
LJUBAV, SMRT I SNOVI Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto |
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta. Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte. Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo. Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma ! |
| | Bertold Breht | |
| Autor | Poruka |
---|
besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Bertold Breht 25/3/2009, 10:27 pm | |
|  Бертолт Брехт (такође Бертолд Брехт, нем. Bertolt Brecht, рођен као Eugen Berthold Friedrich Brecht 10. фебруар 1898. - 14. август 1956.) је најзначајнији немачки писац драма, позоришни теоретичар и лиричар 20. века. Његова дела се данас изводе широм Немачке и света. Брехт важи за оснивача епског театра. Биографија Poдјен у Аугсбургу (Баварска) 1898. у буржоаској породици. Прве своје текстове је објавио 1914. године за време студија филозофије и медицине. Године 1918, на крају Првог светског рата, написао је своју прву драму Баал. Следиле су драме Бубњеви у ноћи 1919. и У џунгли градова 1921. Све три су изражавале његове анархистичке ставове. Године 1924. придружио се Немачком театру у Берлину (Deutsches Theater) (тада под управом Макса Рајнхарта) и упознао глумицу Хелену Вајгл. Писао је политичке драме. Велики успех је постигао 1928. када је написао Оперу за три гроша (музику је компоновао Курт Вајл), један од највећих музичких успеха у доба Вајмарске републике. Оженио се са Хеленом Вајгл и постао марксиста. Јачање нацизма у Немачкој, где су његова дела забрањена и спаљивана, натерала су га да оде у егзил 1933. Прошао је Европу (Данска, Финска, Русија), пре него што је стигао у САД, у Калифорнију. Због марксистичких идеја, напустио је САД 1947. Током овог периода, написао је доста драма, укључујући Галилејев живот, Мајка храброст и њена деца, Задрживи успон Артура Уија, Кавкаски круг кредом и Мали органон за театар где је теоријски образложио своје схватање театра. | |
|  | | besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Re: Bertold Breht 25/3/2009, 10:28 pm | |
| Дефинитивно се настанио у Берлину 1949, где је био управник Берлинер ансамбла. Представе су илустровале његове социјалистичке идеје. Основао је марксистички покрет Епски театар. Подржавао је диктаторски режим Валтера Улбрихта и цинично поручио критичарима: Ако народ лоше мисли, промените народ!. Постао је омиљена личност режима у НДР и додељена му је Лењинова награда за мир 1955. Умро је од инфаркта у Берлину 14. августа 1956.
Дела:
Позоришни комади
Бал (1922) Бубњеви у ноћи (1922) У џунгли градова (1924) Живот Едварда II Енглеског Човек је човек (1926 Опера за три гроша (1928) Успон и пад града Махагонија (1928) Линдбергов лет Лекција о разумевању Онај који каже да. Онај који каже не. Предузете мере Света Јоана Изузетак од правила Мајка (1932) „Округле главе“ и „шиљате главе“ (1936) Ужас и јад Трећег Рајха Галилејев живот (1943) Мајка храброст и њена деца(1941) Суђење Лукулу Добри човек из Сечуана (1943) Господар Пунтила и његов слуга Мати (1948) Задрживи успон Артура Уија (1956) Визије Симоне Машар Швејк у Другом светском рату Кавкаски круг кредом (1954) Дани комуне Антигона (1947) Кориолан (по Вилијаму Шекспиру) (1952/53)
Лирика
Псалми (1920), Аугзбуршки сонети (1925–1927), Сонгови за Оперу за три гроша (1928), Из књиге грађанина (1926–1927), Ноћни логор (1931), Поеме из револуције (1932), Сонети (1932–1934), Енглески сонети (1934), Кинеске песме (1938–1949), Студије (1934–1938), Свендборшке поеме (1926–1937), Штефинска збирка (1939–1942), Холивудске елегије (1942), Песме из егзила (1944), Немачке сатире(1945), Дечије песме (1950), Буковске елегије (1953)
Проза
Аугзбуршки круг кредом Разговори избеглица Послови господина Јулија Цезара (1949) Рањени Сократ (1949) Просјачки роман (1934) Календарске приче (1949) | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Bertold Breht 26/9/2010, 4:01 pm | |
| Breht je u bukvalnom smislu reci bio savremenik doba u kome je ziveo. Njegovo detinjstvo je bilo obelezeno burnim dogadjajima, pa samim tim i ratom, jer je u ranoj mladosti bio mobilisan, a skoro u dvadesetoj godini i sam ucestvuje u revolucionarnim akcijama. Kada su nacisti preuzeli vlast u Nemackoj, Breht je morao da emigrira, da bi mu kasnije bilo oduzeto i drzavljanstvo, a knjige spaljene. 15 godina provodi u Americi, gde je ostao bez svoje publike, no to ga nije sprecilo da nastavi sa pisanjem, jer se kasnije vraca u Nemacku i osniva svoje pozoriste u kome je mogao da prikazuje svoje drame.
U njegovim ranim pesmama vlada grubost i bezobzrnost, neosetljivost i velika mrznja. Kroz njih prolaze pijanice, cedomorke, gusari, pustolovci i ubice – jednom recju otudjeni ljudi u otudjenom svetu. Nered u svetu Brehtu vise nije licio na prirodnu katastrofu i on pocinje da shvata strukturu i mehanizam kapitalisticgog sistema i opredeljuje se definitivno za marksizam, kao covek i kao umetnik.
Drama ''Majka hrabrost'' je drama-istorija koja, kao i celo Brehtovo stvaralastvo govori o bitnim pitanjima ljudske egzistencije i tice se savremene stvarnosti, tj. dileme i polozaj malog coveka u drustvu. Ovaj komad zeli da publiku uveri u besmislenost rata. Zaista, ova drama predstavlja zivotnu i snaznu povest u kojoj su organski isprepleteni tragika i humor. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Bertold Breht 26/9/2010, 4:02 pm | |
| Breht je smatrao da pozoriste treba da bude mesto u koje gledalac dolazi po informacije, pa u tom smislu, ono ima naucni karakter, jer naucno objasnjava covekovo ponasanje. To je teatar koji treba da poducava, a ne da slusi zanosenju narodnih masa.
Bilo kako bilo, neko ga moze smatrati politciki angazovanim piscem, ali to zapravo i nije tako tacno kada se uzme u obzir vreme u kome je on ziveo i sve patnje kroz koje je prosao, kao i cinjenica da je bio izrazeni antifasista. U pozoristu je ostavio veliki trag kao kompletna pozorisna licnost – kao pisac, teoreticar i reditelj. Na osnovu njegovog rada otvorene su mnoge plodne rasprave koje su doprinele prevazilazenju starih shema i prodoru novog pozorsita.
''Jedini je izlaz iz ove dileme Da razmislite i sami, na vreme, Kako pomoci dobrome coveku Da i on bude srecan u svom veku. Cenjena publiko, sama biraj kraj! Mora da ima neki dobar, znaj!'' | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Bertold Breht 18/3/2011, 12:48 pm | |
| KAD BI AJKULE BILE LJUDI
"Kad bi ajkule bile ljudi", upitala je mala gazdaričina kćer gospodina Kejnera, "da li bi bile bolje prema malim ribama?" "Naravno", reče on. "Kad bi ajkule bile ljudi, imale bi velike kutije u moru u kojima bi živele male ribe. U ovim habitatima bi držale sve vrste hrane - i biljke i životinje. Starale bi se da kutije uvek imaju svežu vodu, i uopšte bi pazile na sve sanitarne mere. Ako bi, na primer, neka ribica povredila svoja peraja, odmah bi bila zbrinuta, kako ajkule ne bi bile lišene nje zbog prerane smrti.
Da male ribe ne bi bile utučene, bili bi održavani veliki podvodni festivali, jer srećne ribe imaju bolji ukus od nego tužne. U školama bi ribice učile kako da uplivaju u čeljusti ajkule. Učile bi geografiju, na primer, tako da kada velike ajkule odlutaju negde, umeju da ih pronađu.
Najvažnije bi bilo, naravno, moralno obrazovanje ribica. Učile bi da je Najveća i Najlepša stvar za ribicu da se žrtvuje radosno i da mora verovati u ajkule, posebno kada joj obećavaju svetlu budućnost. Malim ribama bi se govorilo da se do ovakve budućnosti može stići samo ako nauče da budu poslušne. I nadasve, morale bi da se čuvaju svih osnovnih, materijalističkih, egoističkih i marksističkih frakcija, i da odmah prijave ajkulama ako neke od njih počnu da manifestuju takve tendencije. Kad bi ajkule bile ljudi, naravno, vodile bi ratove međusobno radi osvajanja stranih kutija sa ribicama i stranih ribica. Pustile bi svoje ribice da ratuju za njih. Učile bi strane ribice da postoje ogromne razlike između njih i ribica drugih ajkula. Male ribe, tvrdile bi, su glupe, ali ćute na različitim jezicima i stoga se ne mogu razumeti međusobno. Svaka ribica koja ubije nekoliko neprijateljskih ribica u borbi - malih stranih riba, glupih na različitim jezicima - dobile bi malu medalju od morske trave koju bi zakačile na grudi i bile nagrađene titulom "heroj".
Kad bi ajkule bile ljudi, naravno, imale bi umetnost. Bilo bi izložbi predivnih slika čeljusti ajkula u slavnim bojama. Pozorišta na morskom dnu bi prikazivala ribice heroje kako ponosno uplivavaju u čeljusti akjule uz melodičnu muziku koja draži njihove uši i velike misli koje uspavljuju njihova čula.
Čak bi postojala i religija kad bi ajkule bile ljudi. Propovedali bi da ribice počinju da žive tek kada dospeju u stomake ajkula. Štaviše, ako ajkule ikada postanu ljudi, ne bi sve ribice bile ravnopravne kao što su sad. Nekim bi bili dati položaji, bile bi postavljene iznad drugih. Onim značajnijim bi bilo dopušteno da proždiru manje. Ovo bi sigrno bilo na zadovoljstvo ajkula, koje bi za sebe onda imale veće primerke. Značajnije ribice bi bile odgovorne za čuvanje reda među ostalim: postale bi profesori, oficiri, graditelji kutija za ribice, itd. Ukratko, more bi postalo civilizovano tek kada bi ajkule bile ljudi."
Bertold Breht | |
|  | | meseceva rosa

 Broj poruka : 7859 Location : u jutrima koja sanjare... Datum upisa : 25.08.2010
 | Naslov: Re: Bertold Breht 19/9/2017, 8:48 pm | |
| PESMA MOJOJ MAJCI
Ne sećam se više njenog lica onakvog kakvo je bilo kad nije imala bolove. Umorno je sklanjala crne vlasi sa čela, koje beše suvonjavo, I ruku joj još vidim kako to čini. Dvadeset joj je zima pretilo, bezbrojne joj behu patnje, smrt je se stidela. A onda je umrla, i nađoše dečije telo. Odrasla je u šumi. Umrla je među licima što su je odveć dugo gledala kako umire pa su otvrdla. Oprostiše joj što je patila, ali je bludela među tim licima dok nije klonula. Mnogi odlaze od nas, a mi ih ne zadržavamo. Sve smo im rekli, ničega više ne beše između njih i nas, Naša lica otvrdnuše na oproštaju. A nismo rekli ono što je važno, nego smo škrtarili s neophodnim. O, zašto ne kažemo ono što je važno, bilo bi to tako lako, A zbog toga ćemo biti prokleti. Lake su to reči bile, baš iza samih zuba, ispale su dok smo se smejali, A guše nas u grlu. Sad je moja majka umrla, juče, pred veče, 1. maja. Nokti je više ne mogu iskopati iz zemlje.
____________________________________________ Тамо где је љубав никад није мрак...
| |
|  | | meseceva rosa

 Broj poruka : 7859 Location : u jutrima koja sanjare... Datum upisa : 25.08.2010
 | Naslov: Re: Bertold Breht 19/9/2017, 8:50 pm | |
| Bertold Breht: Mojim zemljacima

Smilujte se najzad sebi sami,nek vas rat nikad više ne namami - ko da dosadašnjih nije bilo dosta:preklinjem vas, sebi smilujte se sami!
MOJIM ZEMLJACIMA
Vama - ko u mrtvom gradu svom živ osta -
velim: Smilujte se najzad sebi sami,
nek vas rat nikad više ne namami -
ko da dosadašnjih nije bilo dosta:
preklinjem vas, sebi smilujte se sami!
Muškarci, mistriju u ruke, ne nože!
Jer sedeli biste sada ispod krova
da noževa niste mašili se snova,
a pod krovom lepše sedeti se može.
Mistriju u ruke, molim vas, ne nože!
Deco, uviđavnost da vas rat poštedi
tražite od svojih roditelja. Glasno
recite - nećete taj život u bedi,
ni patnje ko njine, nek to bude jasno:
deco, nek vas rata roditelj poštedi!
Majke, vi u čijim rukama počiva
moć da rat trpite il da ga odbijete,
o, dajte da vaša deca budu živa!
Da vam život, a ne smrt duguje dete:
majke, dajte da vam deca budu živa!
Bertold Breht (1898-1956) ____________________________________________ Тамо где је љубав никад није мрак...
| |
|  | | meseceva rosa

 Broj poruka : 7859 Location : u jutrima koja sanjare... Datum upisa : 25.08.2010
 | Naslov: Re: Bertold Breht 19/9/2017, 8:52 pm | |
| Šta vredi dobrota 1.
Šta vredi dobrota
Kad dobre odmah poubijaju, ili pogube one
Prema kojima su ovi dobri?
Šta vredi sloboda
Kada slobodni moraju da žive među neslobodnima?
Šta vredi razum
Kada samo bezumlje pribavlja hranu svakom potrebnu?
2.
Umesto da samo budete dobri, potrudite se
Da stvorite stanje koje omogućava dobrotu, još bolje:
Koje je lini izlišnom!
Umesto da samo budete slobodni, potrudite se
Da stvorite stanje koje oslobađa sve.
Pa čak i ljubav prema slobodi
Čini izlišnom!
Umesto da samo budete razumni, potrudite se
Da stvorite stanje u kome se bezumlje
Nikome ne isplati!
____________________________________________ Тамо где је љубав никад није мрак...
| |
|  | | meseceva rosa

 Broj poruka : 7859 Location : u jutrima koja sanjare... Datum upisa : 25.08.2010
 | Naslov: Re: Bertold Breht 19/9/2017, 8:53 pm | |
| Kad bi ajkule bile ljudi,
"Kad bi ajkule bile ljudi", upitala je mala gazdaričina kćer gospodina Kejnera, "da li bi bile bolje prema malim ribama?" "Naravno", reče on. "Kad bi ajkule bile ljudi, imale bi velike kutije u moru u kojima bi živele male ribe. U ovim habitatima bi držale sve vrste hrane - i biljke i životinje. Starale bi se da kutije uvek imaju svežu vodu, i uopšte bi pazile na sve sanitarne mere. Ako bi, na primer, neka ribica povredila svoja peraja, odmah bi bila zbrinuta, kako ajkule ne bi bile lišene nje zbog prerane smrti.
Da male ribe ne bi bile utučene, bili bi održavani veliki podvodni festivali, jer srećne ribe imaju bolji ukus od nego tužne. U školama bi ribice učile kako da uplivaju u čeljusti ajkule. Učile bi geografiju, na primer, tako da kada velike ajkule odlutaju negde, umeju da ih pronađu.
Najvažnije bi bilo, naravno, moralno obrazovanje ribica. Učile bi da je Najveća i Najlepša stvar za ribicu da se žrtvuje radosno i da mora verovati u ajkule, posebno kada joj obećavaju svetlu budućnost. Malim ribama bi se govorilo da se do ovakve budućnosti može stići samo ako nauče da budu poslušne. I nadasve, morale bi da se čuvaju svih osnovnih, materijalističkih, egoističkih i marksističkih frakcija, i da odmah prijave ajkulama ako neke od njih počnu da manifestuju takve tendencije. Kad bi ajkule bile ljudi, naravno, vodile bi ratove međusobno radi osvajanja stranih kutija sa ribicama i stranih ribica. Pustile bi svoje ribice da ratuju za njih. Učile bi strane ribice da postoje ogromne razlike između njih i ribica drugih ajkula. Male ribe, tvrdile bi, su glupe, ali ćute na različitim jezicima i stoga se ne mogu razumeti međusobno. Svaka ribica koja ubije nekoliko neprijateljskih ribica u borbi - malih stranih riba, glupih na različitim jezicima - dobile bi malu medalju od morske trave koju bi zakačile na grudi i bile nagrađene titulom "heroj".
Kad bi ajkule bile ljudi, naravno, imale bi umetnost. Bilo bi izložbi predivnih slika čeljusti ajkula u slavnim bojama. Pozorišta na morskom dnu bi prikazivala ribice heroje kako ponosno uplivavaju u čeljusti akjule uz melodičnu muziku koja draži njihove uši i velike misli koje uspavljuju njihova čula.
Čak bi postojala i religija kad bi ajkule bile ljudi. Propovedali bi da ribice počinju da žive tek kada dospeju u stomake ajkula. Štaviše, ako ajkule ikada postanu ljudi, ne bi sve ribice bile ravnopravne kao što su sad. Nekim bi bili dati položaji, bile bi postavljene iznad drugih. Onim značajnijim bi bilo dopušteno da proždiru manje. Ovo bi sigrno bilo na zadovoljstvo ajkula, koje bi za sebe onda imale veće primerke. Značajnije ribice bi bile odgovorne za čuvanje reda među ostalim: postale bi profesori, oficiri, graditelji kutija za ribice, itd. Ukratko, more bi postalo civilizovano tek kada bi ajkule bile ljudi."
____________________________________________ Тамо где је љубав никад није мрак...
| |
|  | | meseceva rosa

 Broj poruka : 7859 Location : u jutrima koja sanjare... Datum upisa : 25.08.2010
 | Naslov: Re: Bertold Breht 19/9/2017, 8:55 pm | |
| ROĐENIMA POSLE NAS
I Zaista, živim u mračno vreme! Bezazlena reč je glupa. Bezbrižno čelo Znak je neosetljivosti. Onaj ko se smeje Samo još nije primio Užasnu vest.
Kakvo je to vreme u koje je Razgovor o drveću gotovo zločin Zato što podrazumeva ćutanje o tolikim zlodelima! Zar onaj što tamo mirno prelazi ulicu Zbilja nije kod kuće za svoje prijatelje Koji su u nevolji?
Istina: još zarađujem za život. Ali verujte mi: pukim slučajem. Ništa Od svega što činim ne daje mi za pravo da se sit najedem. Slučajno sam pošteđen. (ako me napusti sreća, Biću izgubljen.)
Kažu mi: Jedi i pij! Budi srećan što imaš šta! Ali kako da jedem i pijem Kad ono što pojedem otimam gladnome, A čaša vode koju popijem nedostaje žednome? A ipak jedem i pijem.
Voleo bih i da sam mudar. U starostavnim knjigama piše šta je mudro: Ne mešati se u spor u svetu i svoj kratki vek Proživeti bez straha. Održati se i bez nasilja, Zlo uzvraćati dobrim, Svoje želje ne ispunjavati, nego ih zaboravljati – Smatra se mudrim. Ja sve to ne mogu: Zaista, živim u mračno vreme!
II U gradove sam došao u vreme nereda Kad je u njima vladala glad. Među ljude sam došao u vreme buna I zajedno sa njima sam se bunio. Tako je proteklo vreme Koje mi je bilo dato na zemlji.
Jeo sam između bitaka, Legao sam na počinak među ubice. Ljubav sam vodio nemarno, A prirodu gledao bez strpljenja. Tako je proteklo vreme Koje mi je bilo dato na zemlji.
Putevi su u moje vreme vodili u močvare. Govor me je odavao dželatu. Malo šta sam mogao. Ali bi vlastodršci, Nadam sam se, sedeli bezbednije da mene nije. Tako mi je proteklo vreme Koje mi je bilo dato na zemlji.
Snage su bile slabe. Cilj je Ležao veoma daleko. Bio je jasno vidljiv, premda za mene Gotovo nedostižan. Tako je proteklo vreme Koje mi je bilo dato na zemlji.
III Vi što ćete izroniti iz potopa U kome smo mi potonuli, Spomenite se, Kad budete govorili o našim slabostima, I mračnog ovog vremena Kome ste umakli.
Jer mi smo išli, menjajući zemlje češće no cipele, Kroz ratove klasa, očajni Kad je samo nepravde, ali ne i bune bilo.
A znamo i sami: Mržnja, čak i prema podlosti, Unakažava crte lica. Gnev, čak i onaj zbog nepravde, Čini glas promuklim. Ah, mi Što htedosmo da pripremimo tle za ljubaznost, Sami nismo mogli biti ljubazni.
Ali vi, kad najzad dođe vreme Da čovek čoveku bude drug, Spomenite nas se S trpeljivošću.
____________________________________________ Тамо где је љубав никад није мрак...
| |
|  | | meseceva rosa

 Broj poruka : 7859 Location : u jutrima koja sanjare... Datum upisa : 25.08.2010
 | Naslov: Re: Bertold Breht 19/9/2017, 8:57 pm | |
| ____________________________________________ Тамо где је љубав никад није мрак...
| |
|  | | Sponsored content
 | Naslov: Re: Bertold Breht  | |
| |
|  | | | Bertold Breht | |
|
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 2 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 2 Gosta
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 120 dana 5/5/2013, 8:45 pm
|
Zadnje teme | » Fotografija dana Juče u 1:26 am od meseceva rosa» medeno 2/3/2021, 8:43 am od Dusica Pajovic» Taj romanticni Balasevic 28/2/2021, 2:12 am od meseceva rosa» priznanje 25/2/2021, 10:17 pm od SaMar» Šta je pisac hteo da kaže? - Majacvet 17/2/2021, 3:18 pm od majacvet» ŠTAMPARIJA FLEŠ ZEMUN 16/2/2021, 4:07 pm od meseceva rosa» O ČEMU TI TO? - CECILIJA 10/2/2021, 11:03 pm od CECILIJA» SEVERNA GRANICA 8/2/2021, 12:07 pm od panonski galeb» Ljubavne pesme 2/2/2021, 9:35 am od Isak Prov» ANAMNEZA 1/2/2021, 9:53 pm od ZEX» PSALMI LJUBAVI 6/12/2020, 8:34 pm od Nena Miljanović» Plavi tonovi... 27/11/2020, 1:57 am od meseceva rosa» Duhovne price 5/11/2020, 1:59 am od meseceva rosa» Na obodu neba 29/10/2020, 9:33 pm od Marr Inna» Mudre misli 16/10/2020, 1:46 am od meseceva rosa» Neozbiljna pitalica, bez filozofije molim 27/9/2020, 9:18 am od ZEX» ПИСМА 27/9/2020, 9:02 am od ZEX» GRESNIK 22/9/2020, 4:34 pm od inadzija» Poruka vasoj ljubavi..., Ucinite to ovde 2/9/2020, 3:42 pm od ZEX» Srodne duse 12/8/2020, 3:55 pm od BiMoglaDaMogu» Sve o Skorpijama, Vazi i za znak i podznak... 6/8/2020, 12:21 am od ZEX» O BOLU 28/7/2020, 4:09 pm od ZEX» Srednjevjekovni gradovi Crne Gore  15/7/2020, 1:06 am od meseceva rosa» Priče i bajke 14/7/2020, 1:26 am od meseceva rosa» Iz Antologije srpske poezije 5/7/2020, 11:45 pm od ZEX» Zaključavanje foruma 10/6/2020, 3:49 pm od Masada» Mario Vargas Ljosa 9/6/2020, 3:59 pm od meseceva rosa» Ismail Kadare 9/6/2020, 3:48 pm od meseceva rosa» Marguerite Yourcenar 9/6/2020, 3:33 pm od meseceva rosa» Pearl Buck 9/6/2020, 3:19 pm od meseceva rosa» Vuk Drašković 9/6/2020, 3:03 pm od meseceva rosa» Filip Petrović - pesme 8/6/2020, 9:29 am od Filip Petrovic» Zbignjev Herbert 5/6/2020, 6:34 pm od meseceva rosa» Ela Peroci 5/6/2020, 6:22 pm od meseceva rosa» Skadarlija 4/6/2020, 1:02 am od ZEX» Ruski Ženski Glas 1/6/2020, 6:08 pm od ZEX» Biserje mojih godina godina 31/5/2020, 11:12 am od Masada» Nase autorske fotografije  28/5/2020, 12:59 pm od Tea» Citati Bukovskog 19/5/2020, 2:12 am od meseceva rosa» Citati o zenama 12/5/2020, 10:36 pm od Nostromo» Brisanje Youtub - ova 6/5/2020, 1:10 am od meseceva rosa» Noćas me gubiš 4/5/2020, 7:21 am od Masada» Zena i cvece 1/5/2020, 1:34 am od meseceva rosa» Moja romanticna skitanja net-om :) 28/4/2020, 3:12 am od Tea» ROMANTIKA BEZ REČI " 28/4/2020, 2:05 am od meseceva rosa» Razbijemo monotoniju bojom 5/4/2020, 2:07 am od meseceva rosa» DEKOLTEI 22/3/2020, 1:52 am od meseceva rosa» Rimujemo reci 16/3/2020, 2:47 am od meseceva rosa» Asocijacije 15/3/2020, 2:49 am od meseceva rosa» Tajna 28/2/2020, 2:40 am od meseceva rosa |
|
|