LJUBAV, SMRT I SNOVI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

LJUBAV, SMRT I SNOVI

Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
 
PrijemTražiRegistruj sePristupi
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta.
Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte.
Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo.
Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma !

 

 Ivo Andrić - Pripovetke

Ići dole 
AutorPoruka
Tea

Tea

Ženski
Broj poruka : 3260
Location : Sweden
Datum upisa : 20.07.2009

Ivo Andrić - Pripovetke Empty
PočaljiNaslov: Ivo Andrić - Pripovetke   Ivo Andrić - Pripovetke Icon_minitime3/4/2011, 2:40 pm

Ivo Andrić - Pripovetke

Bilješka o piscu:
Istaknuti romanopisac, pripovjedač, pjesnik i esejist. Ivo Andrić rođen
je 9. 10. 1892. godine u siromašnojobrtničkoj porodici u Travniku. Rano
je ostao bez roditelja. Djetinstvo je proveo u Višegradu, gdje je
završio i osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Sarajev, gdje je i
maturirao. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna; sa mnogo napora, i
uz dosta teškoća i prepreka, Andrić je stekao universitetsko
obrazovanje. Studirao je filozofiju, osdijek slavenske književnosti i
povijesti u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, gdje je 1923. godine i
doktorirao sa disertacijom: O duhovnom životu Bosne pod Turcima.
Kao srednjoškolac i student Andrić sudjeluje u naprednoj djelatnosti
revolucionara omladine -Mlada Bosna- koja se bori za nacionalno
oslobođenje. Za vrijeme drugog svjetskog rata živi povućeno u okupiranom
Beogradu, ne dovoljavajući nikakvo preštampavanje i objavljivanje
svojih djela.
Prve književne radove,stihove, objavljuje kao maturant 1911. godine u
časopisu Bosanska vila, a nešto kasnije i svoje prevode O. Župančića, M.
Aleksandra, V. Levstika … Godine 1918. Objavljuje knjigu lirske proze
Ex Ponto, a 1920. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije
Derzeleza. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri.
Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige, a poslije rata
objavljuje romane Na Drini ćuprija, Travnička kronika, Gospođica,
Prokleta avlija, a od pripovjedaka Nove pripovjetka, Priča o vezirovom
slonu, Lica …
Od rane mladosti bavi se bublicistikom i esejistikom. Među njegove
najpoznatije tekstove ove vrste ubrajaju se:esej o Goji, Razgovor s
Gojom, esej o Njegošu, Vuku, Kočiću …
Godine 1956. Dobio je povelju za životno djelo, najvišu književnu
nagradu u zemlji, 26.10.1961. godine dodjeljena mu je Nobelova nagrada
za književnost.

Priča o kmetu Simanu

- vrijeme : krajem 19. stoljeća

- mjesto : kraj oko Sarajeva

Godine 1876. Bosanski narod digao se na ustanak protiv Turaka u malome
gradiću Nevesinju. Tu je poražena Turska vojska, a time slabi i čitavo
tursko carstvo. Usporedo s tim, Austrijska vojska jača i postaje najveća
politička i vojna sila u tom dijelu Evrope. Godine 1878. Austrija je
okupirala Bosnu i Hercegovinu. Kmetovi su mislili da će austrijska vlast
donijeti nove uvjete života međutim za kmeta nije bilo nokakove
promjene, kmet je i dalje ostao kmet, a age su ostali age. Promijenilo
se samo ime države i vlasti, a sve ostalo, naročito društveni položaj
kmeta nije se ni u čemu poboljšao. Nastala se teška vremena i nesigurna
za bosanski narod.

______________________________ ____________________
U dijelu Ive Andrića prikazuje se vjekovna borba između kmetova i
turskih feudalaca. Kada je u Bosni Austrijska okupacija zamijenila
Tursku, kmetovi su povjerovali da je došao kraj iskorištavanja.
______________________________ ___________________
U dijelu je dat primjer sukoba kmeta Simana Vaskovića i age Ibraga
Kološa. Kad su austrijanci okupirali Bosnu kmet Siman suprotstavio se
agi i nije više htio da mu daje trećinu uroda. Mislio je da je s
promjenom vlasti donešena i promjena o daćama kmetova. Ali Siman se
grdno prevario, vlast je još uvijek bila na strani age. Siman je tako iz
dana u dan provodio vrijeme na raznim suđenjima, misleći da je u pravu.
. Simanu su umrla dijeca, žena otišla kod rodbine, a on se odao
pijanstvu. Tvrdoglavo se pridrćžavao svoga stava i tako je upropastio
svoj život.
______________________________ ____________________
Siman Vasković: kmet koji je živio svojim mirnim, uobučajenim životom.
Siman je tražio svoje pravo, ali ondašnje “visoko društvo” nije
dozvoljavalo da običan kmet traži pravdu jer je nikada nije ni imao.
Siman se prerano digao u borbu za pravdu, jer da je još malo pričekao
uz njega bi bilo još mnogo bosanskih kmetova kojima se kasnije poćela
buditi savijest. Siman se nije imao na koga osloniti, a pratile su ga
same teškoće. Smirenje je nalazio u alkoholu, a zapao je u najlošije
društvo, među pijance i propalice.

Ibraga Kološ: Turski feudalac. Razlikovao se od drugih aga. Nije bio loš
čovjek, naprotiv, u mnogome je popuštao Simanu. Kao ni jedan aga Ibraga
je sam dolazio po urod. Ali kada mu se Siman suprostavio i nije mu htio
davati daće, aga ga je tužio sudu i dobio ono što je tražio. Od
Simana je stvorio propalicu.

Veletovci

- vrijeme: početak 19. Stolječa

- mjesto: na granici Bosne i Srbije

Turci su odlučili da potpuno očiste planine i oslobode putove u tom
kraju. Otpor su im davala dva hajduka koja su već pet godina bili klica
bune na tom području. Jedan od njih je bio Stojan Veletovac iz malog
sela Veletovci nedaleko od granice. Turci su opkolili tu dvojicu, koja
se nalazila u kuli, koja je pripadali porodici Crnojevića. Stojan je sa
svojim drugom pružao veliki otpor i Turci ni nakon desetak dana nisu
uspjeli uhvatiti hajduke. Jedan od Turaka se dosjetio kako bi mogli
izmamiti Stojana , pošto su ubili Stojanovog prijatelja. Varka se
sastojala u tome, što su trebali dovesti Stojanova strica, kojeg je ovaj
jako volio. Tako su i učinili. Stojanov stria čiča Miloje trebao je na
nagovor Turaka pozvati Stojana na predaju. Ali čiča Miloje, iako u
smrtnoj opasnosti, nije to učinio već je savjetovao sinovca da se ne
preda Turcima, a pogotovo ne živ. Turcoi ubiše čiču Miloja.
Bila je oluja, koju je Stojan iskoristio i tu je noć pobjegao. Turci su
se morali vratiti u Užice i umjesto Stojanove glave poslali su čiča
Milojevu glavu i glavu Stojanova prijatelja u Beograd. Tako se čičina
glava, ni kriva ni dužna našla na Beogradskom bedemu. Kao i mnogih
drugih vojnika, hajduka.
______________________________ ____________________
Ideja: Ova kratka Andrićeva pripovjetka prikazuje nam junaštvo, veliku hrabrost i borbenost hajduka.

Analiza djela
Andrić u svojima lektirama najčešće piše o događajima u našim krajima u
vremenskom razmaku od dolaska Turaka pa do danas, piše o samovolji,
tvrdoglavosti i o patnjama naroda. Na poseban način opisuje likove u
svojim odlukama, zaključcima, mišljenjima, doživljajima. Andrić to
opisivanje prikazuje na početku pripovjetke kako bi u daljnem pisanju
još više obradio njihove postupke i to na takav način da izazove
čitaočevo razmišljanje i zaključke.

Zaključak
U svojim pripovjetkama Ivo Andrić slika život Bosne, njene ljude i
pejzaže kao i posebnu atmosferu njenih sela i gradova. Kroz njegove
pripovjetke prodire osjećaj o praznini ljudskog života, o njegovom
nestajanju da se suprostavi strastima i bolu, te osjećaj o njegovom
vječnom i neizbježnom padanju u siromaštvo i smrt.
U njegovim pripovjetkama dolazi do izražaja društvena problematika koja
je savršeno iskazana u stilu i ljepoti njegovih rečenica.
Savršeno jasan, s plastičnim opisima i uzbudljivom radnom Ivo Andrić je
stvorio poseban stil kojem nema premca u našoj književnosti.









__________________

____________________________________________
“I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
Nazad na vrh Ići dole
 
Ivo Andrić - Pripovetke
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
LJUBAV, SMRT I SNOVI :: Ponešto i za klince - piše se u temama ispod naslovne :: Lektira-
Skoči na: