjem, kao što je receno: Jer po Post 9, 6
oblicju Božjem stvori covjeka.
Omiljeni su Izraelci [Bogu] jer su nazvani
sinovima Svedržitelja. Iz posebne im
je ljubavi dano na znanje da su nazvani
sinovima Svedržitelja, jer je receno: Sino- Pnz 14. 1
vi ste Gospoda, Boga svoga.
Omiljeni su Izraelci [Bogu], jer im je
dano dragocjeno orude. Iz posebne im je
ljubavi dano na znanje da im je dano dragocj2no
orude kojim je stvoren svijet, jer
je receno: Jer vam dobru pouku dadoh, Na- Izr 4, 2
uk svoj, ne napuštajte ga.
18. Sve je predvideno, a sloboda [izbora] je
dana, i po dobroti se sudi svij"etu, ali sve
prema prevazi djela.
19. On bijaše rekao:

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:45 pm

Sve je dano pod jamstvom, a preda je
razapeta nad svim živim. Trgovina je otvorena
i trgovac daje na dug, a bilje.žnica je
otvorena i ruka piše. I svatko tko hoce
zajmiti neka dode, pa nek zajmi. A blagajnici
obilaze neprestano, svakoga dana i
naplacuju od covjeka znao on to ili ne znao.
A imaju se na što osloniti, jer je zakon pravedan
- i sve je spremno za gozbu.
20. Rabi Elazar, sin Azarjin, rece:
Ako nema Nauka - nema lijepog ponašanja,
ako nema lijepog ponašanja nema
Nauka. Ako nema mudrosti - nema
straha, ako nema straha - nema mudrosti.
Ako nema znanja -nema razuma,
ako nema razuma - nema znanja. Ako
nema brašna - JlQma Nauka, ako nema
Nauka - nema brašna.
21. On bijaše rekao:
Na što je nalik onaj cija je mudrost
veca od djela njegovih? Na drvo s mnogobrojnim
granama, a slabim korijenjem, pa
kad naide vjetar, išcupa ga i izvrne. Zato
je receno: Jer ce biti kao vrijes u suho dolu i nece vidjeti da dobro nailazi i nastavat
ce isušene predjele pustinje, zemlju slanu
i nenastanjenu.
Ali, na što je nalik onaj cija su djela
mnogobrojnija od mudrosti njegove? Na
drvo cije su grane malene, a korijenje jako,
pa kad bi naišli svi vjetrovi svijeta i
puhnuli u nj - ne bi ga pomaknuli s mjesta
njegova. Zato je receno: Jer ce biti kao
drvo zasadeno kraj vode, što k potoku korijenje
šalje, ne boji se dolaska žege, jer
ce mu listovi biti svježi, a u sušnoj godini

nece brinuti, nece prestati da donosi plod.
22. Rabi Elazar Hisma rece:
Gnijezda i uvodna poglavlja o mijeni
[žene] srž su halaha-propisa; znanost izracunavanja
vremena i matematika su priprema
za :;l.stronomiju.
IV
1. Ben Zoma rece:
Tko je mudar? Onaj koji uci od svakog
covjeka, jer je receno: Prosvijetliše mi pa- Ps 119, 99
met svi koj~ me ucahu.
Tko je junak? Onaj koji savladava nagon
svoj, jer je receno: Bolji je onaj koji Izr 16, 32
je spor na srdžbi od junaka, i tko nad sobom
vlada od osvajaca grada.
Tko je bogat? Onaj koji se raduje svojem
udjelu, jer je receno: Trudom ruku Ps 128, 2
svojih da se hraniš, blago tebi i dobro ce
ti biti. Blago tebi - na ovom svijetu i dobro
ce ti biti - na onome svijetu.
Tko je cijenjen? Onaj koji cijeni sva
stvorenja, jer je receno: Jer ja cijenim one 1 Sam 2, 30
koji mene cijene, a koji me preziru bit ce
osramoceni.
2. Ben Azaj rece:
Hitaj [da ispuniš] laku zapovijest, a bježi
od prijestupa, jer zapovijest vuce za sobom
zapovijest, a prijestup vuce za sobom
prijestup. Jer je placa za zapovijest
- zapovijest, a placa za prijestup - prijestup

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:46 pm

3. On bijaše rekao:
Ne preziri ni jednog covjeka, 1 ne
prelazi ni preko jedne stvari. Jer nema
covjeka koji nema svoj cas i nema stvari
koja nema svoje mjesto.
4. Rabi Levitas iz Javnea rece:
Budi vrlo, vrlo skroman, jer su covjekova
nada - crvi.
5. Rabi Johanan, sin Brokin, rece:
Tko tajno oskvrne Ime Neba, naplatit
ce mu se javno. Svejedno je li zbog grijeha
iz nehata, ili zbog opacine s umišljajem
pri oskvrnjenju Imena.
6. Rabi Jišmael, sin njegov, rece:
Tko uci radi toga da bi poucavao
dat ce mu se da uci i da poucava, a tko uci
radi toga da bi izvršavao - dat ce mu se
da uci i da poucava, da cuva i da izvršava.
7. Rabi Cadok rece:
Ne pravi sebi [od Nauka] vijenac da bi
njime sebe velicao, niti trnokop da bi njime
kopao.
A Rilel bijaše rekao ovako:
Tko upotrijebi krunu - nestat ce.
Ovako da uciš:
Svatko tko se koristi rijecima Naukastavlja
svoj život van svijeta.
8. Rabi Josej rece:
Svatko tko štuje Nauk - bit ce osobno
štovan od svih stvorenja; svatko ko oskvrnjuje
Nauk - bit ce osobno oskvrnut od
svih stvorenja.
9. Rabi Jišmael, sin njegov, rece:
Tko se uzdržava od sudenja, skida sa
sebe neprijateljstvo, pljacku i krivokletstvo,

a tko je bahat pri pravorijeku -. taj je
lud, opak i drska duha.
10. On bijaše rekao:
Ne budi jedini sudac - jer nema jedinog
suca nego jedan. I ne reci: Prihvatite
moje mišljenje, jer oni imaju pravo na to,
a ne ti.
11. Rabi Jonatan rece:
Svatko tko proucava Nauk u bijedi doci
ce konacno i do toga da ga proucava
u bogatstvu.
Svatko tko zanemaruje Nauk u bogatstvu
- doci ce konacno i do toga da ga
zanemaruje u bijedi. •
12. Rabi Meir rece:
Smanji poslove, bavi se Naukom, budi
skroman pred svakim covjekom. Ako si zanemario
Nauk, ima takvih besposlenih i
bez tebe mnogo, a ako si se trudio uceci
i izvršavajuci Nauk - ceka te za to velika
placa.
13. Rabi Eliezer, sin Jaakovljev, rece:
Tko izvršava jednu zapovijest - stjece
sebi jednog branioca, a tko cini jedan
prijestup - stjece sebi jednog tužioca. Obracenje
i dobra djela štit su od kazne.
14. Rabi Johanan Postolar rece:
Svaki skup koji je radi neba - održat
ce se, ali koji nije radi neba - nece se
održati.
15. Rabi Elazar, sin Samuin, rece:
Neka ti bude cast tvoga ucenika mila
kao da je tvoja, cast tvoga druga kao strahopoštovanje
prema tvome ucitelju, a strahopoštovanje
prema tvome ucitelju - kao
strah od neba.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:47 pm

16. Rabi Jhuda rece:
Budi oprezan pri ucenju - jer je nehat
pri ucenju isto što i grijeh s umišljajem.
17. Rabi Simon rece:
Tri krune postoje: kruna Nauka, kruna
svecenicka i kruna kraljevska, ali kruna
dobra imena sve ih nadvisuje.
18. Rabi Nehoraj rece:
Preseli se u mjesto gdje ima Nauka. I
nemoj reci: Neka on dode za tobom; ili
Neka ga drugovi tvoji zgotove za tebe!
i
Ne oslanjaj se na svoj razum.
19. Rabi Janaj rece:
Nismo kadri [shvatiti] ni spokojstvo opakih,
a kamoli patnje pravednih.
20. Rabi Matja, sin Herešov, rece:
Pozdravi prvi svakog covjeka!
Budi rep lavovima, ali ne budi glava
lisicama.
21. Rabi Jaakov rece:
Ovaj je svijet slican predvorju onoga
svijeta. Pripremi se u predvorju kako bi
mogao uci u dvoranu.
22. On bijaše rekao:
Ljepši je jedan cas obracenja i dobrih
djela na ovom svijetu od svega života na
onom svijetu.
A ljepši je jedan cas duševnog mira na
onom svijetu od sveg života na ovom svijetu.
23. Rabi Simon, sin Elazarov, rece:
Ne umiruj druga svoga u casu srdžbe
njegove!
Ne tješi ga dok njegov mrtvac pred
njim leži!

I Ne pitaj ga u casu zavjeta njegova! i
Ne nastoj vidjeti ga u casu prijestupa
njegova!
24. Smue1.Mali rece:
Ne raduj se pri padu neprijatelja svoga Izr 24, 17
i neka ti ne zaig.ra srce kad posrce.
25. Rabi Josej, sin Jhudin iz Kfar-Habavlija,
rece:
Tko uci od malenih, kome je on slican?
- Onome koji jede kiselo grožde i pije
vino s tijeska svoga.
A tko uci od staraca, kome je on slican?
- Onome koji jede zrelo grožde i pije staro
vino. •
Rabi rece:
Ne gledaj u krcag, vec u ono što je u
njemu. Postoji novi krcag pun staroga
[vina] i stari u kojem ni novoga nema.
26. Eliša, sin Avujin, rece:
Tko uci dok je dijete, cemu je slican?
Crnilu pisanom po novom papiru.
A tko uci pod starost, cemu je on slican?
Crnilu pisanom po brisanom papiru.
27. Rabi Elazar Hakapar rece:
Zavist, pohlepa i castoljublje cine da
covjek nestaje sa ovoga svijeta.
28. On bijaše rekao:
Rodeni su tu da umru, umrli da oZIve,
a živi da im bude sudeno, na njima je spoznati,
obznaniti i priznati da je On Bog,
On - tvorac, On - stvoritelj, On - taj
koji [sve] shvaca, On - sudac, On - svjedok,
On - tužitelj, da ce On u buducnosti
suditi.
Neka je blagoslovljen On, pred kojim nema
nepravde, nema zaborava, ni pristrano-
II Tulmud

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:48 pm

sti, ni primanja mita, jer je sve Njegovo.
I znaj, da je sve prema racunu.
I neka te nagon tvoj ne uvjerava da je
podzemlje pribježište za te .. Jer si protiv
svoje volje stvoren, i protiv svoje volje roden
i protiv svoje volje živiš, i protiv svo·je
volje umireš, i protiv svoje volje treba
da u buducnosti položiš racun pred kraljem
nad kraljevima, Svetim, blagoslovljen
neka je.
v
1. S deset je rijeci stvoren svijet. A što kazuje
to ucenje? Zar nije mogao biti stvoren
jednom rijecju? Tome je vec tako, naplatiti
od opakih koji upropašcuju svijet
stvoren s deset rijeci, i dati dobru placu
pravednicima što održavaju svijet koji je
stvoren s deset rijeci.
2. Deset je naraštaja od Adama do Noaha da
bi se obznanilo koliko je Njegovo strp_·
ljenje. Jer je u svim naraštajima bilo onih
koji Ga srdiše, sve dok ne pusti na njih
vode potopa.
Deset je: naraštaja od Noaha do Avrahrama
- da bi se obznanila koliko je Njegovo
strpljenje. Jer je u svim naraštajima
bilo onih koji Ga srdiše sve više i više,
sve dok ne dode otac naš Avraham i primi
placu za sve.
3. S deset je kušnji iskušan otac naš Avraham
i sve ih izdrža da bi se obznanilo : kolika
bijaše ljubav oca našeg Avrahama.

Deset je cuda ucinjeno ocevima našim
u Egiptu i deset na moru.
Deset udaraca nanese Sveti, blagoslovljen
neka je, Egipcanima u Egiptu i deset
na moru.
S deset kušnji iskušavahu ocevi naši
Svetoga, blagoslovljen neka je, u pustinji,
kao što je receno: Deset me vec puta isku- Br 14. 2Z
šavahu, a ne poslušaše me.
4. Deset je cuda ucinjeno ocevima našim u
Svetištu:
Ni jedna žena ne pobaci zbog mirisa
svetoga [žrtvenog] mesa,
sveto meso nikada nije. zaudaralo,
u klaonici se nikada ne vidje muha,
veliki svecenik nije imao odliv sjemena
na Dan pomirbe,
kiše ne ugasiše vatru naslaganih drva,
ne savlada vjetar stup dima,
ne nade se mana u prvom snopu žrtvenom,
ni u dva kruha, ni u kruhu koji se
stavljaše pred lice Njegovo,
stoje stisnuti ljudi, klanjaju, pa ipak
ima širine,
nikada zmija ili škorpion ne uciniše
?itetu u Jeruzalemu, i
ne rece covjek drugu svom: Tijesno mi
je da bih prenocio u Jeruzalemu.
h. lkset je stvari stvoreno u predvecerje suhote,
za sutona, i to:
ždrijela zemlje,
ždrijela studenaca,
ždrijelo magarice,
duga,
mlina,
r'ltap,
11°

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:48 pm

glodac,
slova,
pismo, i
ploce.
A ima i takvih koji kažu:
Cak i zlodusi, i pogreb ucitelja našeg
Mojsija, a i ovan oca našeg Avrahama.
Ima ih koji kažu:
Cak su i kliješta kliještima nacinjena.
6. Sedam je stvari u sirova covjeka, asedam
u mudraca:
Mudrac ne govori prije nekoga tko je
veci od njega u mudrosti,
ne upada u rijec svome drugu,
ne žuri s odgovorom,
pita prema predmetu, a odgovara prema
propisu,
kaže o pravome da je pravo, a o po_
sljednjem da je posljednje, a
o onome o cemu nije cuo kaže: nisam
cuo, i
priznaje istinu.
Suprotno od toga vrijedi za - sirova covjeka.
7. Sedam vrsta kazni dolaze na svijet za sedam
vrsta prijestupa:
Ako neki daju desetinu, a neki ne daju
- dolazi glad zbog suše: neki ce biti
gladni, a neki siti;
Odluciše ne davati desetinu - glad od
pometnje i glad zbog suše dolazi;
Ne davati podizanicu - zatorna glad
dolazi;
Kuga dolazi na svijet zbog nedjela za
koje po Nauku slijedi smrtna kazna, a nisu
predana sudu. I zbog plodova subotnje
godine;
Mac dolazi na svijet zbog odugovlacenja
pravorijeka, zbog iskrivljavanja zakona,
i zbog onih koji poucavaju Nauk protivno
halaha-propisu;
Opaka zvijer dolazi na svijet zbog krivokletstva
i zbog huljenja Imena; i
Progonstvo dolazi na svijet zbog onih
koji služe kumirima, i zbog otkrivanja golotinja,
i zbog prolijevanja krvi, i zbog
[kršenja propisa o] neobradivanju zemlje.
B. U cetiri [vremenska] roka širi se kuga:
U cetvrtoj [godini],
u sedmoj,
na izmaku sedme, i
na izmaku blagdana svake godine.
U cetvrtoj - zbog [nedavanja] sirotinjske
desetine u trecoj;
LI sedmoj - zbog [nedavanja] sirotinjske
desetine u šestoj;
na izmaku sedme zbog [uživanja] plodova
s('dme godine; i na izmaku blagdana svake
godine - zbog pljacke lprikupljenih]
sirotinjskih milodara.
Il. rrna cetiri vrste ljudi; tko kaže:
1[oje je moje, a tvoje je tvoje - to je
Iwosjecna vrsta, a ima ih koji kažu - to
JI' sodomska vrsta.
1[oje je tvoje, a tvoje je moje - neuki.
Moje je tvoje, a tvoje je tvoje - po\)
cl:l.an.
Tvoje je moje, a moje je moje - zlotvor.
10 111111 cetiri vrste cudi:

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:49 pm

Tko se lako rasrdi i lako smiri - dobitak
njegov premašuje štetu njegovu.
Tko se teško rasrdi i teško smiri - šteta
njegova premašuje njegov dobitak.
Tko se teško rasrdi, a lako smiri - pobožan
je.
Tko se lako rasrdi, a teško smiri
zlotvor je.
11. Ima cetiri vrste ucenika:
Brzo prima, a brzo i gubi - šteta njegova
premašuje njegov dobitak.
Teško prima, a teško i gubi - dobitak
njegov premašuje njegovu štetu.
Brzo prima, a teško gubi - to je dobar
udio;
Teško prima, a lako gubi - to je loš
udio.
12. Ima cetiri vrste davalaca milodara:
Tko bi htio dati, ali da ne daju drugi
- zlo je oko njegovo upereno u ono što
je u drugoga.
Da daju drugi, a da on ne da - zlo je
oko njegovo upereno prema onom što je
njegovo.
Davati, ali neka i drugi daju - pobožan
je.
Ne da, a neka ni drugi ne daju - zlotvor
je.
13. Ima cetiri vrste onih koji pohadaju ucilište:
Pohada, a ne cini - u ruci mu je placa
za pohadanje.
Cini, ali ne pohada - placa za djelo
muje u ruci.
Pohada i cini - pobožan je.
Ne pohada i ne cini - zlotvor je


14. Ima cetiri vrste onih koji sjede pred mudrima:
Spužva i lijevak, cjediljka i rešeto.
Spužva - jer sve upija.
Lijevak jer na jednu stranu prima, a
na drugu ispušta.
Cjediljka - jer propušta vino, a zadržava
drop.
A rešeto - jer propušta najfinije brašno,
a zadržava mekinje.
15. Za svaku ljubav koja ovisi o nekoj stvari
[vrijedi]: nestane li ta stvar - nestade i
ljubav. A koja ne ovisi o nekoj stvari ostaje
vjecno. Koja j~ to ljubav koja ovisi
o nekoj stvari? - To je ljubav Amnona i
Tamar. A koja ne ovisi o nekoj stvari to
je ljubav Davida i Jhonatana.
IG. Svaka raspra koja je radi neba - kraj
joj je da ce se njen posljedak održati, a
koja nije radi neba - kraj joj je da se
njen posljedak nece održati. Kakva je to
raspra koja je radi neba? -.- To je raspra
izmedu Hilela i Šamaja. A koja nije radi
neba? --' To je raspra Korahova i cijela
roda njegova.
Tko navodi mnoge na vrlinu, na ruku
mu ne dolazi grijeh, a tko navodi mnoge
na grijeh - nece mu se dopustiti da se
obrati. Mojsije je bio sam pun vrlina, a i
naveo je mnoge na vrlinu -- zasluga mnogih
povezana je s njim, jer je receno: Pravdu
Gospodinovu izvrši i presude njegove
s Izraelom.
Jaraveam, sin Nva.tov, sagriješi i navede
na grijeh mnoge -- grijeh nmogih je
povezan s njim, jer je receno: Zbog g1'i-
Pnz 33, 21
1 Kr 15, 30

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:50 pm

jeha što ih je sagriješio Jaraveam i na koje
je naveo Izrael.
17. Svatko tko ima prva tri svojstva - ucenik
je oca našega Avrahama, a druga tri svojstva
- ucenik je opakog Bileama. Dobro
oko, skromnost i krotkost duha - ucenik
je Avrahama, oca našega. Zlo oko, lakomost,
oholost duha - ucenik je opakog Bileama.
Koja je razlika izmedu ucenika Avrahamova,
oca našega, i ucenika opakog Bileama?
- Ucenici opakog Bileama nasljeduju
pakao i silaze u rov propasti, kao što
je receno: A Ti ceš, Bože, svaliti krvoloke i varalice u rov propasti. Nece doživjeti
ni polovicu dana svojih. A ja se uzdam u
Tebe.
Ucenici oca našeg Avrahama opskrbljeni
su na ovom svijetu, a baštine na onom svijetu,
jer je receno: Imam dati baštinu ljubljenim
svojima, riznice cu im napuniti.
18. Jhuda, sin Temin, rece:
Budi snažan kao leopard i hitar kao
orao, hitaj kao jelen i budi junak kao lav
u izvršenju volje oca svoga koji je na
nebesima.
On bijaše rekao:
Bezobraznik - u pakao, a sramežljivi
u raj. Neka bude po volji Tvojoj, Gospode,
Bože naš, i Bože otaca naših, da se svetište
ponovo, uskoro i za naših dana sagradi
i daj nam udjela u Nauku Tvome.
On bijaše rekao:
S pet godina - za Štivo, s deset godina
- za ucenje Mišne, s trinaest - podvrgnut
je zapovijesti, s petnaest - za ucenje
I
f
.~
Talmuda, s osamnaest - za brak, s dvadeset
- u pregnuca, s trideset - u snazi,
s cetrdeset - razborit, s pedeset - za savjet,
sa šezdeset - za starenje, sa sedamdeset
- do sijedih vlasi, sa osamdeset do
pune starosti, s devedeset - pogrbljen,
sa stotinu - kao da je umro; prošao i
nestao sa svijeta.
]1). Sin Bagbagov rece [o Nauku]:
Gorni ga ovamo, obrni ga onamo - sve
je u njemu. U njega gledaj, posivi i uveni
nad njim, od njega se ne sklanjaj - jer
od njega bolje nema .•
:~().Sin He-hin rece:
Prema trudu je i placa.
VI
Mudraci. ucahu na jeziku Mišne. Neka
je blagoslovljen tko odabere njih i njihovo
ucenje.
I. Habi Meir rece:
Svatko tko se bavi Naukom radi njega
samoga - zaslužit ce mnogo toga. I ne
samo to, vec je cijeli svijet zaslužio. Nazivat
ce ga prijateljem, voljenim, onim koji
voli Svedržitelja, onim koji voli stvorenja,
i odijeva ga (Nauk) smjernošcu i bojllžljivošcu,
osposobljava da bude pravedan,
pošten i pobožan, pouzdan i daleko od gri.
H1a, a blizu zasluzi; drugi uživaju u njeI:
ovom savjetu i razboritosti, razumu i
Illod, jer je receno: Moji su savjeti i razbo- Izr 8, 14
/'ilost, ja sam razum, moja je moc.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:50 pm

I daje mu kraljevstvo, vlast, poznavanje
zakona, otkrivaju mu se tajne Nauka, postaje
izvorom koji ne sahne i rijekom koja
narastao Postaje skroman, velikodušan, prašta
uvrede, uzvisuje ga i uzdiže nadasve.
2. Rece rabi Jhošua, sin Levijev:
Iz dana u dan izlazi iz planine Horeva
neki glas, objavljuje i kazuje: Jao njima,
stvorenjima, zbog uvrede Nauka! Jer svatko
tko se ne bavi Naukom naziva se odbacenim,
jer je receno: Zlatan kolut u rilu svinje,
to je kao lijepa žena bez pameti.
I još rece:
Ploce su djelo božje, o, pismo je pismo
božje, 'urezano u plocama. Ne citaj harut
[urezan] vec herut [sloboda], jer nemaš
slobodnog covjeka izuzev onog tko se bavi
ucenjem Nauka. A svatko tko se bavi ucenjem
Nauka - taj je uzvišen, jer je receno:
Od darova prema baštini Božjoj, od
baštine Božje prema uzvišicama.
3. Tko od druga svoga nauci jedno poglavlje,
ili jedan halaha-propis, ili redak jedan, ili
izreku jednu, ili cak i jedno slovo - treba
ga poštovati, jer smo tako našli kod Davida,
kralja Izraelovog, koji je od Ahitofela naucio
samo dvije rijeci, a nazivao ga je
uciteljem svojim, povjerenikom svojim i
pouzdanikom svojim, kao što je receno:
Ali ti si covjek ravan meni, povjerenik
moj i pouzdanik moj.
Zar to nije zakljucak od lakšeg ka težem?
Jer ako je David, kralj Izraelov, koji
je Ahitofela, od kojeg je naucio samo dvije
rijeci, nazivao uciteljem svojim, povjerenikom
svojim i pouzdanikom svojim, onda
onaj koji od druga svoga nauci jedno poglavlje,
ili jedan halaha-propis, ili redak
jedan, ili izreku jednu, ili cak i jedno slovo
- još i više treba da ga poštuje. A nema
poštovanja i casti do Nauka, jer je receno:
Mudri ce baštiniti cast, o, pošteni ce bašti- Izr 3, 35
niti dobro.
A boljega od Nauka nema, kao što je
receno: Jer vam dadoh dobru pouku, Nauk Izr 4, 2
moj, ne napuštajte ga.
4. Ovo je put Nauka:
Kruh i sol jedi, i vodu umjereno pij,
na zemlji spavaj, živo•tom oskudnim živi,
a u Nauku se trudi. Ako tako ciniš, blago Ps 128, 2
tebi i dobro ce ti biti. Blago tebi na ovom
svijetu, a dobro ce ti biti na onom svijetu.
:l. Ne traži velicinu za sebe, i neka ti cast ne
bude mila, a cini više no što uciš. I -ne
žudi za stolom kraljeva; jer je tvoj stol
veci od njihovih stolova, a tvoja kruna
veca od kruna njihovih, a vjeran je poslodavac
tvoj koji ce ti platiti placu za rad
tvoj.
II. Veci je Nauk od sveceništva i od kraljevstva,
jer se kraljevstvo postiže sa trideset,
vrlina, a sveceništvo sa dvadeset i cetiri,
a Nauk s ovih cetrdeset i osam:
ucenjem,
slušanjem uhom,
izgovorom uS1J-ama,
srcem razumnim,
srcem koje shvaca,
strahom,
bojažljivošcu,
skromnošcu,
radošcu,

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:51 pm

cistocom,
služenjem mudrima,
privrženošcu drugima,
raspravom s ucenicima,
provodenjem vremena u ucenju
ucenjem Štiva,
proucavanjem Mišne,
smanjenjem trgovine,
smanjenjem svjetovnih poslova,
smanjenjem zadovoljstava,
smanjenjem spavanja,
smanjenjem razgovora,
smanjenjem razonode,
trpeljivošcu,
dobrim srcem,
vjerovanjem mudrima,
prihvacanjem ispaštanja;
tko zna svoje mjesto,
raduje se svom udjelu,
koji obuzdava svoje rijeci,
ne zadržava sebi dobra,
omiljen je,
voli Svedržitelja,
voli stvorenja,
voli milodare,
voli ispravne,
voli karanje i izbjegava casti,
ne pušta svom srcu na volju u vrijeme
ucenja svoga,
ne veseli se u casu pouke,
nosi jaram s drugom svojim,
dopušta da pretegnu njegove prednosti,
navodi ga na istinu,
navodi ga na mir;
postojan je u svom ucenju, pita i odgovara,
sluša i dodaje,
uci radi toga da bi poucavao,
uci radi toga da bi cinio,
cini da mu prijatelj postane mudriji,
upravlja svoj sluh,
kazuje rijec u ime onoga tko je nju
rekao.
Tako si ucio:
Svatko tko kaže rijec u ime onoga koji
je nju rekao - donosi spas svijetu, jer je
receno: Rece Ester kralju u ime Morde- Est 2, 22
haja.
7. Velik je Nauk jer daje život onima koji
ga izvršavaju na o,:om svijetu i na onom
svijetu, kao što je receno:
Jer su [rijeci Nauka] život onima koji Izr 4, 22
ih nalaze i lijek svemu tijelu njihovu.
I rece:
To ce biti lijek za tvoja križa i okrepa Izr 3, 8
tvojim kostima.
I rece:
Drvo života je za one koji ga se drže Izr 3, 18 i sretan je onaj koji ga podržava.
I rece:
Jer ce biti ljupki vijenac na glavi tvo- Izr 1, 9
joj, i ogrlica na vratu tvome.
I rece:
Dat ce ti ljupki vijenac na glavu tvoju, Izr 4, 9
ovjencati krunom raskošnom. I rece:
Po meni ti se umnožavaju dani i dodaju Izr 9, 11
li se godine života. I rece:
U desnici dugi život, bogatstvo i cast Izr 3, 16
1L ljevici. I rece:

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:51 pm

Izr 3, 2
Izr 16, 31
Izr 20, 29
Izr 14, 24
Izr 17, 6
Iz 24, 23
174
Jer ce ti dodati duge dane, godine života
i spokoja.
8. Rabi Simon, sin .Jhudin, u ime rabi Simona,
sina .Johajevog, rece:
Ljepota, i snaga, i bogatstvo, i cast, i
mudrost, i starost, i sjedine, i sinovi -.
prilice pravedniku, a prilice i svijetu, jer
je receno: Sijede su kose raskošna kruna,
naci ceš ih na putu pravednosti.
I rece:
Snaga je raskošje mladi.ca, a ures staraca
- sjedina.
I rece:
Kruna mudraca bogatstvo je nJihovo.
I rece:
Kruna staraca su sinovi sinova, a raskoš
i dika sinova ocevi njihovi.
I rece:
Posramit ce se mjesec i postidjeti sunce,
jer ce kraljevati Gospod nad vojskama
na brdu Cijonu i u Jeruzalemu, a pred
starcima ce njegovim biti slava.
Rabi Simon, sin Mnasjin, rece:
Ovo je sedam svojstava koja su mudri
nabrojali pravednicima - sva su se ostvarila
u Rabiju i njegovim sinovima.
9. Rece rabi Josej, sin Kismin:
Jednom sam hodio putem i sretoh covjeka,
koji me pozdravi i ja otpozdravih.
Rece mi:
- Rabi, iz Jwjega si mjesta?
Rekoh mu:
- Iz velikoga grada mudraca i pismoznalaca
sam ja.
Rece mi:
- Rabi, ako je po tvojoj volji da stal111ješ
s nama u mjestu našem, ja cu ti
dati tisucu tisuca dinara zlatnih, i dragog
kamenja i biserja.
Ja mu rekoh:
_ Da mi daš sve srebro i svo zlato i
sve drago kamenje i biserje ovoga svijeta,
necu stanovati nigdje drugdje vec u mjestu
Nauka. Jer tako je napisano u knjizi Psalama
rukom Da.vida, kralja Izraelovog: Draži
mi je Nauk usta Tvojih od tisuca zlatnih
~ srebrnih. I ne samo to vec i to što u casu
smrti. covjeka ne prate ni srebro ni zlato,
ni drago kamenje, ni biserje - vec samo
Nauk i dobra djela, kao što je receno: Vodit
ce te kada hodiš, cuvati dok spavaš i
razgovarati kad se probudiš. Vodit ce te
kad hodiš - na ovom svijetu, cuvati dok
spavaš - u grobu i razgovarati kad se
probudiš - na onom svijetu.
T rece: Moje je srebro, moje je zlato, rijec
je Gospoda nad vojskama.
10 Pet tekovina stece Sveti, blagoslovljen neka
je, a to su: Nauk - jedna tekovina,
nebo i. zemlja - jedna tekovina, Avraham
._. jedna tekovina, Izrael - jedna tekovina,
Svetište - jedna tekovina.
Nauk - otkuda? Otud jer piše: Gospod
me stece na pocetku svog puta, kao najranije
od svojih pradavnih djela.
Nebo i zemlja - otkuda? Otud jer piše:
Ovako rece Gospod: Nebesa su prijestolje
moje, a zemlja podnožje nogama.
Kakvu li cete mi kucu sagraditi i kakvo
da je mjesto pocinka mojega? I rece: KaIco
su brojna djela Tvoja, Gospode! Sva si
Ps 119, 72
Izr 6, 22
Rag 2, 8
Izr 8, 22
Iz 66, 1
Ps 104, 24

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime31/3/2011, 10:52 pm

Post 14, 19
Izl 15, 16
Ps 16, 3
Izl 15, 17
Ps 78, 54
Iz 43, 7
Izl 15, 18
Iz 42, 21

mudrošcu nacinio, puna je zemlja tekovina
tvojih.
Avraham otkud? Otud jer piše: Blagoslovi
ga i rece: Blagoslovljen neka je Avraham
od Boga svevišnjega cija su tekovina
nebo i zemlja.
Izrael - otkud? Otud jer piše: Dok ne
prode narod Tvoj, Gospode, dok ne prode
ovaj narod, što ga Ti stece. I rece: U svetima
koji su u zemlji i u plemenitima sva
je moja ljubav.
Svetište - otkud? Otud jer piše: Mjesto
za boravište svoje ucini Gospode, Svetište,
o Gospodine, pripraviše ruke Tvoje.
I rece još: I dovede ih do svete zemlje svoje,
na brijeg ovaj što ga desnica njegova
stece.
11. Sve što stvori Sveti, blagoslovljen neka je,
na svijetu svom, stvorio je samo u svoju
cast i slavu, jer je receno: Sve koji se mojim
zovu imenom, koje sam u svoju slavu
stvorio, sazdao, cak i nacinio. I rece: Gospod
ce kraljevati vazda i dovijeka.
Rabi Hananja, sin Akašjin, rece:
Sveti, blagoslovljen neka je, poželje opravdati
Izrael - te zaradi toga namnoži
Nauk i zapovjedi, kao što je receno:
Gospodu se svidjelo, zbog pravednosti
Njegove, da uzvelica i izvisi Nauk [svoj].

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 4:39 pm

CUDOREÐE
12 Talmud
Mišna:
Tko rani druga svoga dužan mu je po pet
osnova: za štetu, za bol, za lijecenje, za nerad
i za sramocenje.
Kako za štetu? Ako ga je oslijepio na jedno
oko, osakatio mu ruku, slomio nogu, treba smatrati
kao da je rob koga na trgu nude na prodaju,
pa koliko je vrijedio, a koliko sada vrijedi.
Bol. Ako ga opece ražnjem ili klinom, cak
i po noktu, na mjestu gdje rana ne nastaje,
odmjeri se koliko bi covjek njegova kova htio
uzeti da se podvrgne takvim mukama.
Lijecenje. Ako ga je udario, dužan je da ga
da lijeciti. Izrastu li mu otekline, ako su od
udarca, dužan je, ako nisu od udarca, osloboden
je. Ako se [rana] zalijeci, zatim ponovo
otvori, dužan je dati ga lijeciti, ali ako se izlijecio
onako kako je potrebno, nije dužan dati
qa se lijeci.
Nerad. Treba ga gledati kao da je cuvar
krastavaca, jer mu je odštetu za ruku i za
nogu vec vjerojatno dao.
\1, 'I

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 4:46 pm

Sramota. Sve prema [položaju] sramQtioca
i osramocenog.
Gemara:
Zašto, zar ne rece Milosrdni: Oko za oko.
Možda je rijec doslovno o oku? Ne treba ni
da pomisliš .na to, jer se uci: Mogao bi pomisliti
da onome koji izbije nekome oko, treba
izbiti oko, tko [nekome] odsijece ruku, treba
mu odsjeci ruku, tko [nekomu] slomi nogu,
treba mu slomiti nogu. Odgovor ceš naci u
Spisu Tko smlati covjeka i Tko umlati govece.
Isto kao što onaj koji umlati govece placa
naknadu, tako i onaj koji smlati covjeka placa
naknadu. Ako po tebi nije tako, znaj da je
receno: Ne uzimajte otkupnine za život ubojice
koji je kriv za smrt. Za život ubojice neceš
uzeti otkupninu, ali ceš zato uzeti otkupninu
za glavne udove koji su nepovratni. Na
što se odnosi ovo smlati. Na: 'l'ko umlati govece,
neka plati, ali tko smlati covjeka neka
bude ubijen. Zar ovdje ne piše o ubojstvu?
Ne, vec se ovo uzima odavde: Tko umlati
govece, neka ga nadoknadi. Zivot za život.
A odmah je do toga: Tko ozlijedi bližnjega
sIJoga, neka mu se ucini kako je on ucinio.
Ali ovdje nema [rijeci] smlati!? Medutim, misli
se na udarac, da recemo: Kao što udarac
o kome je rijec kod goveceta obvezuje na naknadu,
tako i udarac o kome je rijec kod covjeka
obvezuje na naknadu. Ali, evo, zar ne
piše: Ako covjek zada smrtonosan udarac drugome,
mora se smaknuti. Da, ali [se i ovo odnosi
na naknadu] novcem. Otkud sad novcem,
ja bih rekao uistinu srnaknucem. Tako što nemoj
ni pomisliti, prvo, jer se usporeduje Tko
I/lnlati govece, neka ga nadoknadi, a drugo,
-';lojoš piše Tko ozlijedi bližnjega svoga, neka
1/1'11, se ucini kako je on ucinio - iz svega
OV(Jgazakljuci da je mišljena novcana naknada.
A što onda treba znaciti ono: Ako po tebi
Ilije tako? Za ucitelja se pojavljuje još i ova
pot.eškoca: S kojega si stajališta zakljucio da
In'ba uciti iz navoda Tko umlati govece, umjent.
oTko smlati covjeka? Ja bih rekao: O ozljednma
treba suditi prema [zakonu o] ozljeda1I\
1l, a ne suditi prema [zakonu o] usmrcenju.
N;lprotiv: O covjeku se sudi prema [zakonu o]
"'\Ivjeku, a ne sudi se o covjeku prema [zakolilI
o] govecetu. To je, naime, baš pouka [1'e"'
l'nice]: Ako po tebi nije tako, znaj da je
n'{~('no:Ne uzimajte otkupnine za život uboJice
koji je kriv za smrt, vec on mora biti
I/maknut. Za život ubojice neceš uzeti otkuplIinu,
ali ceš uzeti otkupninu za glavne udove,
I{oji su nepovratni. A zar nije nakana navoda:
NI' uzimajte otkupnine za život ubojice odstra1I.
i,'nje [slucaja] glavnih udova? Zar nije bio
Ilužan kako bi Milosrdni mogao iskazati: Ne
IUlžnjavaj ga dvostruko, da mu uzmeš novac
I da ga još pogubiš. Premda to vec proizlazi
il onog: Koliko odgovara njego'voj opacini, [što Pnz 25, 2
1'.lIl1ciJza jednu opacinu ga možeš okriviti, ali
~n 1Il~možeš okriviti za dvije opacine.
1\ da [navod] nije bio nužan, kako bi Milo'
Inini mogao iskazati: Ne uzimaj mu novac da
lli ga zatim oslobodio? Ako bi bilo tako, MiloIII'dlli
bi mogao napisati: Ne uzimajte otkupIliIH'
za onoga koji je kriv za smrt! - što bi
1I11'lIiznacilo za život ubojice, ako ne da se iz
'ogli zakljuci kako jedino za život ubojice ne
I!llIlJd uzimati otkupnine, ali možeš za glavne

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 4:47 pm

udove koji su nepovratni. Ali, kako je napisano:
Ne uzimajte otkupnine, što ce meni znaciti
Tko smlati sa Tko umlati? Rekao bih: ako
se zakljucuje samo po predašnjem štivu, mogao
bih reci: Ili ce dati vlastito oko, ili ce za
njega dati vrijednost svoga oka. Tome nas poucava
navod o govecetu: Tko umlati govece
neka plati, ali i tko smlati covjeka neka plati.
Uci se: Rabi Dostaj, sin Jhudin, rece: »Oko
za oko maci novcanu naknadu.« Ti kažeš: znaci
novcanu naknadu, ali možda to nije tako,
vec si možda pod tim mislio doslovno na oko.
A što ceš reci ako je oko jednoga bilo veliko,
a oko drugoga malo? Kako tada da primijenim
Oko za oko? A ako si htio reci da tada
treba od njega naplatiti novcanu naknadu, zar
Nauk ne govori. Neka vam je jednak sud sud
koji je isti za sve. Rekao bih: kakva je
poteškoca u ovom slucaju? Zar možda ne bi
rekao da je za uzimanje ocnog vida Milosrdni
rekao da se ima uzeti ocni vid? Jer ako ne kažeš
tako,
kako možemo malenog koji je ubio velikog, i velikog koji je ubio malenog osuditi na smrt,
kada Nauk kaže: Neka vam je jednak sud sud
koji je isti za sve vas? Dakle, ako je netko
uzeo život, Milosrdni kaže: treba [ubojici]
uzeti život? Sto ne bi bilo i ovdje da onome
tko uzme neciji ocni vid Milosrdni kaže: treba
mu uzeti ocni vid?
Uz to se uci: rabi Simon, sin Johajev, rece:
»Oko za oko znaci novcanu naknadu«. Ti kažeš:
znaci novcanu naknadu, ali možda to nije
tako, vec si možda pod tim mislio doslovno na
oko. A što ceš reci za slijepca koji je nekoga
oslijepio, sakatoga koji je nekoga osakatio, za
l'l)galja koji je nekoga obogaljio? Kako na ove
da primijenim Oko za oko - sud koji je isti
1.11ivevas? Rekao bih: kakva je tu poteškoca?
1.Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen 954195' možda ne bi rekao: ako je moguce, onda
o~lt.variti,ako nije moguce, onda nam nije mof.(
lJ{~(p~a, da ga pustimo na slobodu? Jer ako
ti lI('ceš to da rekneš, što bi trebalo da ucinimo
Im 1imrtno ranjenim koji je ubio zdrava i cijela
c~l)vjeka?Dakle: Ako je moguce, onda ostvariti,
/I Ilko nije moguce, onda nije moguce, pa cemo
f.(1lpustiti na slobodu.
lJ školi rabi Jišmaela, se uci: "Stivo kazu-
JI': Tako neka se zada i nj~mu. Adavanje ni- Lev 24, 20
I" ništa drugo do novcana naknada.« Ali odrllul
bi i rijeci rana koju je on zadao drugome
hil I) znacile novcanu naknadu. Rekao bih da se
ti rdwli rabi Jišmaelovoj ovo tumaci kao suviš-
III) xt.ivo, jer je vec napisao: Tko ozlijedi bliž- Lev 24, 19
HJt'!J1l svoga, neka mu se ucini kako je on Uci-
1/10. A što ce meni reci još i Tako neka se
ntda i njemu? Kad se izvuce iz toga zakljucak,
tI) znaci - novcanu naknadu. A što ce meni
/'/,,/(/ koju je on zadao drugome? Jer se htjelo
1\llpi1iatitako neka se zada i njemu, a napisa-
1\0 jI' još i rana koju je on zadao drugome.
Skola rabi Hije uci: »Stivo kazuje: Ruka Pnz 19, 21
rud, znaci stvar koja se daje iz ruke u ruku,
u (do je drugo do novac?« Ali, odsad bi i rije-
1'1 nOf}a nozi znacile isto. Rekao bih da se u
Ilkoll rabi Hije to tumaci kao suvišno štivo,
JI'" .il' vec napisano: Ucinite mu kao što je on Pnz 19, 19
11'11 "/0 uciniti svome bratu. Ali ako bi ti po-
1l11~lloda je uistinu tako, što ce meni ruka
fl/d? Kad se izvuce iz toga zakljucak, to znaci
lIovcanu naknadu. A što ce meni noga nozi.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 4:48 pm

To je tako, jer je vec napisano Ruka ruci, pa
je zatim napisano noga nozi.
Abaje rece: »To se zakljucuje po onome što
se uci u školi Hizkijinoj. Jer se, naime, u
školi Hizkijinoj uci: oko za oko, život za život,
a ne život i oko za oko<-<. Ali, ako bi ti
pomislio da je uistinu to tako, nekada se doista
može sluciti da se oko i život uzimaju za
oko, ukoliko ga napusti duša u vrijeme dok
ga oslijepljuju. A u cemu je ovdje poteškoca?
Možda je mišljeno kako bi trebalo da smo ga
odmjeri1i: može li podnijeti, onda da izvršimo,
ali ako ne bi mogao podnijeti, onda da ne izvršimo.
Ukoliko bismo izvršili poslije našeg odmjeravanja
bi li mogao podnijeti, a njegova ga
duša pri tom napusti, ako umre - neka umre.
Jer, zar nismo ucili o šibanju: Ako su mu odmjeri1i
i umre pod njegovom rukom, ovaj je
osloboden.
Rav Zvid rece u ime Rave: <-<Štivokazuje:
Rana za ranu ... -«
OPAKI I NEPOKORNI SIN
Mišna:
Opaki i nepokorni sin - otkad postaje odgovoran
prema zakonu o opakom i nepokornom
sinu 1 Od vremena kada mu porastu dvije
dlake, sve dok ga ne obujmi brada. Donja, a
ne gornja [brada] - samo su se mudri izražavali
cistim jezikom. Jer je receno: Ako covjek
imadne ... sina, sina, a ne kcer, sina, a
ne [stasala] covjeka. Malodobni je osloboden
jer još nije podvrgnut svim zapovijestima.
(;cmara:
Na osnovi cega je malodobni osloboden?
Na osnovi cega? [Mišna] uci razlog: »jer još
nije podvrgnut svim zapovijestima«. I dalje,
gdje da nademo kako Pismo propisuje kaznu
Iza malodobna], a ovdje je bio nužan navod
iz Štiva kako bi ga izuzeli iz odgovornosti? Mi
nloga pitamo: hoce li opaki i nepokorni sin biti
pogubljen zbog svoga grijeha ili ce biti pogubl.
i(~nzbog svoga kraja? A kako ce biti pogubl.
i(~nzbog svoga kraja, a onda bi to vrijedilo i
zn malodobnoga ? A tako isto, zar zakljucak
»sina, a ne [stasala] covjeka« podrazumijeva
.•malodobnog«?! •
Rav Jhuda rece u ime Rava: »Zar ne rece
SUvo: Ako covjek imadne ... sina, sina koji
1ck: što nije stasao do snage covjeka.«
»Sve dok ga ne obujmi brada. Donja ... «
ild. Rabi Hija je ucio: »Sve dok mu ne obujmi
knmu«. Kad je stigao, rav Dirni rece: »To znac'i,
da obujmi ud, a ne da obujmi mošnje.-«
Rav Hisda rece: »Ako malodobni dobije pomela,
njegov sin nece biti odgovoran prema
Izakonu] o opakom i nepokornom sinu, jer
jI' receno: Ako covjek imadne ... sina,
dakle, covjek sina, a ne sin sina.« Zar je ovaj
navod bio nužan za zakljucak rav Jhude u ime
Hava? Ako je tako, zašto Štivo ne glasi: Ako
Ilin postane covjek?! Zašto onda: Ako covjek
imadne ... sina? Da se izvede zakljucak rav
II isele.A možda cijeli navod uci samo to?! Ako
JI' tako, zašto Štivo ne glasi: sin covjecji - zaMo:
covjek ... sina? Izvedi oba zakljucka. Ali,
III He kosi s Rabinim [mišljenjem], jer Raba
I'C'(~(': »Malodobni ne može imati poroda. Jer je
1 1'('1' no : Ako covjek ne bi imao bližeg rodaka«.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 4:49 pm

A zar imaš covjeka u Izraelu koji nema bližeg
rodaka?
[...]
list 69/a A eto, u školi rabi Jišmaela uci se o sinu,
a ne o ocu. Kako? Ako se time htjelo reci da
je [njegova žena] zatrudnjela poslije toga što
su mu narasle dvije dlake i rodila prije no što
ga je obujmila brada - zar meduvrijeme u
tom slucaju nije dugo? A zar rabi Kruspedaj
nije rekao: »Cijelo vrijeme za koje je opaki i
nepokorni sin [odgovoran prema zakonu] nije
duže od tri mjeseca.«
[...]
A što se poteškoca oko [zakljucka] rabi
Kruspedaja tice, kada je došao, rav Dimi rece:
»Na Zapadu kažu: sin, a ne netko tko je
viden da ga nazivaju ocem.«
[ ...]
list 69!b-70/a »Sina a ne kcer~~- Uci se: rabi Simon rece:
»Pravno, i kcer bi trebalo da je obuhvacena
[zakonom o] opakom i nepokornom sinu, jer
mnoge može navesti na grijeh, ali Pismo je
presudilo: sina, ane kcer.«
Mišna:
Kada postaje odgovoran? Kad pojede tartemor
mesa i popije pola loga talijanskog vina.
Rabi Josej rece: ••Minu mesa i log vina.« Ako
je jeo u družini koja je svetkovala, ili je jeo
prigodom utvrdivanja punog mjeseca, ili jeo
drugu desetinu u Jeruzalemu, ili jeo [meso]
strvine, životinje koje su divlje zvijeri razderale,
gmaze i kukce, jeo nedopuštene plodove,
prvu desetinu od koje nije prinesena podizanica,
i drugu desetinu i posveceno koji
nisu otkupljeni, jeo nešto cime je izvršio za-
184
povijest ili nešto cime je izvršio prijestup, jeo
bilo koje jelo, ali nije jeo meso, pio bilo koje
pice, ali nije pio vino, time nece postati Opaki i nepokorni sin, vec samo ako je jeo meso i pio
vino, jer je receno: Izjelica je i pijanica. I una- Pnz 21, 20
toc tome što ocita dokaza za to nema, ipak
ima nagovještaja za to, jer je receno: Ne druži Izr 23, 20
se s vinopijama i žderacima mesa!
[ ...]
Mišna: list 71/a
Ako je ukrao od ocevog, a jeo na ocevu
podrucju, ili od drugih [ljudi], a jeo na podru~
ju drugih [ljudi], ili od-drugih [ljudi] a jeo
na ocevu podrucju, time nece postati opaki
nepokorni sin, vec samo ako je ukrao ocevo,
jeo na podrucju drugih [ljudi]. Rabi Josej,
sin rabi Jhude, rece:
»Samo ako je ukrao ocevo i majcino.«
[...]
Ako bi se dogodilo da otac hoce, a majka
nece, ili ako otac nece, a majka hoce, onda
on nece postati opaki i nepokorni sin.
Rabi Jhuda rece: »Ako bi njegova majka
bila nepodobna za njegova oca, onda on nece
postati opaki i nepokorni sin.
Gemara:
Sto znaci ••nepodobna«? Hocemo li time
reci da je ona sudski oglašena krivom za zlocin
koji se kažnjava zatorom ili smrcu? Na
kraju krajeva, njegov je otac njegov otac i
njegova je majka njegova majka!? Još i više,
on govori o slicnosti njegovu ocu. Jer se takoder
uci: raba Jhuda je rekao: ••Ako njegova
majka nije slicila njegovu ocu ·po glasu, vanj-

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:27 pm

ištini i stasu, onda on ne može postati opaki nepokorni sin ..«
Kako to? Tako što Štivo kazuje: On nece
da sluša naš glas, a kako po tome glas mora
biti isti, tako moraju biti isti i po vanjštini i
po stasu. A cije je onda ovo ucenje: Opaki i
nepokorni sin nikada nije postojao i nikada
nece ni postojati. Taj je (zakon] zapisan samo
da bi ga ti izucavao i za to dobio nagradu.
Cije onda? Rabi Jhudino. A ako hoceš, mogu
ti reci da je rabi Šimonovo, jer se uci: Rabi
Šimon rece:
••Zar da ga otac i majka izvedu na kamenovanje
samo zato što je pojeo tartemor mesa i popio log talijanskog vina? Takvo što odista
nikada nije bilo niti ce ikada biti! A zašto je
taj zakon napisan? Da bi ga ti ucio i za to
dobio nagradu.«
Rabi Jonatan rece: ••Ja sam ga vidio i sjedio
mu na grobu!«
[ •.. J
Mišna:
Ako bi jedan od njih bio jednoruk, kljast
u ruku, nijem, slijep ili gluh, onda on ne može
postati opaki i nepokorni sin, jer je receno:
Neka ga njegov otac i njegova mati uhvate
- dakle, ne [mogu biti] jednoruki, i neka ga
izvedu - dakle, ne [mogu biti] kljasti, neka
kažu - dalde, ne [mogu biti] nijemi - Ovaj
naš sin -'-- dakle, ne [mogu biti] slijepi, nece
da sluša naš glas - dakle, ne [mogu biti.]
gluhi.
Gemara:
Iz toga bi trebalo zakljuciti da se Štivo
ima tumaciti doslovno? - To je ovdje drukcije,
jer je ovaj cijeli navod iz Štiva suvišan.
COVJEK JE STVOREN SAM
Ucahu ucitelji naši: covjek je stvoren sam.
A zbog cega? Da Minejci ne bi govorili kako
na nebesima ima više gospodstava.
Drugo objašnjenje: zbog pravednih i zbog
opakih. Da ne bi pravedni govorili: Mi smo
:,inovi pravednika; a opaki [da ne bi] govorili:
IVIismo sinovi opakoga.
Drugo objašnjenje: Zbog plemena. Kako se
plemena ne bi natjecala medu sobom. Jer se
i sad, kad je stvoren sam, natjecu, a da su
:;lvorena dvojica, natjecala bi se još i više.
Drugo objašnjenje: Zbog pljackaša i zbog
lI:1silnika. ,leI' i sada, kada je stvoren sam,
pljackaju i cine nasilje, a da su stvorena dvojica,
cinili bi to još i više.
TKO DOLAZI DA SE UPRLJA,
VRATA SU MU OTVORENA ...
:=ltoznaci zapis: Ako je do drznika, s njima
./" drzak, a skrušenima daruje milost? - [Zna1\
11: 'fko dolazi da se upr1ja, vrata su mu otvo"
j'lla, tko dolazi da se ocisti, pomoci ce mu se.
Ir ~ikoli rabi Jišmaela se ucila: to je kao primj•.
r covjeka koji je prodavao naftu i mirišljavI
melem. Ako bi mu netko dolazio da mu se
udmjeri nafta, rekao bi mu: ••Izmjeri sebi
.,11111"Ako bi mu netko dolazio da [mu] se
udmjeri mirišljavi melem, on bi mu rekao:
..~IIlI\I'I{;1mj e, dok ne izmjerim zajedno s tohOlll,
da bismo se zajedno namirisali i ti i ja!«

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:27 pm

NE KINJI BLIŽNJEGA RIJECIMA
Mišna:
Kako postoji zakidanje prikupovini i prodaji,
tako postoji i kinjenje rijecima. Neka
nitko ne kaže: Koliko stoji ova stvar? _ a
nece je kupiti. Ako se netko obratio, ne treba
mu reci: Sjeti se svojih prijašnjih djela! Ako
je sin pridošlice, ne treba mu reci: Sjeti se
djela svojih otaca! Jer je receno: Pridošlicu ne
kinji i nemoj ga tlaciti.
Gemara:
Ucahu ucitelji naši: Neka ne zakida covjek
bližnjega svoga! - Spis govori o kinjenju
[zakidanju) rijecima. Ti kažeš o kinjenju rijecima,
možda to nije tako, vec o novcanom
zakidanju? Jer, kada se kaže: Kad prodajete
bližnjemu svome ili kupujete iz ruke bližnjega
svoga, onda se ovdje govori o novcanom zakidanju.
A kako ja da izvršim [zapovijed): Neka
ne zakida covjek bližnjega svoga kinjenjem
rijecima? Na koji nacin?
Ako se netko obratio, ne treba mu reci:
Sjeti se svojih prijašnjih djela!
Ako je sin pridošlice, ne treba mu reci:
Sjeti se djela svojih otaca!
Ako je pridošlica i došao je da uci Nauk,
ne treba mu reci: Usta koja su jela strvine,
životinje koje su divlje zvijeri razderale, gmaze
i kukce, dodoše da uce Nauk koji je izrecen
iz usta Svemoguceg!
Ako na nekoga naidu patnje, ili na nekoga
naidu bolesti, ili ako je netko pokopao svoju
djecu, onda mu ne treba govoriti, kao što su
i~l!II. III'''''!
Jovu govorili drugovi: Nije li bogobojažljivost Jov 4, 6-7
tvoja uzdanje tvoje, zar ti neporocnost tvoja
ne daje nade? Ta sjeti se: nevin - propade
li. kada?
Ako oslari zatraže žito, ne treba im reci:
Idite k tomu i tomu, jer on prodaje žito, a da
se pri tom zna da taj nikada nije tako što prodavao.
Rabi Jhuda rece: »A ne treba ni bacati oko
na neku robu u casu kada se nema novca!«
Jer je sve ovo stavljeno na srce, a o stvarima
koje su na srce stavljene, receno je Nego se Lev 25, 17
boj Boga svoga!
Rabi Johanan rece ti ime rabi Simona, sina
Johajeva: »Kinjenje rijecima je veci [grijeh]
od zakidanja na novcu, jer je kod onog receno:
Nego se boj Boga svoga! a kod ovoga nije
receno: Nego se boj Boga svoga!«
Rabi Elazar rece: ••Ono se tice njegova tijela,
a ovo njegova novca.«
Rabi Smuel, sin Nahmanijev, rece: ••Ovo
se može nadoknaditi, ono se ne može nadoknaditi.
«
Jedan je naucenjak ucio pred rabi Nahmanom,
sinom Jiehakovim: ••Tko osramoti svoga
druga pred javnošcu, [ucinio] je isto kao da je
prolio krv.« Ovaj mu odgovori: ••Lijepo si to
rekao, jer mi vidimo kako mu nestaje rumenilo
i nailazi bljedilo.«
Rece Abaje rav Dimiju: »Cega se cuvaju
na Zapadu?. Ovaj mu rece: ••Nanošenja stida
[drugome].« Jer je rabi Ranina rekao: ••Svi
ce sici u pakao, osim trojice .•• Svi, kako si to
mogao i pomisliti?! Stoviše, svi koji silaze u
pakao vracaju se gore, izuzev trojice koji silaze,
a ne vracaju se gore. A to su: tko opci s

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:28 pm

udatom ženom, tko javno osramoti svoga druga,
i tko svoga druga naziva ružnim nadimkom.
Zar je nazivanje nadimkom sramocenje?!
- Cak i u slucaju ako je vec sviknuo na
njega.
[...]
I još rece Rav: »Tko slijedi savjete svoje
žene, survat ce se u pakao, jer je receno:
Doista, nitko se ni,je prodao tako kao Ahav.
Rav Papa rece Abajeu: »AH, eto, govore ljudi:
ako ti je žena malena, sagni se, pa joj prišapni!
« Nema tu teškoce! - .Jedno vrijedi za
svjetovne stvari, a drugo za kucevne. A po
drugom ucenju: J edna za nebeske stvari, a
drugo za svjetovne stvari!
[... ]
Rabi Jhuda rece: »Neka covjek uvijek bude
pažljiv sa žitom u svojoj kuci, jer nema raspre
u covjekovoj kuci bez poslova oko žita,
kao što je receno: On dade mir granicama
tvojim, pšenicom te siti najboljom.-«
Rav Papa rece: »Tako je to, kako ljudi
govore: Napuni li se karlica, jecam ce iz nje,
anesloga zakucati i uci u kucu!«
Arabi Hinana, sin Papin, rece: »Neka
covjek bude uvijek pažljiv sa žitom u svojoj
kuci, jer su Izraelci nazivani siromašnima samo
zbog žita, kao što je receno: I kad bi Izraelci
posijali i Utaborivši se na njihovoj zemlji
i tako su Midjanci bacili Izrael u veliku
bijedu.«
Arabi Helbo rece: »Neka covjek uvijek
bude pažljiv sa štovanjem žene svoje, jer
covjek u svom domu nalazi blagoslova samo
zbog svoje žene, jer je receno: I Avmhamu
pode dobro zbog nje.
I- •. ]
Ucahu ucitelji naši: Tko kinji pridošlicu,
krši tri zabrane, a tko ga tlaci krši dvije. Koja
je razlika? Zbog kinjenja [tri], jer su zapisane
tri zabrane: Pridošlicu ne kinji, Ako se
pridošlica nastani u vašoj zemlji, nemojte ga
kinjiti, Neka nitko od vas ne kinji bližnjega
svoga, a pridošlica je sadržan u [rijeci] bližnji.
Ali i što se tice tlacenja, zapisane su tri
[zabrane]: i nemoj ga tlaciti, Ne tlaci pridošlicu
i ne postupaj prema njemu kao tlacitelj,
a pod tim se podrazumijeva i pridošlica. Još i
više, kod oba su tri. •
Uci se: rabi Eliezer Veliki rece: »Zbog cega
Nauk na trideset i šest mjesta upozorava,
a neki kažu na cetrdeset i šest mjesta, na pridošlicu?
Jer mu je nagon zao. Jer je zapisano:
Pridošlicu ne kinji i nemoj ga tlaciti, jer ste
pridošlice bili u zemlji egipatskoj.
Uci se: rabi Natan rece: »Manu koju imaš,
ne predbacuj drugu svom!« A to je ono što
ljudi govore: Onome tko ima obješenog u obitelji,
ne smije se govoriti: Objesi mi ovu ribicu.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:31 pm

ZEMLJORADNJA, OBRT, TRGOVINA
TRGOV ACKI MORAL, LIHV A ...
Mišna:
Ne smiju se miješati plodovi s plodovima,
cak ni novi s novima.
Samo se po sebi razumije, a i ne treba reci
[da se ne smiju miješati] novi sa starim. Uistinu,
govorili su, medutim, da je kod vina
dopušteno miješati teško s lakim, jer ga ono
oplemenjuje. Ne smije se miješati vinski drop
s vinom, ali prodavac može da [kupcu] da svoj
drop. Kome se voda umiješala u vino, ne smije
ga prodavati u prodavaonici, vec samo ako je
[kupca] o tome obavijestio. Ali trgovcu ne
smije [prodati] cak ako ga je i obavijestio, jer
bi ga on [kupio] samo radi prijevare. U mjestu
u kome je obicaj sipati vodu u vino, može
se sipati. Trgovac može uzimati [žito] s pet
gumna i stavljati u jednu žitnicu, [vino] s
pet tijesaka i stavljati u jednu bacvu, samo
što ne smije smjerati miješanje.
[ ... ]
Rabi Jhuda rece: ••Neka trgovac ne dijeli
djeci pecene sjemenke ili orahe, jer ce ih time
navici da dolaze k njemu.« A mudraci to dopllr;
t.aju. »Neka [trgovac] ne smanjuje cijenu.«
/\ mudraci kažu da se to nekada cini s dobrim
linmjerama .•• Ne smije se trijebiti prekrupa!«
to su rijeci Aba Saula, a mudraci dopuštaju,
uli obvezuju da se ne smije trijebiti u žitnici
odozgo, jer bi to bila cista prijevara ociju. Ne
nlllije se dotjerivati ni covjek, ni stoka, ni
1I1'11(1e.
(;t'mara:
Slo je bila osnova ucitelja? - Jer on mo}.,.
reci: »Ja cu dijeliti orahe, a ti dijeli šljive.«
»Neka [trgovac] ne smanjl]je cijenu, a mudr:
u·j kazuju da se to nekada cini s dobrim
lIamjerama.« Sto je bila osnova ucitelja?
- Jer on snižava tržišnu cijenu.
»Ne smije se trijebiti prekrupa« - to su
lijl'l~i Aba Saula, ••a mudraci dopuštaju, itd.«.
1·:0.1i su to mudraci? To je rabi Aha, jer se uci:
lnIJi Aha dopušta, ako se to može opaziti.
»Ne smije se dotjerivati ni covjek, itd., ni
1II'IIde.«Ucahu ucitelji naši: Goveda se ne smiIII
timariti, iznutrice se ne smiju napuhati i
III' smije se meso potapati u vodu. Sto je to
..NI' smije se timariti<..;?Ovako su to tumacili:
I)11.11' mu se nešto vode smekinjama. Rav Ka!
anila rece »cešagijom«. Smuel je dopuštao trgovI'
1Iodjecom da stavlja rese na ogrtace, Rav
.11111dj:el dopuštao valjati 'šaranu odjecu. Rava
I" dozvoljavao roljati rublje. Raba je dopu,.
I iiI) (;arati strijele. Rav Papa, sin Smuelov,
dl)l)\l.~tao je šarati košare. A zar nismo ucili
du ni' ne smije dotjerivati ni covjek, ni stoka,
III ol'llde'?! Nema tu teškoce! Jedno vrijedi za
IIIIVI),a drugo vrijedi za staro. Sto je to: do11''
I"ivilticovjeka? To je kao u ovom slucaju:

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:33 pm

jedan je stari rob obojio svoju kosu i bradu,
dode kod Rabe i rece mu: ,.,.Kupi me!.•.•Ovaj
mu rece: ,.,.Nekasirotinja bude clan doma tvojega!
« Stari rob na to pode rav Papi, sinu
Šmuelovom, i taj ga kupi. Jednog mu dana
rece: ,.,.Natocimi vode!« Na to ovaj pode, opra
glavu i bradu, i rece: ,.,.Gledaj, ja sam stariji
od oca tvojega!« [Raba] na to ocita u sebi:
Pravednik se iz tjeskobe izbavlja, a drugi dolazi
na mjesto njegovo.
Mišna:
Što je lihva, a što kamata? - Što je lihva?
-- Ako netko uzajmi jednu selu za pet dinara,
ili dvije see pšenice za tri. A to je zabranjeno,
jer on [time] lihvari. A što je kamata?
Ako netko ostvaruje dobit na plodovima. Kako?
Ovaj je kupio pšenicu po cijeni od jednoga
zlatnog dinara po koru, jer je to bila cijena,
a pšenici je [nakon nekog vremena] porasla
[cijena] na trideset [srebrnih} dinara, te onaj
rece: ,.,.Daj mi moju pšenicu, jer bih je htio
prodati i za nju kupiti vina«. A ovaj mu odvrati:
,.,.Tvoja pšenica je za tebe obracunata
za trideset, a eto ti u mene za toliko vina.«
A on vina UOpC2nema.
Gemara:
Kako se tu ostavlja kamata [navedena] u
Nauku, a objašnjava rabinska, moglo bi se zakljuciti
da je prema Nauku kamata i lihva
isto, pa ipak su o novcanoj lihvi i kamati na
prehrambene [proizvode] zapisane [dvije zabrane].
Zar ti misliš da postoji lihva bez kamate
i kamata bez lihve?! Lihva bez kamate
-- kako? Ako netko uzajmi stotinu lpruta] za
Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen 954195.0 dvadeset, te od pocetka zajma ostvaruje
Hl.otinu u šestacima, to je lihva, jer on njega
zakida, odnosno, on uzima od njega ono što
mu nije dao. A kamate ovdje nema, jer za
njega ovdje nema dobiti. Šestak mu je dao, a
ovaj mu je šestak vratio. Na kraju, ako se
upravljaš prema pocetku [sporazuma], onda
ovdje postoji i kamata, a ako se upravljaš prelila
kraju, onda ovdje nema ni lihve ni kama1,1'.
A dalje, kamata bez lihve? Kako? Ako
f\l'tko uzajmi stotinu za stotinu, te od pocetka
olll.varuje stotinu u šestacima, a na kraju stoUnu
u petacima. Ako se upravljaš prema kraJu,
ovdje postoji i lihva,. i kamata. Štoviše,
Hava rece: ,.,.Nemožeš naci ni lihvu bez kama1.1'.
ni kamatu bez lihve, jer ih je Spis odijelio
samo radi toga da bi se time prestupile
dvije zabrane.«
I ... ]
Rava rece: ,.,.Stoce meni to što je Milosrdni list 61
~'''Jlisaozabranu kamate, zabranu pljacke i zahrunu
zakidanja?« Bilo je to potrebno. Jer da
Jt' Milosrdni zapisao samo zabranu kamate,
Imoglo bi se pomisliti] da je to samo novela,
Jt'r se zabrana odnosi i na dužnika [zajmoprimca].
Da je Milosrdni zapisao samo zabranu
pljacke, [moglo bi se pomisliti] da je to stoga
1\1.0 se cini prisilom, a da zakidanje nije zahl'llnjeno.
A da je Milosrdni zapisao samo zahl'llflU
zakidanja, [moglo bi se pomisliti] da je
1.0 Illoga što [zakinuti] ne zna, pa se ne bi moll"
o [svoje štete] odreci. U svakom slucaju,
J"dnH se iz jedne ne može zakljuciti, ali bi se
JI·dna iz dvije [zabrane] mogla zakljuciti! Iz
koJI' bi trebalo zakljucivati? Da Milosrdni ni-
JI' i'.Hpisaozabranu kamate, pa da se zakljucu-

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:33 pm

je iz druge. Sigurno vrijedi ona druga, jer se
[djelo] izvršava bez svoje volje, dok se kod
kamate [djelo] izvršava iz svoje volje. Da Milosrdni
nije zapisao zabranu zakidanja, moglo
bi se zakljucivati iz druge. Sigurno vrijedi ona
druga, jer ona nije proistekla iz kupoprodaje.
Štoviše, da Milosrdni nije zapisao zabranu
pljacke, pa da se zakljucuje iz druge. Ako bi
se htjelo odgovoriti: sigurno vrijedi ona o kamati,
jer je ona novela, to zakidanje predstavlja
[suprotnost]. [Ako bi se htjelo] odgovoriti:
sigurno vrijedi ona o zakidanju, jer on ne zna,
pa se ne bi mogao odreci [svoje štete], to kamata
predstavlja [suprotnost]. Odgovor se ponavlja:
oblik ovoga nije kao oblik onoga, a
oblik onoga nije kao oblik ovoga, jedina je
strana u njih jednaka što [u svakom slucaju
jedna strana] pljacka drugu, i tako se pljacka
podrazumijeva. Reci cu ti, uistinu je tako! A
zašto je zabrana pljacke potrebna? - Zbog
zadržavanja place najamnog radnika. Jer je o
zadržavanju place najamnog radnika izricito
receno: Nemoj zakidati jadnoga i bijednog najamnika.
A što? Da bi se tako prestupilo dvije
zabrane. To se uci [zakljucuje] iz sadržine, a
ona se odnosi na [pljacku] I1ajamnog radnika.
[...]
Mišna:
Tko uzajmi svom drugu [novac], ne smije
besplatno stanovati u njegovu dvorištu, a ne
smije ni uzeti u najam ispod cijene, jer je to
kamata,
[...]
(~t~mara:
I, .. ] Abaje rece: »Ako netko od svoga druga
zahtijeva jedan zuz kamate, a ovaj mu da [ulujesto
novca] pet mjerica žita, iako je na tr •.
HU cijena cetiri mjerice za jedan zuz, pri vra("
anju mu se oduzima cetiri, jer mu je onaj
liamo jeftinije dao.«
Medutim, Rava rece: »Oduzima mu se pet,
.IIT su od pocetka došle u njegove ruke na
(,snovi kamatne radnje.«
Dalje rece Abaje: ••Ako netko od svoga
druga zahtijeva cetiri zuza kamate, a ovaj mu
da [umjesto novca] ogrtac s~ sebe, onda ce mu
:a' pri vracanju oduzeti cetiri zuza, ali ne i
ogrtac.«
Medutim, Rava rece: ••Ogrtac mu se oduzima,
kako se ne bi govorilo da je do ogrtaca
koji nosi došao putem kamate.«
Rava još rece: ••Ako netko od svoga druga
>"ahtijeva dvanaest zuza kamate, te mu za dvaIlill'st
zuza iznajmi dvorište, koje se iznajmljuje
'1.:1 deset, onda ce mu se pri vracanju oduzeti
(1 vanaest.«
Hav Aha iz Difte rece Ravini: ••On je mo~:
ilOreci: Ja ga iznajmljujem da bih postigao
dobit, a sada kada dobiti nema, hocu svoju
Ilajamninu, koju mi svi placaju!«
Onaj može reci: ••Razmislio si i uzeo!«
Mišna:
Najamnina se smije povisiti, ali kupovna
l'ijl'na se ne smije povisiti. Kako? Ako je neUw
iznajmio svoje dvorište i rekao [zakupcu]:
Ako mi odmah platiš, eto ti ga za deset sela
I-{odišnje,ali ako na mjesec - onda jednu selu
Ill.lpsecno. Tako je dopušteno. Ali ako netko

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:34 pm

prodaje svoju njivu i [kupcu] kaže: Ako mi
odmah platiš, evo, tvoja je za tisucu zuza, ali
ako u vrijeme žetve, onda za dvanaest mina.
- To je zabranjeno.
Gemara:
Koja je razlika izmedu prvog ucenja i posljednjeg
ucenja? I Rava i rav Josef rekoše, kako
se najamnina placa unatrag, a [zakupcu] nije
dospio rok za placanje, pa to nije naknada za
cekanje vec prava vrijednost, i kad mu kaže
da ce mu, ako odmah plati, iznajmiti za deset
sela, to mu zapravo daje jeftinije; dok bi u
posljednjem ucenju, u kojem je rijec o kupovini
i pri cemu treba platiti odmah, to bila
naknada za cekanje, i stoga je zabranjena.
Rava rece: »Ucitelji naši su o tome razmislili
i oprli se na ovo u Štivu l Koji se iznajmljuje
od godine na godinu, najamnina za
ovu godinu placa se tek naredne godine.«
Mišna:
Ne smije se uzimati u zakup željezna stoka
od Izraelaca, jer je to lihva, ali se može uzimati
u zakup željezna stoka od zvjezdopoklonika.
Njima se smije davati na zajam uz kan:
atu, a to istovrijeQ.i i za nastanjenog pridošlicu.
Izraelac smije uzajmiti novac zvjezdopoklonika
sa znanjem zvje2Jdopoklonika, ali ne i
sa znanjem Izraelca.
Gemara:
To ce reci da je [željezna stoka] u posjedu
zakupca, ali tu postoji i proturjecje: tko uzima
od tudina željeznu stoku, je li osloboden davanja
prvenaca?!
Abaje rece: »To nije nikakva teškoca, niti
proturjecje. Jedno vrijedi, ako je uzeo na sebe
Ipmstvo] za slucaj nesrece i pada cijene, a
drugo vrijedi ako nije uzeo na sebe [jamstvo]
I.a slucaj nesrece i pada cijene .••
Rava mu rece: »Znaci li da je to, ako
vlasnik uzme na sebe [jamstvo] za slucaj nel:
rece i pada cijene, željezna stoka? A što se
Ilh dalje u posljednjoj: »Ali se može uzimati
Il zakup željezna stoka od zvjezdopoklonika«?
Zil:~to nije i kod onoga [Izraelca] ustanovio
razliku: da to vrijedi samo ako [vlasnik] nije
\IZI'O na sebe [jamstvo] za slucaj nesrece i pada
t'ljl'ne, ali ako je uzeo na sebe [jamstvo] za
Ilhl<~ajnesrece ili pada cije,pe, onda je to dopušteno.
Štoviše, rece dalje Rava, oba vrijede
"lw vlasnik ne uzme na sebe [jamstvo] za slu{';
IJ nesrece i pada cijene; on je tada osloboden
1I;lInopo osnovi davanja prvenaca, jer ako ne
hilde platio zakup, doci ce tudin i uzeti mu
uloku, a ako se sva stoka ne nade, uzet ce mu
pnplod i tako ce tudin umiješati svoje ruke,
" kada tudin umiješa svoje ruke, onda si oslohoelenobveze
davanja prvenaca.«
I ··1
!lava rece uciteljima: »Molim vas da se ne
pojavljujete preda mnom u mjesecu Nisanu
lli u mjesecu Tišriju, kako ne biste cijele godiI\('
oskudijevali u hrani.«
Rabi Jhošua rece: »Ako covjek ponovi dviJ('
halahe ujutro i dvije halahe uvecer, a cij('
log dana radi svoj posao, priznaje mu se kao
da je izvršio cijeli Nauk.«
Raban Gamliel rece: »Na što je nalik svalko
tko ima obrt u rukama? Na ogl'aden vino

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:34 pm

grad i na ozidan prokop. A tko nema obrt u
rukama, na što je on nalik? Na neograden
vinograd i neozidan prokop.«
Rabi Elazar rece u ime raban Gamliela:
»Tko ima obrt u rukama, na što je nalik? Na
ograden vinograd, u koji ne može ulaziti ni
govece ni zvijer, nitko ne prolazi, ne navraca
i ne jede od onoga što je u njemu, i ne vidi
se što je u njemu. A tko nema u svojim rukama
obrt, na što je on nalik? Na razgraden
vinograd, u koji goveda i zvijeri ulaze, svatko
prolazi, navraca i jede od onoga što je u njemu,
i vidi se sve što je u njemu.«
Sedam godina bijaše glad, ali kroz vrata
obrtnika ne prode.
Predao me Gospoa u ruke njihove, ne mogu
se uspraviti - govorili su na Zapadu: to je
onaj kojega je hrana ovisna o novcu.
Ne pocinji se pogadati dok nemaš novaca
u džepu.
Rabi Jichak rece: »Covjek neka uvijek utroji
svoj novac, trecinu (neka uloži) u zemlju,
trecinu u robu, a trecina neka mu je u ruci.«
Rece rabi Elazar : »Sve obrtnike ceka u
buducnosti da stanu na zemlju, jer je receno: I sici ce s lada svojih svi veslaci, svi mornari,
krmilari, stat ce na zemlju.«
I rece još rabi Elazar: »Nema ti obrta koji
bIi bio manje vrijedan od zemlje, jer je receno: sici ce!«
Rabi Elazar jednom vidje zemlju preoranu
ff
-~~~'
I,,
po šlrml, pa JOJ rece: »Sve da si preorana po
dužini - bolje je obrtati robu nego tebe obmdivati.
«
Rav jednom prode kroz klasje, vidje kako
se njiše, pa mu rece: »Njiši se, njiši se - bolje
je obrtati robu nego vas obradivati. ••
[... ] Dalje rece rabi Elazar: »Covjek koji
nema zemlje, nije covjek, jer je receno: Nebo
je nebo Gospodnje, a zemlju dade sinovima
covjecjim.«
Rava rece: »Sto zuza u robi - svakoga
dana meso i vino, sto zuza u zemlji - soli i
zelen. I još k tomu - [mora] spavati na zemlji,
a ona mu donosi i raspre.« •
Rav Papa rece: »Sijati, a ne kupovati, cak
iako je [vrijednost] ujednacena, jer u tome je
blagoslov. Kupovati, a ne šivati, možda samo
posteljinu, ruho se ne nalazi odgovarajuce. Zacepiti,
a ne obnavljati, obnavljati, a ne iznova
graditi, jer tko se gradnjom bavi - osiromašit
ce. Brzo, ako kupuješ zemlju, polagano, ako
uzimaš ženu. Sidi stepenicu niže te uzmi sebi
ženu, stupi stepenicu više i biraj sebi prijatelja.
«
Bolje je onom koji ima svoj vrt, gnoji ga,
okopava ga i hrani se od njega, nego onom
koji uzima tude vrtove u napolicu. Primjer
kazuje: tko unajmi jedan vrt, hrani se pticama,
tko unajmi više vrtova, ptice ce njega
pojesti.
Reš Lakiš rece: »Sto je to što je receno:
'Tko obraduje svoju zemlju, sit je kruha'? Ako
covjek sebe nacini robom zemlje, bit ce
sit kruha, ako ne - nece se kruha nasititi!«

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:35 pm

»Blagoslovljen U polju« - neka ti je ima-:nje
utrojeno: trecina u žitu, trecina u maslinama,
a trecina u lozi.
Ucahu ucitelji naši: 1 nek noge svoje u ulje
umace! - to je dio Ašera, kome je ulje teklo
kao iz vrela.
Pripovijeda se da je jednom stanovnicima
Laodiceje trebalo ulja, pa su izabrali jednog
izaslanika i rekli mu: Idi i donesi nam ulja
za stotinu tisuca.
Ovaj pode u Jeruzalem. Tamo mu rekoše:
- Idi u Cor.
On pode u Cor, tamo mu rekoše:
- Idi u GuŠ-Halav.
On pode u Guš-Halav, tamo mu rekoše:
- Idi kod toga i toga u polje.
On pode i nade ga kako okopava masline.
Rece mu:
- Imaš li ulja za stotinu tisuca, koje mi
je potrebno?
Ovaj mu rece:
- Pricekaj dok ne završim svoj posao.
On saceka dok ovaj ne završi posao. Kada
je posao završio, uprti svoje orude na leda,
uputI se prema cesti, a uz put je vadio i bacao
kamenje [iz svog maslinika na medu].
On pomisli:
- Zar ovaj ima ulja za stotine tisuca? Cini
mi se da su mi Jevreji podvalili.
Kad su stigli do njegova grada, iznese mu
sluškinja posudu tople vode, te on opra ruke
i noge. Zatim mu iznese zlatnu pliticu punu
ulja, te on umoci u nju i ruke i noge, da bi
ostvario ono što je receno: »1 nek noge svoje
u ulje umace!«
Kada su se najeli i napili, izmjeri mu ulja
za stotinu tisuca. Hece mu:
- Da ti ne treba i za više?
'- Kako da ne. Samo nemam novaca uza se.
Ovaj mu rece:
- Ako hoceš uzeti, onda uzmi, a ja cu
poci s tobom i uzeti novac.
Izmjeri mu ulja za još osamnaest tisuca.
Prica se da taj covjek u zemlji Izraela nije
ostavio ni jednog konja, ni jednu mazgu, ni
jednu devu i ni jednog osla, a da ih nije unajmio.
Kada su stigli u Laodiceju, stanovnici grada
izidoše i poceše slaviti. (izaslanika). On im
rece:
- Nemojte slaviti mene, nego ovoga koji
ide, koji mi je odmjerio ulja za stotinu tisuca,
te mi još izmjeri za osamnaest tisuca koje mu
dugujem, kako bi ostvario ono što je receno:
Netko se pravi bogat, a ni~ta nema, netko se
pravi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
Smuel rece: Ja sam kvasina, sin dobra vina,
u usporedbi s ocem, jer ako je moj otac
obilazio svoja imanja dvaput na dan, ja ih
obilazim samo jedanput.« Šmuel time zastupa
svoje gledište, jer je Smuel rekao: »Tko obilazi
svoja imanja svaki dan, naci ce selu.«
Abaje je obilazio svoja imanja svakog dana.
Jednom susrete svog napolicara, koji bijaše
natovaren drvima. Rece mu: »Kamo s tim?«
On mu odgovori: »Gospodinovom domu«. Abaje
mu rece: »Vec su te pretekli mudri!«
Rav Asi obilazio je svoja imanja svakog dana.
Rece: »Gdje su sve one sele gospodina Smuda?
« Jednom vidje kako je probijen prokop za
navodnjavanje na njegovu imanju, skide svoj

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:35 pm

ogrtac, smota ga i zacepi njime proboj. Zavapi,
ljudi dodoše i zatvoriše proboj. Tada rece:
»Nadoh sve one sele gospodina Šmuela!«
Dalje rece rabi Johanan: »Kome je otac
ostavio mnogo novca a htio bi ga izgubiti,
neka nosi lanena odijela, neka se služi staklenim
sudovima, i najmi radnike i neka ne bude
s njima ... i najmi oslare koji prave veliku štetu.
«
Rav Gidel se pogadao za neku zemlju, dode
rav Aba i kupi je. Pode rav Gidel i požali se
na njega u rav Zere. Pode rav Zera i požali
se pred rabi Jichakom Kovacem. Ovaj mu rece:
- Sacekaj dok nam ne dode o prazniku.
Kada je ovaj došao, nade ga rabi Jichak
Kovac i rece mu:
- Siromašak se pogada za kolac, dode drugi
te ga uzme ispred njega, što je on?
- Ime mu je zlikovac! - rece ovaj.
- A zašto gospodin tako ucini?
- Nisam znao - odgovori ovaj.
- Onda neka mu ga gospodin sada vrati!
Ovaj rece:
- Kupovinom mu ga necu vratiti, jer mi
je to prva kupljena zemlja, a ako netko proda
prvu zemlju, to je loš znak. Vec ako hoce od
mene uzeti kao dar, neka uzme.
Rav Gidel ne uze tu zemlju, jer je receno:
Tko mrzi darove, živjet ce, rav Aba ne uze jer
SE; rav Gidel za nju pogadao, ne uze je ni ovaj
ni onaj - i nazvaše je »zemlja ucitelja naših.«
IPAK, SVI SU OBRTI VAŽNI
Mišna:
Neženja neka ne bude djecji ucitelj, a ni
žena neka ne bude djecja uciteljica. Rabi Eleazar
rece: »Cak ni onaj tko nema žene, neka
ne bude djecji ucitelj.-<-<
Rabi Jhuda rece: »Neka neženja ne bude
pastir krupne stoke. Neka dvojica neženja ne
spavaju pod istim ogrtacem.« A mudraci to
dopuštaju.
Gemara:
U cemu je smisao? Možemo li reci, zbog
djece? Tako se i cinilo. Ali su rabi Jhudi govorili
kako Izraelac nije pod sumnjom za spavanje
s muškim ni za sodomiju. Vec neženja
zbog djecjih majki, a žena zbog djecjih oceva.
»Rabi Eleazar rece: 'Cak i onaj tko nema
žene, itd.'« Oni upitahu: »Znaci li to, onaj tko
uopce nema žene, ili cija žena ne boravi s
njim?« Hodi i cuj: Cak i onaj tko je ima, a
ona ne boravi kod njega, ne može poducavati
djecu.
Rabi Jhuda rece: »Neka neženja, itd.« Uci
se: Oni rekoše rabi Jhudi - Izr?el nije sumnjiv
ni za spavanje s muškim ni za sodomiju.
Mišna:
Kome je god posao vezan za žene, neka ne
ostaje nasamo sa ženama. Neka nitko ne poducava
svoga sina ženskom obrtu.
Rabi Meir rece: »Koliko god ucio covjek
svoga sina cistom i lakom obrtu, i molio se
onom u koga su bogatstvo i blago, nema obrta
u kojem nema i siromaštva i bogatstva. Jer

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:36 pm

ni siromaštvo ne dolazi od obrta ni bogatstvo
moda.«obrta, vec sve prema covjekovim zaslugaRabi
Šimon, sin Elazarov, rece: »J esi li
ikada vidio životinju ili pticu koje se bave
obrtom? A one se opskrbljuju bez muke, i
zar nisu stvorene samo mene da služe? A ja
sam stvoren da služim svoga tvorca, zar ne bi
trebalo da se i ja opskrbljujem bez muke? Ja
sam, medutim, izopacio svoja djela i upropastio
svoju opskrbu«.
Aba Gurion iz Cajdana rece u ime Aba Gurije:
»Neka covjek ne uci svoga sina [da bude]
oslar, kamilar, vozar, ladar, pastir i trgovac,
jer je njihov obrt obrt razbojnika.«
Rabi Jhuda rece u njegovo ime: »Vecina
je oslara opaka, vecina kamilara. je cestita, vecina
je ladara pobožna, najbolji medu lijecnicima
[je predviden] za pakao, a naj cestitij i
medu mesarima je ortak Amalekov.«
Rabi Nehoraj rece: »Ostavljam ja sve obrte
ovoga svijeta, a svoga Cu sina uciti samo Nauku,
jer se covjek od njegove place hrani na
ovom svijetu, a postojana glavnica mu ostaje
za onaj svijet. Jer svi ostali obrti nisu takvi.
Kada se covjek razboli, ili ostari, ili ima neke
muke i ne može raditi svoj obrt - umrijet ce
od gladi, ali Nauk nije takav, vec ce ga sacuvati
od svega zla u mladosti, a daje mu buducnost
i nadu u starosti.«
Što je receno o njegovoj mladosti? Ali onima
što se u Gospoda uzdaju, snaga se obnavlja.
Što je receno o njegovoj starosti? Rod donose
i u starosti. A tako je isto receno i o
Avrahamu, ocu našemu: Avraham bijaše vec
star ... a Gospod je Avrahama blagoslovio u
svemu. Nalazimo da je naš otac Avraham izvršio
cijeli Nauk prije no što je dan, jer je
receno: A to zato što je Avraham slušao moj Post 26, 5
ylas i pokoravao se mojim nalozima, mojim
;:apovijedima, mojim zakonima i mojim na1J,-
cima.
Gemal'a:
Ucahu ucitelji naši: Tko ima posla sa ženama,
cud mu je zla. Tako, na primjer, zlatari,
grebenari, cistaci žrvnja, torbari, valjari, brijaci,
peraci, puštaci krvi, služitelji kupatila i
kožari. Ni jednoga od njih ne treba postavljati
za kralja ni za velikog s.vecenika. U cemu je
razlog? Ne zato što su oni nepodobni, vec što
im je obrt prezren.
Ucahu ucitelji naši: Deset je stvari receno
o puštacu krvi. Hoda nahero, prosta je duha,
uznosi se kada sjedi, uska je oka i zla je oka,
jede mnogo, a troši malo, sumnjiv je za preljub,
za pljacku i za prolijevanje krvi.
Bar Kapara je ovako tumacio: >>'Kolikogod
ucio covjek svoga sina cistom i lakom obrtu'
-- Koji je to?«
Rav Jhuda rece: »Vez iglom.«
Ucila se: Rabi rece: ••Nema obrta koji može
nestati iz svijeta. Blago onom tko vidi svoje
roditelje pri cijenjenom obrtu, jao onom tko
vidi svoje roditelje pri prezrenom obrtu. Nikada
se ne može biti bez miris ara, niti bez kožara.
Blago onom kojega je obrt mirisarski, a jao
onom kojega je obrt kožarski. Nikada se ne
može biti bez muškaraca ni bez žena. Blago
onom tko ima mušku djecu, jao onom tko ima
žensku djecu.«

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:36 pm

ZABRANA GAJENJA SITNE STOKE
Mišna:
Ne [smije] se uzgajati sitna stoka li zemlji
Izraela, ali se [smije] uzgajati u Siriji i u pustinjama
zemlje Izraela. Ne [smije se] uzgajati
perad u Jeruzalemu zbog svetinja, a svecenici
zbog obredne cistoce [neka je ne uzgajaju] u
cijeloj zemlji Izraela. Ne smiju se uzgajati
nigdje, ni na kojem mjestu, svinje. Neka covjek
ne uzgaja psa, osim ako je vezan za lanac. Ne
[smiju] se postavljati zamke za golubove, osim
ako su udaljene trideset risa od naselja.
Gemara:
Ucahu ucitelji naši: Ne [smije se] uzgajati
sitna stoka u zemlji Izraela, ali se [smije] uzgajati
u šumama koje se nalaze u zemlji Izraela.
U Siriji cak i u naselju, anepotrebno
je i reci: izvan zemlje. Drugo je ucenje: Ne
[smije] se uzgajati sitna stoka u zemlji Izraela,
ali se [smije] uzgajati u pustinji koja se
nalazi u Jhudi i u pustinji na rubovima Aka.
Ali, unatoc tomu što oni kažu da se ne [smije]
uzgajati sitna stoka, uzgaja se krupna stoka,
jer se ne može zajednici propisati zabrana ako
vecina zajednice ne može postupiti po njoj.
Sitna se stoka može uvesti iz inozemstva, ali
se krupna stoka ne može uvoziti iz inozemstva.
Ali, unatoc tomu što oni kažu »Ne [smije]
se uzgajati sitna stoka«, netko je može držati
trideset dana uoci praznika, uoci sinovijeva pira
trideset dana, samo da se ne drži posljednji
[kupljeni brav] trideset dana. Moglo bi se,
naime, pomisliti - ako od kupovine do kraja
praznika nema trideset dana, da se smije i
poslije njega držati trideset dana, što nije tako,
jer se po isteku blagdana brav dulje držati ne
smije.
A klac smije kupovati i klati, kupovati i list 80/a
držati, a samo posljednjega kupljenog [brava]
ne smije držati trideset dana.
[... ]
Rabi Jišmael rece: "Moji preci iz oceva
doma bijahu domacini iz Gornjeg Galila. Zašto
su uništeni? Samo zato što su stoku napasali
po šumama i što su se u novcanim sporovima
sudili pred jednim sUcem.«
Unatoc tome što su im-šume bile nadomak
domova, bijaše tu i malo polje [tude vlasništvo],
a oni vodahu stoku preko njega.
Ucahu ucitelji naši: Ako se pastir obrati,
ne treba ga obvezati da sve odmah proda, vec
neka proda postupno. Tako i pridošlicu, kojemu
su pali u nasljede psi i svinje, ne treba
obvezati da sve odmah proda, vec neka proda
postupno.
Tko se zavjetovao kupiti kucu ili uzeti ženu
u zemlji Izraela, ne treba ga obvezati da
to ucini odmah, vec dok nade sebi ono što mu
prilici.
Tako se prica o jednoj ženi, koju je sin
kinjio i mucio, da je skocila i zaklela se: ,.Tko
god naide, necu ga odbiti!« - Skociše na nju
ljudi koji nisu bili njena prilika, a kada to
stiže pred mudrace, oni rekoše: »Nije ona mislila
na ove, vec na nekog koji joj prilici!«
Kao što rekoše:
,.Ne smije se uzgajati sitna stoka«, tako rekoše
i:
Ne [smije] se uzgajati sitno zvjerinje!

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:37 pm

Rabi Jišmael rece:
"Smiju se uzgajati seoski psi, macke, majmuni
i glodari grmuši, jer pomažu cistiti dom.«
[...]

List iz traktata J'vamat.
Prvo tiskano izdanje
Babilonskog
talmuda, Venecija,
izmedu 1520. i 1523.
210

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:43 pm

PRAVNI PROPISI I RASPRAVE
Mišna:
••U sporovima o novcu sude trojica [sudaca],
o grabežu i tjelesnom ošteceriju trojica, o
punoj [naknadi] štete i polovici [naknade] štete,
o dvostrukoj novcanoj naknadi, cetvorostrukoj
i petorostrukoj naknadi - trojica, o
silovanju i zavodenju, o kleveti - trojica« _
to su rijeci rabi Meira.
A mudraci kažu: o kleveti [sude] dvadeset
i tri [suca], jer ovdje postoji i mogucnost smrtne
osude.
Slucajeve koji se
sude trojica, ali se u
- dvadeset i trojica .
Interkalaciju mjeseca - trojica, interkalaciju
godine - trojica. Ali, po rijecima rabi
Meira, raban Simon, sin Gamlielov, rece: »Trojica
pocinju, petorica raspravljaju, a sedmorica
presuduju. Medutim, ako su trojica donijela
konacnu presudu, interkalacija je valjana.«
••0 rukopolaganju staraca i o lomljenju vrata
junice - trojica« - to su rijeci rabi Simona

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:44 pm

Rabi Jhuda rece - petorica. O halica i o
miunu - trojica. O cetvorogodišnjem plodu i o
drugoj desetini nepoznate vrijednosti - trojica.
O posvecenim stvarima - trojica. Procjenu
pokretnina - trojica. Rabi Jhuda još
rece: »Jedan od njih da bude svecenik.« O zemljištu
- devetorica i jedan svecenik. U slucaju
covjeka, pojedinca, kao prethodno.
O smrtnim kaznama - dvadeset i trojica.
O sodomiji, aktivnoj i pasivnoj, - dvadeset
i trojica, kao što je receno: Ubij i ženu i
životinju, a kaže se još i 2ivotinju ubijte.
O kamenovanju vola - dvadeset i trojica,
kao što je receno: Neka se to govece kamenuje,
a i njegov se vlasnik ima pogubiti. I o smrti
vlasnika i o smrti vola [sude dvadeset i trojica].
O usmrcenju vuka, lava, medvjeda, leoparda,
hijene i zmije - dvadeset i trojica.
Rabi Eliezer rece: »Tko god ih ubije prije
presude - stekao je zaslugu.«
Rabi Akiva rece: »0 njihovoj smrti moraju
odluciti dvadeset i trojica.«
Plemenu, lažnom poroku ili velikom sveceniku
može suditi samo sud od sedamdeset
i jednog [clana].
Odluku o objavljivanju slobodnog rata može
donijeti samo sud od sedamdeset i jednog.
Grad [Jeruzalem] i trijemovi [Hrama] smiju se
proširivati samo po -odluci suda od sedamdeset
i jednoga.
[Mali] plemenski sanhedrini mogu se osnivati
samo po odluci suda od sedamdeset i jednoga.
Grad se smije izopciti samo po odluci
suda od sedamdeset i jednoga. Pogranicni grad
se ne smije izopciti, ni tri grada istodobno, vec
samo jedan ili dva.
Veliki sanhedrin imao je sedamdeset i jednog
[clana], a mali dvadeset i trojicu. Otkuda
to da je veliki imao sedamdeset i jednog [clana]?
Otud što je receno: Skupi mi sedamdeset Br 11, 16
muževa izmedu staraca izraelskih i Mojsije [da
bude] na njihovu celu.
Rabi Jhuda rece: «Sedamdeset«. - A otkuda
to da je mali [sanhedrin] imao dvadeset i tri
Iclana] ? Otud što je receno: Neka zajednica Br 35, 24-25
prosudi i Neka zajednica izbavi. Zajednica koja
sudi i zajednica koja tzbavlja, ovdje je samo
njih dvadeset. A otkuda to da zajednica broji
deset [clanova]? Otud što je receno: Dokle Br 14, 27
('e ta opaka zajednica - izuzimajuci Jhošuu i
Kaleba. A odakle se dodaju još trojica?
Iz ovoga što je receno Ne povodi se za Izl 23, 2
mnoštvom da ciniš zlo zakljucujem da im se
mogu prikljuciti da cinim dobro. Ako je tako,
zašto je receno: treba prihvatiti mišljenje mnoštva'.
Tvoja sklonost dobru nije isto što i sklonost
zlu. Tvoja sklonost dobru zahtijeva jednoga,
a tvoja sklonost zlu - dvojicu. A ne
smije postojati sud s parnim brojem clanova.
Uvijek im treba dodati još jednog. I, eto, otuda
sU dvadeset i trojica.
A koliko grad mora imati žitelja da bi bio
viden za [mali] sanhedrin? - Sto dvadeset.
Rabi Nehemija rece: »Dvjesta trideset, prema
desetnicima.«
Ucahu ucitelji naši: list 5/a
U sporovima o novcu sude trojica, ali ako
je netko oglašen strucnjakom, može suditi cak
i sam.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:44 pm

Rav Nahman rece: »Netko tko je kao ja
može suditi u sporovima o novcu i sam.«
Rav Hija rece: »Netko tko je kao ja može
suditi u sporovima o novcu i sam.«
Njima je postavljeno pitanje: ••Netko tko
je kao ja« - znaci li to da sam dobio ovlašte-.
nje pošto sam naucio predaju i postao sposoban
da objasnim, ali da presude onoga tko nije
dobio ovlaštenje nisu valjane, ili je njegova
presuda valjana bez takvog ovlaštenja? - Hodi
i cuj: kada je Mar Zutra, sin Rabi Nahmana,
sudio sam u nekoj stvari i pogriješio u
presudi, došao je pred rav Josefa, koji mu je
rekao: »Ako su te obojica prihvatila neceš platiti,
ali ako nije tako, idi pa plati!«
Iz toga izvedi zakljucak: ako netko i nije
dobio ovlaštenje, njegovo sudenje je valjano.
Izvedi zakljucak.
Rav rece: ••Ako netko hoce da sudi sam
(u novcanim sporovima), a hoce da bude osloboden
u slucaju pogrešne presude, mora tražiti
ovlaštenje iz doma egzilarha.« A tako je
rekao i Smuel.
Jasno je da ovlaštenje dobiveno od egzilarha
ovdje, vrijedi ovdje, a ono otuda, vrijedi
tamo. Ali isto tako ono odavde vrijedi i tamo,
jer je ovaj ovdje [u Babilonu] žezlo, a onaj
ondje (u Zemlji Izraela) zakonodavac, kao
što se uci: Od Jhude se žezlo udaljiti nece,
što se odnosi na babilonske egzilarhe koji žezlom
vladaju Izraelom, a: Palica zakonodavca
od nogu njegovih - to su sinovi sinova Hilelovih,
koji mnoštvo poucavaju u Nauku. Pa
ipak, kako je s onim otuda ovdje? Hodi i
cuj!
Kada je rav Raba, sin Hanin, sudio i pogniješio,
došao je pred rabi Hiju, koji mu je
rekao: ••Ako su te prihvatila obojica, neceš
platiti. Ali ako nisu, idi pa plati!« A sad, Raba,
:-;inHanin, imao je ovlaštenje [samo otud]. Zakljuci
iz toga: ono otud ovdje ne vrijedi. Zakljuci
iz toga!
A zar ne vrijedi ovdje [u Babilonu]? Zar
H.aba, sin. rav Hunin, kada se parbio s clanovima
egzilarhova doma, nije rekao: ••Nisam od
vas dobio ovlaštenje. Svoje sam ovlaštenje dobio
od oca, ucitelja svoga, a otac, ucitelj moj,
od .Rave, a ovaj od rabi Hije, a rabi Hija od
Rabija [u Zemlji Izraela].« •
Ovim ih je obicnim rijecima htio postaviti
na njihova mjesta.
I· ..]
Mišna: list 36/b
Sanhedrin je zasjedao u obliku polovice
()~;.rugloggumna, kako bi svi vidjeli jedan drugoga.
Dvojica sudskih pisara stajahu pred njima.
Jedan zdesna, a drugi slijeva, i zapisivahu
rijeci onih koji optužuju i rijeci onih koji branp.
Rabi Jhuda rece: »Trojica. Jedan je zapisivao
rijeci obrane, drugi zapisivao rijeci optužbe,
a treci zapisivao rijeci obrane i rijeci
optužbe.«
A pred njima sjedahu tri reda ucenih mu- list 37/a
dl'aca. Svaki od njih poznavaše svoje mjesto.
Ako je bilo potrebno postaviti [novog suca],
postavljahu ga iz prvog [reda], a jedan iz drugog
[reda] prešao bi u prvi, jedan iz treceg pre-
AllO bi u drugi, a još jednoga bi izabrali iz
Iprisutnoga] skupa i njega bi smjestili da sjednl'
u treci [red], ali ne bi sjeo na mjesto prvo-

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:46 pm

ga, nego bi sjeo na mjesto koje mu odgovara.
(...]
Gemara:
»Tri reda«, itd. - Abaje rece: »Zakljuci iz
toga: kad su krenuli (premještati se], svi su
krenuli. Ali, zar jedan (od onih koji su premješteni]
ne bi mogao reci: dosad sam sjedio
na celu (svog reda], a sada su mi dali da sjednem
na rep.« Abaje rece kako mu treba ovako
odgovoriti: Budi rep lavovima, ali ne budi glava
lisicama!
Mišna:
Kako se zastrašuju svjedoci pred svjedocenje
o djelima zaprijecenim smrcu? Uveli bi ih
i zaprijetili bi im: Nemojte slucajno reci nešto
što je zasnovano na pretpostavci, ili na onom
što ste culi da se govori, ili culi svjedocanstvo
iz usta drugog svjedoka, ili iz usta povjerljiva
covjeka! Jer možda vi ne znate da cemo vas na
kraju provjeriti istragom i ispitivanjem! Treba
da znate da djela zaprijecena smrcu nisu imovinska
djela! U imovinskim djelima, covjek daje
novac i otkupljuje se, a kod djela zaprijecenih
smrcu, krv njegova i krv njegovih potomaka
ovisi o tome (svjedocenju] do kraja svijeta.
Jer smo tako našli kod Kaina, koji je ubio svoga
brata, da je receno: Sve krvi brata tvoga vicu
- nije receno: »krv brata tvoga« vec: sve
krvi brata tvoga, krv njegova i krv njegovih
potomaka.
Drugo objašnjenje: sve krvi brata tvoga jer
je njegova krv bila poprskala drvece i ka-
IiH!. 46/a
menje. Zbog toga je covjek stvoren sam, da bi
te to poucilo da svatko tko uništi jednu dušu
navodi na se Pismo, kao da je uništio cijeli
svijet, a tko god održi jednu dušu, navodi na
se Pismo, kao da je održao cijeli svijet. A i
zbog mira medu stvorenjima (covjek je stvoren
sam], kako ne bi covjek bližnjem svojem rekao:
moj je otac veci od tvojeg oca, i da ne bi
Minejci govorili kako na nebu postoji više gospodstava,
i da bi ti to kazivalo o velicini Svetoga,
blagoslovljen neka je. Jer kada covjek
kuje više novcica jednim žigom, svi su oni
slicni jedan drugome, ali Kralj nad kraljevima,
Sveti, -blagoslovljen neka je, iskova svakog
covjeka po žigu Adama, prvoga covjeka, i ni
jedan od njih nije slican svome bližnjem. I zbog
toga je svaki pojedinac dužan kazati: Svijet
je za mene stvoren!
[...]
Uci se: rabi Eliezer, sin Jaakovljev, rece:
»Cuo sam da sud može osuditi na bicevanje i
izreci (smrtne] kazne koje nisu po Nauku, a
pri tom ih ne izrice da bi prestupio rijeci Nauka,
vec kako bi se sacinila ograda oko Nauka.»
Prica se o nekome koji je jahao konja u
subotu, li vrijeme Grka. Doveli su ga pred sud,
koji ga je osudio na smrt kamenovanjem. All
ne zato što je zaslužio tu kaznu, vec što je
vrijeme zahtijevalo tako.
Opet se prica o covjeku koji je opcio sa
svojom ženom pod smokvom. Doveli su ga na
sud koji ga je osudio na bicevanje. Ne zato
što je zaslužio tu kaznu, vec što je vrijeme
zahtijevalo tako.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:47 pm

PRESUDA SE NE ODLAZE
Sto znaci: Još danas zaustavit ce se u Novu?
Rav Huna rece: >'To je dan koji je ostavljen
za kažnjavanje grijeha u Novu. Jer [Sanheribu]
rekoše njegovi zvjezdocatci: »Ako danas
podeš, pokorit ceš ih, ako ne, neceš ih pokoriti!
« Nakon toga put koji se prelazi za deset
dana on prede za jedan dan. Kada su stigli do
Jeruzalema, staviše mu jastuke. On se pope
i sjede na najviši, kako bi mogao vidjeti cijeli
Jeruzalem. Kad ga je ugledao, ucini mu se
malenim, te rece: »Zar je to grad Jeruzalem?
Zar sam zbog njega pokrenuo sve svoje vojske
i osvojio sve ove zemlje?! Ta on je manji i
slabiji od svih gradova raznih naroda koje
sam osvojio snagom svojih ruku?!« Ustade, I
odmahnu glavom i pokaza rukom na brdo Hrama,
koji je na Cijonu i na trijemove njegove u
Jeruzalemu. [Zvjezdocatci] mu njegovi rekoše:
»Napadnimo ga odmah!« On im rece: »Umorni
ste. Sutra ce mi svaki od vas donijeti po kamen
iz zidina njegovih!« - Te iste noci izide
andeo Gospodnji i pobi u asirskom taboru stotinu
osamdeset i pet tisuca ljudi. Ujutro, kad
je valjalo. poraniti, gle, bijahu ondje sve sami
mrtvaci.
Rav Papa rece: »To je ono što kažu ljudi:
Odloži izvršenje presude za jednu noc - i ona
ce izgubiti moC.«
I
I
NAÐENA, NAPUSTENA I IZGUBLJENA
STVAR
Mišna:
Ovo su nadene stvari koje pripadaju nalazniku,
a ovo koje je dužan objaviti. »Ovo su
nadene stvari koje pripadaju nalazniku: ako
nade rasuto voce, rasut novac, rukoveti na
javnom dobru, ili koture suhih smokava, [nekoliko]
pekarskih glava kruha,. nisku riba, komade
mesa, povjesma nepreradene vune ili rucice
lana, ili pasma purpurom [obojenog prediva]
- dakle, ovo pripada nalazniku« - rijeci
su rabi Meira. • .
Rabi Jhuda rece: »Sve U cemu ima neceg
neobicnog, dužan je [nalazn.ik] objaviti.« Kako?
Ako nade kotur [suhih smokava], a u njemu
lonac, glavu kruha, a u njoj novac.
Rabi Simon, sin Elazarov, rece: »Trgovacka
roba ne podliježe objavljivanju.«
Gemara:
»Ako nade rasuto voce.« Koliko? Rabi Jichak
rece: »Jedan kav na cetiri lakta.« U kom
slucaju? Ako se cini kao da je opalo, pa neka
ga je i više. Ako se cini kao da je položeno,
to ne vrijedi cak i da ga je manje.
Rabi Ukava, sin Hamin, rece: »OvQ.je je
rijec o [vremenu] berbe smokava. [Sakupljanje]
jednog kava s [prostora od] cetiri lakta [zahtijeva]
da se covjek potrudi, a kako se nitko nece
potruditi da se vrati i pokupi, [vlasnik] ga
time pretvara u napuštenu stvar. Ali ako je
[prostor] manji od toga, vrijedi se potruditi,
vratiti se i pokupiti ga, i ne pretvarati ga u
napuštenu stvar.«
Bava mecia
list 21/a

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:48 pm

Hodi i cuj: Ako netko nade novac u sinagogi
ili u ucilištu, ili na bilo kojem mjestu gdje
se mnogi nalaze, on pripada njemu, jer su vlasnici
digli ruke od njega. - Zar vlasnik nije
znao da mu je novac ispao?!
Rabi Jichak rece: »Covjek obicno svaki cas
opipava svoj tobolac .••
Hodi i cuj: Otkad je svakom covjeku dopušteno
pabirciti? Od onog casa kada su pipavci
prošli [poljem]. A na naše pitanje: »Što
su to ,pipavci'?« - rabi Johanan rece: »Starci
koji hodaju poštapajuci se«, a Reš Lakiš rece:
»Pabircari poslije pabircara.« Kako je to moguce?
Recimo da su siromasi ovog mjesta digli
ruke [od pabircenja], ali postoje siromasi
iz drugog mjesta koji nisu digli ruke!? Reci cu
ti: buduci da su ovi siromasi nazocni, oni drugi
unaprijed dižu ruke, jer kažu: »Oni siromasi
iz tog mjesta ce vec to [polje] popabirciti.«
Hodi i cuj: Križane smokve na putu, cak i
na ivici polja s križahim smokvama, a jednako
tako i smokve nadene pod smokvinim stablom
koje se nadnijelo nad put, dopušteno je oteti i
oslobodene su desetine. Kod maslina i rogaca
[to] je zabranjeno. U svakom slucaju, na pocetnu
recenicu Abajeu nije postavljeno protupitanje,
jer su vrijedni, pa se cuvaju, što se
smokve tice, i o njoj se zna da opada, ali na
ono potonje, što rece Rava, postavljeno je
protupitanje, jer se tu uci da su masline i rogaci
zabranjeni.
Rabi Abahu rece: »Drukcije je kod maslina,
jer ih izgled odaje, pa i unatoc tome što su
opale, zna se da pripadaju ovom ili onom covjeku.
Prema tome, to bi se trebalo odnositi i
na pocetnu recenicu.«
list 21/b

Rav Papa rece: »Smokva se pri padu uprIja.
«
Hodi i cuj: Lopov koji je uzeo od ovog, a
dao onom, kao i razbojnik koji je uzeo od ovog,
a dao onom,
a tako i Jordan, koji je uzeo od ovog a dao onom,
što je uzeo - uzeo je, a što je dao - dao je.
Svakako, to je tako kod razbojnika, jer je [ošte- \
ceni] sve gledao i digao ruke [od svog vlasništva),
ali kako je s lopovom? Tko je njega vidio,
da bi zatim mogao dici ruke?
[..Mišna: •
Što je izgubljena stvar? Ako [netko] nade
magarca ili kravu kako pasu po putu, to nije
izgubljena stvar. Ako [nade] magarca, a oprema
mu je izvrnuta, kravu koja juri medu vinogradima,
to je vec izgubljena stvar. Ako vrati
[životinju], a ona pobjegne, vrati i pobjegne,
dužan ju je vratiti makar cetiri ili pet puta,
jer je receno: Vrati ih, vrati. Ako ga je to stajalo
jedne sele, neka ne kaže [vlasniku]: »Daj
mi selu!«, vec :neka mu ovaj da nagradu u visini
jedne radnicke nadnice. Ako tamo postoji
sud, neka to uvjetuje pred sudom. Ako tamo
nema suda pred kojim bi postavio svoj uvjet,
njegovo [pravo] je prece.
[... ]
HAMAFKID - O DEPOZITU
Mišna:
Tko povjeri drugu svom govece ili orude
na cuvanje, pa budu ukradeni ili nestanu, ako


____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:49 pm

[ovaj] plati i ne htjedne se zakleti _ jer je,
naime, receno: Neplaceni cuvar neka se zakune
i neka (ide! - pa ako se lopov nade, neka
plati dvastruki iznos, a ako je zaklao i pradao
- neka plati cetvarostruku i petorostruku Svatu.
Kome da plati? Oname kad kaga se nalaziO'
polag. Ako se zakleo, a nije htio platiti, a nade
se lapav - neka plati dvostruku svatu. Ako je
zaklaO' i pradao, placa cetvorostruku i petarastruku
svotu. Kame da plati? Vlasnika pologa.
Gemara:
Cemu uciti »gavece« i cemu uciti »orude«?
Nužna je.
Jer da se uci »gavece«, mogao bi panetka
pomisliti da onome pripada dvostruko za jedno
govece jer se mnoga trudio da ga vodi do svoje
kuce i da ga vrati, ali za orude, oko kajega
nema mnoga truda, mogao bi ponetka reci da
ne pripada dvostruko.
A da se uci »arude«, netkO' bi mogao pamisliti
da dvastruka treba platiti samo za arude,
jer dvastruka [vrijednost] njegova nije velika,
ali kad gaveda za koje, ako je zaklao i pra dao,
placa cetvorastruki ili petorostruki iznas _ mogao
bi netko reci - ne pripada dvastruko.
Nužno je.
Rami, sin Hamin, žustro rece: ••Ali, covjeku
ne može pripadati stvar kaja jaš ne pastoji!«
Pa cak i po rabi Meiru, kaji rece: kako može
covjeku pripadati stvar kaja jaš ne postoji,
ova [vrijedi] samo ako je to nešto, kao recimo
plodovi datule, koji tek treba da dozriju, ali
avdje - tka govori da ce biti ukradeni? A ukalika
si sklan reci da ce biti ukradeni, tka ce
reci da ce lapav biti uhvacen? A ukaliko se
lopov uhvati, tko ce reci da ce platiti? Jer ce
mažda priznati i aslaboditi se?!
Rava rece: ••Ta je ista kaO' da mu je rekaO':
AkO' budu ukradena, a ti ushtjedneš još i da
mi platiš - eta, adsad maja krava pripada
tebi.«
Rabi Zera žustro primijeti: ••Aka je takO',
anda cak i striža i priplad njen takader.« Zar
se ne uci: Izuzev striže i priplada njena?! ••N. e,
rece Rabi Zera, ta je ista kaO'da mu je recenO':
Izuzev striže i priplada njena.«
A zaštO' tako? Ta je apcenito uzevši takO',
covjek je spreman da da1>it kaja dalazi izvana
izruci drugame; dO'bit kaja dalazi ad same
glavnice - cavjek nije spreman izruciti drugome.
Neki kažu da je Rava rekaO': ••T. a je takO'
kaO' da mu je recenO': AkO' budu ukradena a
ti ushtjedneš jaš i da platiš - neka pripadne
tebi tik pred kradam.«
Kakva je razlika medu njima? Medu njima
je razlika kaO'i u adnasu na prigovar rabi Zere,
ili, dakle, akO' se nalazila na pašnjaku.
••A. ka plati i ne htjede se zakleti«, itd. Rece
rabi Hija, sin Abin, u ime rabi JO'hanana: «Pad
,plati' [ne treba padrazumijevati) da je daista
platiO', vec kad l'ekne: Evo, ja placam! UnatO'c
tame šta jaš nijeplatia.«
Mi srna ucili: PlatiO' je ali se nije htiO' zakleti
- ••da«- akO' je platio, ali .>ne« - ako
nije platiO'.
O pasljednjem bih rekao: .>zakleO'se, ali
ne htjede platiti« - smisao je da nije htio, ali
akO' je htiO', cak akO' i nije platiO'! Iz taga se,
inace, ništa drugo ne može nauciti.

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:49 pm

Uci se, u suglasnosti s rabi Johananom: Ako
netko unajmi kravu od svoga druga, a ona
bude ukradena, pa ovaj kaže: ,.,.Evo,placam,
ali se necu zakleti!« - a poslije toga se nade
lopov - platit ce [lopov] najmoprimcu dvostruko.
Rece rav Papa: ,.,.pošto bi neplaceni cuvar
rekao »Bio sam nemaran« - treba mu platiti
dvostruku vrijednost, jer, da je htio, mogao se
riješiti prijavom krade. Pošto bi najmljeni cuvar
rekao »Ukradena je!« - treba platiti dvostruku
vrijednost, jer, da je htio, mogao se
riješiti [prijavom] da je imala prijelom ili da
je uginula. Onome koji ju je uzeo na poslugu
i kaže: »Evo, placam«! - ne treba platiti dvostruko.
Jer, cime se mogao on riješiti? ~ Da
je uginula od rada?! Rijetka je smrt od rada.«
Neki kažu da je rav Papa rekao: »Cak i
onome koji uzme na poslugu, pošto bi rekao
»Evo, placam!«, treba platiti dvostruko, jer da
je htio, mogao se riješiti [izjavom] da je uginula
od rada.«
Rav Zvid mu rece da je Abaje rekao ovako:
»Tko uzme na poslugu - dok plati.«
U cemu je stvar? Kako je sva prednost na
njegovoj strani, na njegovu rijec mu ne pripada
dvostruka vrijednost.
Uci se u suglasnosti s rav Zvidom: »Tko
uzme na poslugu kravu od druga svoga, i bude
mu ukradena, pa onaj koji je uzeo na poslugu
preduhitri i plati, a onda se lopov pronade _
platit ce [lopov] onome što je uzeo na poslugu
dvostruki iznos.«
Sto se prvog izlaganja rav Pape tice, sigUrno
se ne može pobijati, a zar se drugo iz-
224
laganje, da recemo, može pobijati? Rav Papa
ti može reci: »Zar je ono jace od naše Mišne
koja uci: ,platio', a mi smo postavili ,rekao' [da
ce platiti]?« Ovdje je takoder: »rekao.« Zar
se može usporediti? Tamo ona ne uci »preduhitri
«, ovdje uci »preduhitri~«? Preduhitri i rece. Ali ako (Mišna)
uci kod najmoprimca »i rekao je«, a kod onoga
koji uzima ria poslugu »preduhitri«, zar ceš
moci za];ljuciti iz toga tocno onako kako je
receno? Ta ova se dva [zakljucka] ne uce zajedno.
Pitali su naucenjake iz škole rabi Hije i iz škole rabi Ošaje, i oni su odgovorili da su ih
zajedno ucili. •
Jasno je, ako je rekao »ne placam«, pa se
povukao i rekao »evo, placam«, to je kao da
je rekao »evo, placam«, ali kako je ako je rekao
»evo, placam«,
pa se povukao i rekao »ne placam«. - Što onda?
Hocemo li tada reci da se povukao? Ili je,
možda, ostao pri svojoj rijeci, te ju je samo donekle
odgodio?
Ako je rekao »Evo, placam« i umro, a sinovi
njegovi rekli »Mi necemo platiti!«, što
onda? Hocemo li tada reci da su se povukli,
ili su, možda, ostali pri ocevoj rijeci, te su je
samo donekle odgodili?
Ako sinovi plate, što onda? On im može
reci: »Kada sam urucio dvostruko, to je bilo
vašem ocu - zato što je prema meni bio ljubazan,
ali vama ne.« - Ili, možda, ovdje nema
razlike?
On je platio sinovima. Sto onda? Oni mu
mogu reci:»Kada ti je naš otac urucio dvostruko,
to je bilo zato što si prema njemu bio

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:50 pm

ljubazan, ali prema nama ne.« Ili, možda, ovdje
nema razlike?
Sinovi su platili sinovima. Sto onda?
On je platio polovicu. Sto onda?
Uzajmio je dvije krave, a platio za jednu
od njih. Sto onda?
Uzajmio je od ortaka a platio je jednom od
njih. Sto onda?
Ortaci su uzajmiH, a platio je jedan od njih.
Sto onda?
Uzajmio je od žene, a platio njenom mužu.
Sto onda?
Uzajmila je žena, a platio njen muž. Sto
onda?
Neriješeno.
Rav Runa rece: »Treba da ga zakunu da
ona nije u njegovom posjedu.« U cemu je smisao?
U tome što sumnjamo da je možda bacio
oko na nju.
Primjedba: Ako netko da svom drugu u
zajam [novac] uz zalog, a zalog se izgubi, pa
mu ovaj kaže: »Ja sam ti na osnovi njega dao
u zajam jednu selu, a vrijedio je jedan šekel«,
a ovaj mu odg::>vori:»Nije tako. Ti si mi na
osnovi njega dao zajam od ss12, a i vrijedio
je jednu selu!« - - slobodan je.
»Ja sam ti na osnovi njega dao u zajam
selu, a vrijedio je šekel.•,.•a ako onaj odgovori:
»Nije tako, ti si mi !la osnovi njega dao zajam
od sele, a vrijedio je tri dinara« - dužan je.
»Ti si mi na osnovi njega dao zajam od sele,
a vrijedio je dvije«, a ako onaj odgovori: »Nije
tako, vec sam ti na osnovi njega dao zajam
od sele, a i vrijedio je selu« - osloboden je.
»Ti si mi na osnovi njega dao u zajam selu,
a vrijedio je dvije«, a ako onaj odgovori: »Nij(~
tako, vec sam ti na osnovi njega dao zajam
od sele, a vrijedio je pet dinara« - dužan je.
Tko treba da se zakune? Onaj u koga se
zalog nalazi, kako se jedan ne bi zaklinjao, a
dmgi izvukao na vidjelo zalog.
Našto se to odnosi? Možemo li reci da se
odnosi na posljednji dio recenice? Ali ako je
tako, onda se povjerilac mora zakleti, jer se
na njega odnosi nešto od zahtjeva?! Naprotiv,
Smuel rece: »Na pocetak njen.« Sto to treba
da znaci »pocetak«? Na posljednji slucaj u prvom
qijelu: »Ja sam ti na osnovi njega dao u
zajam selu, a vrijedio je še•kel«, a ako onaj
kaže: »Nije tako, ti si mi na osnovi njega dao
zajam od sele, a vrijedio je tri dinara« - du:
I.an je. Po ovome je na zajmoprimcu da se
zakune. A ucitelji naši rekoše: Neka se zakune
zajmodavac, da se ne bi onaj zaklinjao, a ovaj
izvukao na vidjelo zalog. A ako
ostane po onome [što je rekao] rav Runa,. list 35/a
kako može to izvesti ako se zajmodavac zakleo
da [zalog] nije u njegovom posjedu? Rece Rava:
"To, ako postoje svjedoci da je izgorio.« Ako je
t.ako, odakle da ga iznese?! Naprotiv, riw Josef
rcce: »To, ako postoje svjedoci da je ukraden.
« Na kraju krajeva, odakle da ga iznese?
Potrudio se i iznio ga na vidjelo. Ako je tako,
onda i zajmodavac može da se potrudi pa da
ga pronade cim se zajmodavac zakune?! Dodajmo
k tomu: zajmodavac zna tko mu ulazi i
izlazi iz kuce, on bi mogao poci i potruditi
Sl' i iznijeti ga na vidjelo, dok zajmoprimac kako
on može znati tko ulazi, a tko izlazi iz
kuce zajmodavca?!
Abaje rece: "Može se ocekivati da ce se

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:51 pm

on izgovoriti i reci mu: ,Našao sam ga poslije
zakletve!' «
Rav Aši rece: »Zaklet ce se ovaj, a zaklet
ce se i onaj. Ovaj ce se zakleti da [zalog] nije
u njegovom posjedu, a onaj ce se zakleti koliko
je vrijedio .•• A, evo, što je još rekao: »Tko
se zaklinje prvi? Zajmoprimac se zaklinje prvi,
da se ovaj ne bi zakleo, a onaj iznio polog.«
Rav Huna, sin Tahlifin, u ime Rave rece:
»Prvi slucaj u posljednjem dijelu pobija ovu
rav Huninu: ,Dao si mi na osnovi njega u zajam
selu, a vrijedio je dvije', a ako onaj odgovori:
,Nije tako, nego sam ti na osnovi njega
dao zajam od sele, a i vrijedio je selu' osloboden
je. A ako ova rav Hunina stoji, trebalo
bi zajmodavcu, koji se zaklinje da zalog
nije u njegovom posjedu, naložiti da se skupnom
zakletvom zakune koliko je vrijedio?!«
Rav Aši rece: »Ispricao sam rav Kahani tu
raspravu, a on mi rece: ,Neka tako bude, kad
mu vjeruje'.« A prema tome bi i zajmoprimac
morao vjerovati zajmodavcu koliko je vrijedio
zalog, jer on ne može biti siguran u to. A zatim,
neka zajmodavac vjeruje zajmoprimcu, jer
on može biti siguran u to. Vjerovati mu ne
m0ra. A po cemu se razlikuje zajmoprimac,
pa treba vjerovati zajmodavcu? I po cemu se
razlikuje zajmodavac, pa ne treba vjerovati zajmoprimcu?
Zajmoprimac ostvaruje prema zajmodavcu
[ono što je zapisano]: Pravedne vodi
cednost njihova; a zajmodavac ostvaruje prema
zajmoprimcu: A bezbožnike upropašcuje
opacina njihova.
Bio jednom neki covjek koji je povjerio na
cuvanje svom drugu drago kamenje. Kada mu
rece: »Daj mi moje dragulje«, ovaj mu odgovori:
»Ne znam gdje sam ih ostavio!« Onaj
dode pred rav Nahmana, koji ovom rece: ••Svako
,ne znam' jest nemar. Idi, plati!« Ovaj ne
plati. Rav Nahman na to pode i da mu oduzeti
palacu. Na kraju se dragulji nadoše, ali
im se [u meduvr:emenu] povecala vrijednost.
Rav Nahman rece: ••Vrati dragulje vlasniku
njihovom, a palaca neka bude vracena njenom
vlasniku.«
Rava rece: »Sjedili smo pred rav Nahmanom,
a na redu je bio odjeljak Hamafkid, i ja
rekoh: ,On plati, ali se ne htjede zakleti!' A on
mi ne odgovori. I lijepo ucini što mi ne odgovori.
U cemu je stvar? Onaj ga nije zamarao
odlaskom na sud, a ovaj ga je zamarao
odlaskom na sud.«
Možemo li reci da je rav Nahman tumacio
da se procjena može obaviti naknadno? Ovdje
je to dugacije, jer je procjena nacinjena u
zabludi. Jer su dragulji bili tamo od pocetka.
Nehardeanci kažu: Procjena se može opozvati
ili naknadno obaviti do roka od dvanaest
mjeseci. Medutim, Amemar rece: »Sto se mene
tice, ja sam iz Nehardeje i po mom se shvacanju
procjena može naknadno obaviti neograniceno.
« Halaha propis jest: procjena se može
naknadno obaviti neograniceno, jer je receno:
Cini ono što je pravo i dobro.
PROCJENA STETE
Mišna:
Procjena u novcu [mora se isplatiti) u novcanoj
vrijednosti, pred sudom, prema izjavi
Hvjcdoka koji su slobodni ljudi i clanovi Save-

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:51 pm

za. [Zakoni] o štetama obvezuju i žene. U placanju
naknade obavezni su i ošteceni, a i onaj
koji nanosi štetu.
Gemara:
Sto je to »procjena u novcu«? Rav Jhuda
rece: »Ta procjena mora biti [izražena] samo
u novcu«. Mi iz toga ucimo ono što su na neko'm
mjestu ucili naši ucitelji: Ako je krava
oštetila ogrtac, a ogrtac oštetio kravu, ne kaže
se da šteta koju je krava nacinila na ogrtacu
potire onu koju je ogrtac nacinio na kravi, vec
se ona procjenjuje novcem.
[... ]
»[Zakoni] o štetama obvezuju i žene.« Otkuda
to? Rav Jhuda rece u ime Rava, a tako
se i uci u školi rabi Jišmaelovoj : »Stivo kazuje:
Kad koji covjek ili žena pocini bilo koji grijeh
... , a time je ovo što je zapisano izravnalo
mu..~karca sa ženom u pogledu svih kaznenih
odredaba koje postoje ..«
U školi rabi Eliezerovoj se uci: »A ovo su
propisi koje treba da im izložiš, i time je ovo
što je zapisano izravnalo muškarca sa ženom
u pogledu svih pravnih propisa koji se nalaze
u Nauku.«
U školi Hizkijinoj i rabi Joseja Galilejca
se uci: »Štivo kazuje: pa usmrti covjeka ili
ženu i time ju je ovo što je zapisano izravnalo
u pogledu svih oblika smrti koji se nalaze
u Nauku.«
I [svi] su [ovi navodi] nužni. Jer da se uci
samo prvi, [mogao bih pomisliti] da vrijedi
samo taj, jer se Milosrdni smilovao i omogucio
da dobije oprost [za grijeh], ali da pravni
propisi vrijede samo za muškarca, koji pregovara
o poslovima, ali ne i za ženu. Da nas je
ucio samo o pravnim propisima [mogao bih pomisliti]
da je to samo zbog njenih životnih
potreba, a da zakon o oprostu vrijedi samo za
muškarca, koji je dužan izvršavati zapovijesti,
ali ne i za ženu koja nije dužna izvršavati zapovijesti.
A da nas je ucio samo o ta dva, [mogao bih
pomisliti] da je to u ovom slucaju kako bi ona
mogla zatražiti oprost, a u drugom radi sredivanja
njenih životnih potreba, ili da se u slucaju
ubojstva, otkupnina mora platiti samo za
muškarca, koji je dužan izvršavati zapovijesti,
ali ne i za ženu.
A da nas je ucio samo o -ta dva, [mogao bih
pomisliti] da je stoga što je u pitanju gubitak
ljudske duše, ali da Ile vrijedi u ona dva slucaja
gdje nije u pitanju gubitak ljudske duše.
Stoga su svi nužni.

CETIRI VRSTE CUVARA
Mišna:
Postoje cetiri vrste cuvara: neplaceni cuvar,
onaj tko uzme na poslugu, najmljeni cuvar i
zakupac.
Neplaceni cuvar može se zakleti u svakom
slucaju, a tko uzima na poslugu mora platiti
u svakom slucaju, najmljeni cuvar i zakup ac
zaklinju se u slucaju prijeloma, ako je oteto i
ako ugine, a placaju ako se izgubi ili bude ukradeno.
Ako netko rekne neplacenom cuvaru »Gdje
je moj vol?« a ovaj mu odgovori »Uginuo«, a

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:55 pm

zapravo je imao prijelom, ili je otet, ili ukraden,
ili izgubljen, [ili mu odgovori] »Imao prijelom
«, a zapravo je uginuo, ili je otet, ili ukraden,
ili izgubljen, [ili mu odgovori] »Otet«,
a zapravo je uginuo, ili je imao prijelom, ili
je ukraden, ili izgubljen, [ili mu odgovori] »Ukraden
«, a zapravo je uginuo, ili je imao prijelom,
ili je otet, ili izgubljen, [ili mu odgovori;]
»Izgubljen« - a zapravo je uginuo, ili je
imao prijelom, ili je otet, ili je ukraden, [pa
mu onaj rekne] »Zaklinjem te!«, a ovaj rekne
»Amen!« - osloboden je.
[Ako onaj upita] »Gdje je moj vol?«, a
ovaj mu odgovori »Ne znam o cemu govoriš!«,
a zapravo je uginuo, ili je imao prijelom, ili
je otet, ili ukraden, ili izgubljen, [pa mu onaj
rekne] »Zaklinjem te!«, a ovaj rekne »Amen«
- osloboden je.
[Ako onaj upita] »Gdje je moj vol ?«, a
ovaj mu odgovori »Izgubljen je!«, [a onaj mu
rekne] »Zaklinjem te!«, a ovaj mu rekne »Amen!
« i svjedoci posvjedoce da ga je pojeo
platit ce glavnicu. Ako je priznao sam od sebe,
platit ce glavnicu i petinu i prinijeti žrtvu
naknadnicu.
[Ako onaj upita] »Gdje je moj vol ?«, a
a ovaj mu rekne »Ukraden je!«, a onaj »Zaklinjem
te!«, a ovaj odgovori »Amen!« i svjedoci
posvjedoce o njemu ~a je ukrao, platit ce dvostruku
svotu. Ako je priznao sam od sebe,
platit ce glavnicu i petinu i prinijeti žrtvu
naknadnicu.
[Ako netko] kaže nekom na trgu »Gdje je
moj vol kojega si mi ukrao ?«, a ovaj mu odgovori
»Nisam, ukrao!«, ali svjedoci posvjedoce o
njemu da jest ukrao, platit ce dvostruku svotu.
Ako ga je zaklao i prodao, platit ce cetvorostruku
i petorostruku svotu. Ako je vidio svjedoke
kako se približavaju i dolaze, pa rekne
»Ukrao sam, ali ga nisam zaklao i nisam ga
prodao!«, nece platiti više od glavnice.
[Ako netko] kaže onome koji je uzeo na
poslugu »Gdje je moj vol?«, a onaj mu rekne list 49/b
••Uginuo je!«, a zapravo je imao prijelom, ili
je otet, ili ukraden, ili izgubljen; »Imao je prijelom!
« - a zapravo je uginuo, ili je otet, ili
ukraden, ili izgubljen; »Otet!«, a zapravo je
uginuo, ili je imao prijelom, ili je ukraden, ili
izgubljen; »Ukraden!«, - a zapravo je uginuo,
ili je imao prijelom, ili ~ otet, ili izgubljen;
»Izgubljen!«, a zapravo je uginuo, ili je imao
prijelom, ili je otet, ili ukraden; pa mu ovaj'
rekne »Zaklinjem te!«, a ovaj mu odgovori
»Amen!« - osloboden je.
[Ako ga upita] »Gdje je moj vol?«, a ovaj
mu rekne »Ne znam o cemu govoriš!«, a zapravo
je uginuo, ili je imao prijelom, ili je
otet, ili ukraden, ili izgubljen, [pa mu onaj
rekne] »Zaklinjem te!«, a ovaj mu rekne »Amen!
« - dužan je.
[Ako netko] kaže najmljenom cuvaru i zakupcu
»Gdje je moj vol?«, a ovaj mu odgovori
»Uginuo!«, a zapravo je imao prijelom, ili je
otet; »Imao prijelom!«, a zapravo je uginuo,
ili otet; »Otet!«, a zapravo je uginuo, ili je
imao prijelom; »Ukraden!«, a zapravo je izgubljen;
»Izgubljen!«, a zapravo je ukraden,
[pa mu onaj rekne] »Zaklinjem te!«, a ovaj
mu odgovori »Amen!« - osloboden je.
[Ako ovaj odgovori] »Uginuo!«, ili »Imao
prijelom!«, ili »Otet je!«, a zapravo je ukraden,
ili izgubljen, [pa mu onaj rekne] »Zakli-

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:55 pm

njem te !«, a ovaj odgovori »Amen I" - dužan
je.
[Ako ovaj odgovori] »Izgubljen je!«, ili »Ukraden
je!«, a zapravo je uginuo, ili je imao
prijelom, ili je otet, [pa mu ovaj rekne]
»Zaklinjem te!«, a ovaj odgovori »Amen!" osloboden
je.
Ovo je pravilo:
Svatko tko promijeni, te umjesto slucaja
zbog kojega bi bio dužan navede slucaj zbog
kojega bi bio dužan, umjesto slucaja zbog kojega
bi bio osloboden navede slucaj zbog kojega
bi bio osloboden, i umjesto slucaja zbog
kojega bi bio osloboden navede slucaj zbog
kojega bi bio dužan - osloboden je.
Svatko tko umjesto slucaja zbog kojega bi
bio dužan navede slucaj zbog kojega bi bio
osloboden - dužan je.
Ovo je pravilo:
Svatko tko se zaklinje da bi olakšao sebi
- dužan je; da bi otežao sebi - osloboden je.
o PLACANJU ŠTETE
Mišna:
Mnogobrojnije su mjere placanja dvostrukog
od mjera cetvorostrukog ili petorostrukog
placanja, jer se mjera dvostrukog placanja primjenjuje
i na živu i na neživu stvar, a mjera
cetV'Orostrukog i petorostrukog placanja primjenjuje
se samo na vola ili ovcu, jer je receno:
Ako netko ukrade vola ili ovcu, pa ih
zakolje ili proda itd.
Tko ukrade od kradljivca, ne placa dvostruko,
a tko zakolje ili proda od kradljivca ukradeno
ne placa cetvorostruko ili petorostruko.
~
o STUPNJU ODGOVORNOSTI PRI
UCINJENOJ ŠTETI
... Hodi i cuj: Koja je razlika izmedu »nezlobnog
« i »upozorenog«? - »Nezlobni« placa pola
štete i njegova odgovornost je stvarna, a »upozoreni"
placa djelu štetu, cak iz imetka svoga...
[... ]
Mišna:
Covjek se uvijek smatra »upozorenim«, djeluje
li nenamjerno ili sa zlom namjerom, budan
ili u spavanju. Ako je izQ.i.ooko druga svoga
ili polomio njegovo orude, placa punu štetu.
Gemara:
Ovdje se uci »Ako je izbio oko druga svoga"
isto onako kao i »ili polomio njegovo orude",
[kako bi se ukazalo da] za ovo posljednje treba
platiti samo štetu, a cetiri [iduce] stvari ne
treba, isto tako u slucaju »Ako je izbio oko druga
svoga« treba platiti samo štetu, a cetiri [iduce]
stvari ne treba.
Otkuda te rijeci? Rece Hizkija, a tako isto
i jedan naucenjak iz škole Hizkijine: »Štivo kazuje:
rana umjesto rane da bi ga time ucinilo
dUŽllim, bilo da je cinio nenamjerno ili sa zlom
namjerom ili nasilno kao i s voljom. A zar
se ovdje ne bi moglo zakljuciti da se placa za
bol umjesto za štetu? Zbog toga bi trebalo da
ovdje li štivu piše: rana za ranu. A zato što
stoji umjesto rane izvuci zakljucak da treba
oboje.
Rava rece: »Nekome tamo ležaše kamen u
njedrima, a nije znao za nj. [Kad] ustade,
[kamen] mu ispade. Što se oštecenja tice, du-

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 18994
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime1/4/2011, 5:55 pm

žan je, što se cetiri stvari tice, osloboden je.
Sto se subote tice, Nauk je zabranio svjesni
posao, što se utocišta tice - osloboden je, a
što se slucaja roba tice, postoji raspra izmedu
rabi Simona, sina Gamlielova, i ucitelja naših,
kao što se uci: Ako bi njegov gospodar bio
lijecnik i rob mu rekne »Namaži mi modrim
oci!«, pa ga [gospodar] oslijepi, ••Ostruži mi
zub!«, pa mu ga izbije - neka se nasmije
SVom gospodaru i pode na slobodu ...«
ODGOVORNOST OBRTNIKA
Mišna:
Ako je netko dao obrtnicima [nešto] na popravak,
a oni to pokvare, dužni su platiti. Ako
je dao tesaru na popravak škrinju, kovceg ili
ormar, a on ga pokvari, dužan je platiti. I
zidar koji je prihvatio srušiti zid, a razbio je
kamenje ili ga oštetio, dužan je platiti. Ako je
srušio s ove strane, a pao je s one strane,
osloboden je. Ako je šteta nastala zbog udarca,
dužan je.
Gemara:
Rav Asi rece: »Ovo su ucili samo za slucaj
ako je tesaru dao škrinju, kovceg ili ormar. da
bi u njega zabio klin, a ovaj zabije klin i po_
·lomi ga. Ali, ako je tesaru dao drva da nacini
škrinju, kovceg ili ormar i on od njih nacini
škrinju, kovceg ili onnar, pa ih slomi, 'Osloboden
je. Zašto? Zato što obrtnik stjece [pravo na]
povecanu vrijednost predmeta.«
Ali, mi smo ucili: Ako daš obrtnicima [neku
stvar], a oni je pokvare, dužni su platiti.
Zar to ne znaci da je on obrtniku dao drvo?
Ne, vec škrinju, kovceg ili ormar. Ali, ako se
u završnoj recenici govori o škrinji, kovcegu
ili ormaru, zar to ne sadrži u sebi da se pocetna
recenica odnosi na drvo? Reci cu ti,
objašnjenje [prvog slucaja] objašnjava potonji:
ako je netko obrtnicima dao [nešto] na popravak,
'a oni to pokvare, kako to da su dužni
platiti, kao, na primjer, ako je dao tesaru škrinju,
kovceg ili ormar. Ima, dakle, razloga za
pretpostavku da je Stivo [drugog slucaja] dato
samo kao primjer. Jer ako prihvatiš da se pocetna
recenica odnosi na drvo, pošto smo vec
rekli da ce oni i u slucaju drva biti dužni platiti,
i da ne trebamo reci da obrtnik stjece
[pravo na] povecanu vrijednost predmeta, što
je tada uopce potrebno još jednom spominjati
škrinju, kovceg ili ormar? Ako je samo zato,
tvoje se mišljenje ne može prihvatiti, jer je
potonja recenica možda ubacena da bi objasnila
pravo znacenje prethodne recenice, tako da
ti ne treba ni da pomisliš da se prethodna recenica
odnosi na [slucaj davanja tesaru] škrinje,
kovcega ili ormara, dok je u [slucaju davanja]
drva zakon drugaciji; dakle, potonja recenica
posebno znaci škrinju, kovceg ili ormar, da bi
ukazala na to kako se pocetna recenica odnosi
na drva i da je cak i u tom slucaju obrtnik
dužan platiti. [Sve to] podupire [slucaj] onoga
koji je dao vunu bojadisaru,
a ona u kotlu izgori, ovaj mora [vlasniku] platiti
vrijednost njegove vune. [Dakle] vrijednost
njegove vune, a ne vrijednost njegove vune s
njenom povecanom vrijednošcu. Zar se to ne
bi moglo [primijeniti na slucaj] u kojem je
[vuna] izgorjela poslije potapanja, te je tako

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Empty
PočaljiNaslov: Re: Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen   Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen Icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
Talmud - izbor i prevod, Werber Eugen
Nazad na vrh 
Strana 1 od 4Idi na stranu : 1, 2, 3, 4  Sledeći

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
LJUBAV, SMRT I SNOVI :: Krug svesti i mudrosti- piše se u temama ispod naslovne :: Knjige mudrosti-
Skoči na: