LJUBAV, SMRT I SNOVI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

LJUBAV, SMRT I SNOVI

Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
 
PrijemTražiRegistruj sePristupi
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta.
Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte.
Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo.
Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma !

 

 William Shakespeare

Ići dole 
AutorPoruka
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

William Shakespeare Empty
PočaljiNaslov: William Shakespeare   William Shakespeare Icon_minitime25/3/2009, 11:53 pm

William Shakespeare Fb80df2879
William Shakespeare (26.4. 1564. - 23.4. 1616.) je engleski književnik koji se smatra najuticajnijim i najpopularnijim dramskim piscem u historiji svijeta.
Shakespeare se bavio glumom, pisao pjesme i drame, pri čemu je pokazao podjednaki talent za tragediju i komediju. Njegova djela su prevedena na sve jezike svijeta a stihovi najcitiraniji od svih autora u historiji književnosti.

Životopis

Gotovo ni o jednom drugom piscu ne zna se tako malo kao o Williamu Shakespeareu. Ličnost pisca, čija su djela poznata cijelom obrazovanom svijetu još uvijek je zagonetka. William Shakespeare rodio se u gradiću Stratford na Avonu 1564. godine, u grofoviji Warwickshire (u isto vrijeme kada je u Rimu umro Michelangelo), kao treće i najstarije muško dijete od osmero djece. Kršten je 26. travnja 1564. godine, pa se smatra da je rođen 23. travnja 1564. godine. Otac mu je bio John Shakespeare, ugledan i imućan građanin, trgovac-zanatlija, član Općinskog vijeća. O njegovom dobrom imovinskom statusu govori i podatak da je 1596. godine John Shakespeare mogao platiti da on i njegovo potomstvo upotrebljava obiteljski grb koji prikazuje Sokola i koplje te ima francuski natpis: Non sanz droict (Ne bez prava). Uz sve to John Shakespeare 1571. godine izabran je za gradonačelnika Stratforda na Avonu. Majka Williama Shakespearea zvala se Mary, a djevojačko prezime bilo joj je Arden. Shakespeare je pohađao školu u svom rodnom gradu, ipak zna se samo da je u toj istoj školi učio latinski, čitao Ovidija, Cicerona, Virgilija, Plauta i Terencija.

Postoje pretpostavke da je William Shakespeare napustio školu 1578. godine kada su poslovi njegovog oca pošli nagore, te je nazočnost četrnaestogodišnjeg sina u kući postala neophodna. Od tada, pa do svoje 18. godine, o njemu ne postoje nikakvi pisani podaci. Tek od 18. rujna 1582. godine postoji dokument koji govori o ženidbi Williama Shakespearea s Ann Hathaway iz obližnjeg zaseoka Shotery, a koja je bila osam godina starija od njega. U braku najvjerovatnije nije bio sretan, jer je često pisao protiv ranih brakova. Godine 1583. rodila mu se kćerka Susan, a 1585. blizanci - kćerka Judith i sin Hamnet. Onda se opet do 1592. godine o Shakespearu ništa ne zna, a te se godine prvi puta spominje kao glumac i dramski pisac. Godine 1596. umire mu sin Hamnet, a 1597. godine u Stantfordu je kupio imanje zvano New Place i postao, u međuvremenu, suvlasnik kazališta Globe. Nedugo potom, 1601. godine, Shakespearu umire otac, a 1607. udala mu se kćerka Susan za poznatog londonskog liječnika Johna Halla.

Godinu dana kasnije umire mu majka, a iste godine Willliam se povlači iz Londona u svoj rodni grad, premda je povremeno dolazio u London (npr. 1612. godine kao svjedok u jednoj parnici). Iste godine (1612.) umire mu brat Gilbert, a sljedeće 1613. i posljednji brat Richard, kada je u Londonu izgorjelo kazalište Globe. Godine 1616. udala mu se kćerka Judith, a 23. travnja iste godine (istog datuma kada je rođen) umro je u 52-oj godini života u Stratford na Avonu, gdje je i sahranjen u crkvi sv. Trojstva u blizni oltara. Iznad groba postavljena je 1623. godine spomen bista s latinskim natpisom: Po mudrosti Nestor, po genijalnosti Sokrat, po umjetnosti Vergilije. Zemlja pokriva, narod plače, a Olimp ga ima. Shakespeareova supruga Ann umrla je 1623. godine, sedam godina poslije smrti svoga muža. Iste godine u Londonu svjetlo dana ugledalo je prvo izdanje svih Shakespearovih djela. Posljednji neposredni potomak Shakespearov, njegova unuka Elisabeth, kćerka Susan i dr Johna Halla umrla je 1670. godine i loza se ugasila.
Nazad na vrh Ići dole
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

William Shakespeare Empty
PočaljiNaslov: Re: William Shakespeare   William Shakespeare Icon_minitime25/3/2009, 11:54 pm

Tragedije

Romeo i Julija (Romeo and Giuliett; 1593.)
Tit Andronik (Titus Andronicus; 1594.)
Julije Cezar (1599.)
Troilo i Kresida (Troilus and Cressida; 1601. - 1602.)
Hamlet (1602.)
Otelo (1604.)
Kralj Lear (King Lear; 1605.)
Macbeth (1606.)
Antonije i Kleopatra (1607.)
Koriolan (1608.)
Timon Atenjanin (1608.)

Komedije

Uzaludni ljubavni trud (Love's Labour's Lost; 1590.)
Dva plemića iz Verone (The Two Gentlmen of Verona; 1591.)
Komedija nesporazuma (The Comedy of Errors; 1593. - 1594.)
San Ivanjske noći (A Midsummer Night's Dream; 1594.)
Mletački trgovac (The Merchant of Venice; 1595.)
Ukroćena goropadnica (The Taming of the Shrew; 1596.)
Mnogo vike ni za što (1599.)
Vesele žene vindsorske (The Merry Wives of Windsor; 1599.)
Bogojavljenska noć (Twelfth Night; 1599. - 1600.)
Kako vam drago (As You Like It; 1600.)
Sve je dobro što se dobro svrši (All's Well That Ends Well; 1602. - 1604.)
Ravnom mjerom /Mjera za mjeru (Measure for measure; 1604.)
Periklo (1608.)
Cimbelin (Cymbeline; 1610.)
Zimska priča (1610.)
Oluja /Bura (The tempest; 1611.)

Povijesne drame

Kralj Henrik VI. (1591.)
Rikard III. (1593.)
Rikard II. (1594.)
Kralj Ivan (1594.)
Henrik IV. (1596. - 1597.)
Henrik V. (1599.)
Henrik VIII. (1612.)

Pjesme

Soneti
Venera i Adonis (Venus and Adonis; 1593.)
Napastovanje Lukrecije (The Rape of Lucrece; 1594.)
Strastveni hodočasnik (The Passionate Pilgrim)
Nazad na vrh Ići dole
Beskraj

Beskraj

Ženski
Broj poruka : 21554
Godina : 44
Location : Na pola puta sreci
Humor : Uvek nasmejana
Datum upisa : 20.03.2009

William Shakespeare Empty
PočaljiNaslov: Re: William Shakespeare   William Shakespeare Icon_minitime3/1/2010, 11:30 pm

Soneti su mu prelepi, osecajno i misaono izrazito duboki.
Ono sto bi ja prvo izdvojila.San letnje noci, Bogojavljenska noc, Makbet, naravno Hamlet , Romeo i Julija je ono sto sam procitala.



"Ljudi su samo lutke na pozornici koja se zove zivot" - Sekspir

.

____________________________________________
Ja volim samoubilacki-krvnicki nemilosrdno i brutalno.
Necu drugacije. Ko to moze da izdrzi, a upoznah samo jednog.
'Moja je krv moj put do tebe'

https://www.youtube.com/watch?v=XoaSOYGedjg&feature=player_embedded
Nazad na vrh Ići dole
PiPi

PiPi

Muški
Broj poruka : 324
Datum upisa : 18.09.2010

William Shakespeare Empty
PočaljiNaslov: Re: William Shakespeare   William Shakespeare Icon_minitime25/9/2010, 8:45 pm

....šteta što na kompu imam samo ovih 10 soneta....



1


Od najljepših bića želimo izdanke
Da ruža ljepote nigda smrt ne kosi,
Nego, dok zreliji sa vremenom sahne,
Nježni baštinik da njegov spomen nosi.

Ali ti, za svoje sjajne oči vjeren,
Svojom tvarju hraniš svoje luči plam,
Tvoreć` crnu glad gdje obilje se stre,
Sam svoj dušman, grozan milom sebi sam.

Ti koji si sada svijetu ures svježi
I jedan glasnik gizdavu proljeću
Rasipan si u škrtosti, škrče nježni,
U pupoljku svom pokapaš svoju sreću.

Sažali se na svijet ili budi lakom:
Svijetu dug da gutaš, i sobom i rakom.



2

Kada ti čelo stegne četrdeset zima
I poljem ljepote prokopa ti jarke,
Gorda odora te mladosti, sada divna,
Bit će dronjak podrt bez vrijednosti svake.

Tad, upitan gdje se te ljepote kriju,
Gdje su ti sva blaga krepkih dana stala,
Reći u nutrini upalih očiju
Sramotna je grižnja i zaludna hvala.

Koliku bi hvalu ljepota ti zbrala
Da možeš odvratiti: krasno čedo moje
Račun će namirit i pravdat me stara.
Tvrdeć` da ljepotu naslljedi od tvoje!

Kad si star, to znači biti snova sazdan,
Vidjet vrelu krv dok ćutiš da je mrazna.



3

U zrcalo zirni i licu što gledaš
Reci sad je čas da drugo lice poda;
Ako sad svježinu iznova mu ne daš,
Varaš svijet i nekoj majci kratiš ploda.

Gdje je neorano ljepotici krilo
Da prezire tvoga gospodarstva ralo ?
Tko je lud da bi mu samoljublje bilo
Grobom i potomstvu tako na put stalo?

Zrcalo si majci i u tebi ona
Zove ljupki travanj svoga doba cvatna;
Ti ćeš tako vidjet kroz staračka okna,
Borama uprkos, ta vremena zlatna.

Ali živiš li da spomen ti nije,
Umri sam i neka ti slika s tobom mrije.



4

Rasipna ljupkosti, zašto na se sama
Trošiš što ljepote baština ti preda?
Od prirode zapis nije dar već zajam,
A podašan zajmi onom tko je štedan.

Pa, prelijepi škrtče, zašto li zlorabiš
Dar obilja podan tebi da ga dadeš?
Zelenašu bez dobiti, zašto rabiš
Svotu nad svotama, a živjeti ne znadeš?

Jer, dok poslovanje sam sa sobom vodiš
Ti za dražest svoju varaš sama sebe.
Kako će, kad narav te zovne da hodiš,
Ostati prihvatljiv račun iza tebe?

S tobom grob ljepotu nerabljenu skrši,
A rabljena živi da ti volju vrši.



5

One ure što s blagim marom tkale
Ljupki zor od kojeg svako oko plovi,
Bit će prema njemu nasilnice jalne
I poružnit ono što krasotom slovi;

Neumorno vrijeme vodi ljeto prema
Grozomornoj zimi da ondje nastrada:
Mraz stinuo sok, već bujna lišća nema,
Ljepota pod snijegom,pustoš svuda vlada.

Kad ni jedna ljetna ne ostane kap,
Žitka sužnjica u zidima od stakla,
A s ljepotom otet i ljepote slap –
Ni nje, ni spomena da je nešto takla;

Al tiješteno cvijeće, premda zimu sreta,
Gubi samo privid, bit mu dalje cvijeta.



6

Ne daj gruboj ruci zime da ti kvari
To tijelo u tebi, sok iscijedi prije:
Neki sud osladi, neki kut obdari
Blagom te ljepote, dok se ne ubije.

Nije zabranjena lihva zajam koji
Usrećuje onog što ga plaća redno;
To za tvoje biće drugo biće goji,
Il, desetkrat bolje, deset njih za jedno.

Sretniji bi tada bilo deset krati,
Deset tvojih tobom desetkrat da biva:
Što bi mogla smrt, da moraš putovati,
Kad napuštaš sebe u potomstvu živa?

Ne budi tvrdoglav, previše si divan
Da plijen smrti budeš, od crvi uživan.




7

Gle, na istoku kad milovidno svjetlo,
Diže plamnu glavu, svako oko zemno
Pogledima služi veličanstvo sveto,
Ogranulo lice štujući mu spremno;

I kad uza strmi brijeg nebeski kroči,
Slično snažnom momku u doba mu cvatno,
Još ga u ljepoti dvore smrtne oči
Obožavajući hodočašće zlatno;

Ali kad s vrhunca kočije mu trudne
Kao starac slab niz obdanicu slaze,
Drugim putem skrenu oči, dotad budne,
Od njegove niske odvrate se staze.

Tako ti, kad mineš s podnevnih visina,
Negledan ćeš mrijeti ne znaš li sina.



8

Glazbo skladna, zašto glazbu slušaš tužno?
Slast na slast ne vojšti, radost radost ište;
Zašto voliš ono što ne primaš zdušno,
Il s užitkom primaš stvari što te tište?

Ako ugođaenih zvukova ti kolo,
Vjenčanih u složne spone, uho grebe,
Oni samo blago kore te što solo
Sklapaš dionice skladna za tebe.

Jedna žica kao blagi muž drugu sretne,
Gle svaka u svakoj zatreperi krasno,
Poput oca, djeteta i majke sretne
Što svi skupa napjev poju miloglasno:

Njihov nijemi poj, mnogostruko kanda jedan,
Tebi pjeva: „ samcem postat ćeš nijedan“.



9

Zar od straha kopniš samačkim životom
Što će suze neka udovica liti?
Ah, bezdjetan ako možda umreš potom,
Svijet će te ko žena druga ožaliti

Svijet će biti tvoja udova i žalno
Plakat će što sebi slike ne ostavi,
Kad udova svaka može čuvat stalno
S dječjim očima i mužev lik u glavi.

Dok rasipnik troši po svijetu imetak,
Premješta ga tek, jer svijet i dalje dvori;
Al ljepota ima na svijetu svršetak,
Tko ne porabi, tako je razori.

Ljubavi za druge u grudima nema
Tko sam sebi tu sramotu groznu sprema.



10

Od sramote niječi da ti voliš koga,
Ti što sebe tako lakoumno gubiš;
Tvrdi, ako hoćeš, da te voli mnoga,
Ali ti ni jednu očito ne ljubiš;

Jer te ubilačka mržnja tako slijepi
Da se protiv sebe rotiš pogibeljno,
Tražeći da rušiš onaj krov prelijepi
Što bi valjalo da obnavljaš ga željno.

O, promjeni naum da promijenim mnijenje!
Zar će mržnja ljepše nego ljubav stati?
Budi blag i ljubak, kakvo si stvorenje,
Ili barem sebi usrdnost uzvrati.

Daj, meni za ljubav, dragog sebe sebi,
Da ljepota živi u njemu il tebi.

Nazad na vrh Ići dole
http://slavko-kukec-pipi.blog.hr/
Sponsored content




William Shakespeare Empty
PočaljiNaslov: Re: William Shakespeare   William Shakespeare Icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
William Shakespeare
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
LJUBAV, SMRT I SNOVI :: Složeno na policama- piše se u temama ispod naslovne :: Veliki pisci-
Skoči na: