
LJUBAV, SMRT I SNOVI Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto |
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta. Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte. Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo. Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma ! |
| | Sve lepote Srbije... | |
| Autor | Poruka |
---|
Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Sve lepote Srbije... 20/11/2011, 4:40 pm | |
| Djavolja Varos Đavolja varoš je retki prirodni fenomen koji se nalazi na Radan planini u blizini Kuršumlije, oko 90 kilometara jugozapadno od Niša. Čine je 202 kamene figure koje su nastale dugotrajnim i strpljivim radom prirode. Čudno izvajane a još čudnije poređane zemljane figure, divljina erozivne čelenke, voda čudnog ukusa i mirisa, mistika i tajanstvenost koju stvaraju zvučni efekti dok duva vetar utacali su na maštu lokalnog stanovništva da lokalitetu da naziv „Đavolja Varoš“, a sve ove čudne prirodne pojave objašnjava legendama koje je vekovima izmišljao. O „Đavoljoj Varoši“ postoje mnoge legende. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 21/11/2011, 8:41 pm | |
| | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 21/11/2011, 8:41 pm | |
| | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 21/11/2011, 8:42 pm | |
| Soko-Grad U kanjonu reke Moravice, oko 2 km južno od Sokobanje, na strmom i skoro nepristupačnom uzvišenju nalaze se ostaci srednjovekovnog utvrđenja. Utvrđenje je nepravilne osnove, većih dimenzija i verovatno je podignuto na temeljima antičkih građevina. Sastoji se od Donjeg i Gornjeg grada. Donji grad je uglavnom razrušen, sem delova bedema, četvorougaone kule i glavne kapije koja je najbolje očuvana. Gornji grad – citadela je na stenovitom grebenu koji je odvojen od Donjeg grada. U okviru Gornjeg grada nalazi se najviša četvorougaona kula sa puškarnicama. Oko nje je dublji prokop. Postoje još dve pravougaone kule, nešto niže, povezane dužim zidom koji je imao otvore za topove. Ulaz u Gornji grad bio je kroz donju kulu. Očuvana je i cisterna za vodu, zasvedena kamenom i usečena u stenu. U njoj su nađene keramičke cevi za dovod kišnice. Utvrđenje je građeno tokom XIII i XIV veka da bi već početkom XV veka, tačnije 1412, bilo opustošeno i uništeno od strane odmetnika Muse. Postoje podaci da ga već sledeće, 1413. drže Turci. Arheološka istraživanja su vršena 1980–1982. godine.  | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 22/11/2011, 10:00 pm | |
| OPLENAC Krajem XVIII veka Oplenac je bio slobodan zahvat šume. Ovo područje bilo je okruženo hrastovim drvećem, a ta račvasta i kriva stabla bila su vrlo pogodna da se od njih pravi oplen - drveni delovi na volovskim konjima, otuda i naziv Oplenac. U vreme Prvog srpskog ustanka protiv Turaka 1804. godine, koji je započeo vožd Karađorđe, ovaj prostor se koristio za vojne manevre i neposrednu odbranu obližnjeg topolskog grada. Rivalska dinastija Obrenovića zanemarila je ovo utvrđenje Karađorđevića. Karađorđev sin, knez Aleksandar, koji je vladao od 1842. do 1858. godine, obnovio je očeve vinograde i podigao kuću i još jednu kuću, najverovatnije za poslugu. 1903. godine, Karađorđev unuk Kralj Petar I je prionuo da unapredi uništeni grad Topolu. Kralj je odlučio da sazida Zadužbinu, mesto (mauzolej) u kome će članovi dinastije Karađorđevića naći večni mir. Kralj Petar I izabrao je brdo na Oplencu i tu sagradio crkvu Sv. Đorđa. To je postalo važno istorijsko mesto u srcu Srbije. Na hiljade turista i poštovalaca dinastije Karađorđevića dolazi ovde svake godine. Crkva Zadužbinska Crkva Setog Đorđa, izgrađena je u srpsko-vizantijskom stilu. To je petokupolna građevina, sa velikom glavnom kupolom i četiri manje, koje su nešto niže i nalaze se na krajevima ravnokrakog krsta. Ispod glavnog kubeta nalazi se masivni polijelej od bronze prečnika 9 metara, težak 1500 kilograma. Naopako postavljena kruna u polijeleju simbolizuje tugu srpskog naroda zbog propasti srpskog carstva na Kosovu 1389. godine. U Oplenačkoj crkvi sabrane su kopije iz 60 srpskih manastira. U mozaiku je urađeno 725 slikanih kompozicija (513 u hramu i 212 u kripti) na kojima se nalazi 1500 figura. Ukupna površina mozaika je 3 500 m². Ugrađeno je oko 40 miliona staklenih kockica, koje imaju 15 hiljada nijansi boja, a izrađene su u Italiji i Nemačkoj. U kripti se nalazi 39 grobnica sa nadgrobnim pločama od dečanskog oniksa. Na Oplencu je sahranjeno dvadeset dva člana dinastije: dva sarkofaga se nalaze u gornjem delu hrama, u severnoj pevnici je sarkofag kralja Petra I (1844 – 1921), a u južnoj sarkofag Karađorđa Petrovića (1762 – 1817), dok je u kripti sahranjeno 20 članova dinastije, među kojima i dva vladara, knez Srbije Aleksandar Karađorđević (1806 – 1885) i kralj Jugoslavije Aleksandar I Karađorđević (1888 – 1934). | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 25/11/2011, 8:40 pm | |
| SREMSKI KARLOVCI Pravoslavna crkva Svetog Nikole | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 4/12/2011, 2:35 pm | |
| Manastir Mileseva Manastir Mileševa je srpski srednjevekovni manastir. Nalazi se na šestom kilometru od Prijepolja na reci Mileševci. Zadužbina je Kralja Vladislava Nemanjića sina Stefana Prvovenčanog, a unuka Nemanjinog. Sazidan u XIII veku. Ako se povežu istorijske vesti i svedočanstva na freskama zidanje i slikanje Mileševe stavlja se u doba između 1219. i 1235. godine. Zidan je u raškom stilu po ugledu na ranije vladarske zadužbine Studenicu i Žiču.U priprati, koju je kralj Vladislav dogradio 1235. godine, položio je mošti svog strica svetog Save. Njih su Turci 1594. godine prilikom osvajanja preneli na Vračar (Beograd) i spalili, u pokušaju da slome srpski duh. Mileševa je jedno od najznačajnijih duhovnih i umetničkih središta srpskog naroda. Veliki značaj u narodu je stekao posle prenošenja moštiju Sv. Save iz Trnova 1236. godine. Više od tri veka bio je grobnica Svetog Save. U Mileševi je 1377. godine krunisan kralj Tvrtko I Kotromanić za kralja Bosne i Srbije. Mileševa se u to doba nalazila na teritoriju njegove države. Freske Manastira Mileševa predstavljaju najviši domet evropskog slikarstva 13. veka. Grcki freskopisci su morali prilagoditi svoj rad raškom arhitektonskom stilu svetinje. Na severnoj strani narteksa su prikazani svi predstavnici dinastije Nemanjića do Kralja Vladislava - on je naslikan poslednji sa leve strane, držeći model svoje zadužbine Mileševe u rukama, sledeći do njega je njegov stariji brat Radoslav i dalje njihov otac, Kralj Stefan Prvovenčani, držeći skiptar u ruci. Svetačke figure Vladislavljevog ujaka, Svetog Save i njegovog dede, Stefana Nemanje /čija je polovina portreta uništena tokom obnove manastira/, nastavljaju ovaj red velikodostojnika dinastije Nemanjic prema Istoku. Svi likovi su potpuno realni, za šta su freskopisci pokazali veliki interes, te se ovi portreti vladara ubrajaju u njihove najvernije prikaze. Takodje, ovde je jasna namera oslikavanja psihofizičkih obeležja svakog prikazanog vladara. Ovo je prvo predstavljanje loze Nemanjića na zadužbini, te je u svim kasnijim zadužbinama Nemanjića oslikavanje vladarske porodice postalo uobičajeno. Okrenuta prema lozi Nemanjića je naslikana osnivačka kompozicija - Bogorodica vodi Kralja Vladislava sa modelom svoje zadužbine Mileševe ka Hristu. Iznad ove scene je čuvena kompozicija „Sveti svedoci na Hristovom grobu" sa freskom Belog andjela, koji je kasnije postao jedno od obeležja Srbije i Srba. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 9/12/2011, 11:03 pm | |
| Planina Rudnik
Rudnik, planina koja dominira Sumadijom, nalazi se oko 100 km juzno od Beograda, odnosno 15 km od Gornjeg Milanovca. Varosica Rudnik je smestena izmedju 500 i 700 m nadmorske visine. Na Rudniku ima osam vrhova iznad 1.000 mnv, a najvisi je Cvijicev vrh (1.132m), ranije poznat kao Veliki Sturac.
Rudnik cini hidrografski cvor u Sumadiji, razvodje izmedju slivova Velike Morave, Zapadne Morave i Kolubare. Sa severne srane planinu opkoljava Jasenica, desna pritoka Velike Morave, sa zapadne i zorisni kraci Despotocice (koja protice kroz G. Milanovac, uliva se u reku Dicinu, zatim u Cemernicu i daljim tokom odlazi do Zapadne Morave), a sa juzne i jugoistocne Gruza, takodje leva pritoka Zapadne Morave. Rudnik je izvoriste najvecih sumadijkih reka. Pored pomenutih tu je i Lepenica, desna pritoka Velike Morave. Znatan deo planine je pod sumom sa pretezno bukovim stablima, a ima i hrasta, javora i mleca.
Zahvaljujuci izuzetnoj sumovitosti, prirodnim stazama zdravlja i blizini velikih gradova, Rudnik je pogodan za razvoj letnjeg i zimskog zdravstvenog, skolskog, sportskog i lovnog turizma. zbog svojih izvanrednih klimatskih uslova ( velika osuncanost tokom hodine, vazdusna strujanja, visoka jonizacija vazduha, nezagadjena prirodna sredina) jos 1922. dogine Rudnik je bio proglasen za vazdusnu banju. Varosica i planina su povezane asfalniim putem i velikim brojem staza dravlja, a postoje i tereni za male sportove. Gosti mogu da planinare do Cvijicevog vrha i strmog vulkanskog uzvisenja Ostrvice, na kome se nalaze ostaci Jerininog grada. Gradovi su ostaci turske varosi i tvrdjave podignute na srpskom utvrdjenju zvanom Rudnik u kome je umrla prokleta Jerina, a nedaleko su rusevine mislimanske bogovolje Mise. Na Fudniku je bikoo ostataka antickog (rimskog) i srednjevekovnog rudarstva. Moderni povrsinski kopovi uglavnom su unistili te ostatke. Turisti mogu da posete obliznja istorijska mesta Oplenac i Takovo, manastire Vracevsnicu, voljevcu i Nikolje, a okolina Rudnika pruza mogudnost za lov na visoku i sitnu divljac.
Izmedju vrha Javor i Cvijicevog vrha (sa njegove jugoistocne strane) nalazi se rezervat prirode, prirodno dobro "Veliki Sturac" prvi put stavljeno pod zastitu 1956. godine kao strogi prirodni rezervat, povrsine 8 hektara. Spada u prorodna dobra I kategorije - prirodno dobro od izuzetnog znacaja.
OSTRVICA je uzvisenje u okviru Rudnickog masiva koje dominira selima Varnice, Zagradje, Dragolj i Trudelj u opstini Gornji Milanovac. Nadmorska visina vrha je 758 metara. Po poreklu, Ostrvica predstavlja ostatak razorene vulkanske kupe. Zbog svog polozaja, Ostrvica je u srednjem veku bila znacajna jer se na njoj nalazilo vojno utvrdjenje, ciji se ostaci i danas mogu videti na samom vrhu. legenda kaze da je utvrdjenje podigla prokleta Jerina, koja je umrla u obliznjem Rudniku. Ostrvica ja krajem maja 2009. godine proglasena za spomenik prirode. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 10/12/2011, 2:06 pm | |
| Vrnjačka banja kao najveći turistički centar u zemlji i Kopaonik, najpoznatija zimska planina u Srbiji su najveće atrakcije ove oblasti.
Osim na lečenje, wellness i skijanje, planinarenje i rekreaciju ovaj deo Srbije nas zove u posetu našim manastirima, selima a jednom godišnje i na najmasovniju manifestaciju: Sabor trubača u Guči, i najveseliju manifestaciju u zemlji: Veseli spust niz Ibar. Ibar je bio inspiracija za još jednu lepu manifestaciju Spust bez granica gornjim tokom Ibra, od Leposavića na kosovskoj strani do Raške koja se već tri godine održava krajem jula.
Pored mnogih drugih još jedna manifestacija polako postaje tradicionalna, a to je Vrnjački karneval.
Novi PazarNovi Pazar je smešten na reci Raškoj, u Raškoj oblasti, predstavlja ekonomski i kulturni centar Sandžaka. Smešten je na deonici starog puta koji preko Ibarske magistrale vodi do Podgorice i Jadranskog primorja. Udaljen je 280 km od Beograda. Nalazi se u dolinama reke Jošanice, Raške, Deževske i Ljudske, u Pešterskoj visoravni, okružen planinama Golijom i Rogoznom. Područje grada bilo je naseljeno u kamenom, gvozdenom i ranoantičkom dobu. Grad datira iz XV veka. Osnivač je turski vojskovođa Isa-beg Ishaković. koji je podigao grad u blizini srednjovekovnog utvrđenja Trgovište, poznat pod imenom Ras. Planine koje se nalaze u blizini, rečne doline, bogata flora i fauna, i brojni termalni i mineralni izvori predstavljaju posebne vrednosti ovog područja. U neposrednoj blizini Novog Pazara nalaze se Novopazarska i Rajčinovića banja kao i Slatinski Deževski kiseljak. Nalazi i veliki broj kulturno-istorijskih spomenika od kojih su najznačajniji: Petrova crkva iz X veka, Đurđevi stupovi (zadužbina Stefana Nemanje iz XII veka), manastir Sopoćani iz XIII veka, Grad tvrđava sa Kulom motriljom iz XV veka (izgrađena po nalogu osnivača grada), Amir-agin han (konak) iz XVII veka, hamam iz XV veka. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 10/12/2011, 2:06 pm | |
| O nastanku Vrnjačke Banje nema pisanih dokumenata, niti je moguće kontinuirano pratiti tok njenog razvoja. Na osnovu pronađenog arheološkog materijala može se sa sigurnošću tvrditi da su vrnjačke mineralne vode korišćene još u antičkom periodu. Iako sistematska istraživanja u tom pravcu nisu vršena, izvesna otkrića pružila su nepobitne dokaze da su Rimljani koristili lekovite vrnjačke vode. Prilikom kaptaže toplih izvora 1924 - 1925. godine, pronađeni su na ovom mestu delovi građevinskog materijala, odnosno bazena za kupanje i stari rimski izvor - Fons Romanus. Takođe je na istom mestu otkriveno oko 500 komada rimskih novčića, nekoliko iz vremena pre nove ere, a najveći broj iz perioda od II do IV veka. Nema nikakve sumnje da su za oporavak i odmor svojih legionara Rimljani koristili vrnjačku toplu mineralnu vodu, što je, uostalom, bila njihova praksa u čitavoj tadašnjoj Evropi. Najverovatnije je da su ovde na oporavak i odmor dolazili vojnici iz provincije Moesia Superior i iz vojnih logora na dunavskom limesu. Rimsko ime Vrnjačke Banje nije poznato. Sadašnje ime Banja je dobila po imenu sela Vrnjci, u čijem su ataru mineralni izvori otkriveni. Nije pouzdano poznato da li su vrnjačke mineralne vode korišćene u poslerimskom periodu. Velika seoba naroda, dolazak Slovena i opšti metež na Balkanu, svakako su za izvesno vreme prekinuli interes i mogućnost korišćenja vrnjačkih mineralnih voda. Nešto kasnije, u vreme vizantijske uprave, mineralne vode Vrnjačke Banje ponovo se koriste, o čemu nam svedoče arheološki nalazi (novac, oružje i oruđe) otkriveni u obližnjim lokalitetima. U doba srednjeg veka, nazadna shvatanja, sasvim suprotna antičkim, onemogućavala su korišćenje mineralnih izvora u čitavoj Evropi za dugi niz stoleća. Vrnjačka Banja je u ovom periodu doživela sudbinu koja je pogodila gotovo sve evropske banje u kojima su Rimljani toliko negovali i proslavljali kult lepote i fizičkog zdravlja. U izvorima iz perioda srpske srednjovekovne države o Vrnjačkoj Banji nema podataka, iako bi se to moglo očekivati, s obzirom na neposrednu blizinu značcajnih kulturno-političkih centara, manastira Žiče i Ljubostinje i Kruševca, prestonice kneza Lazara. Neke legende govore da je lekovitost vrnjačkih voda bila poznata i korišćena u vreme poznije turske vladavine. U Vrnjačkoj Banji, kažu legende, lečile su se turske spahije, tražeći da ih mesno stanovništvo hrani i služi. Da bi izbegao služenje agama i begovima, narod je izvore zatrpavao. Odlaskom Turaka i postepenim političkim i ekonomskim snaženjem Srbije u 19. veku situacija se menja i lagano se stvaraju uslovi i pojačava interes za korišćenje vrnjačkih mineralnih voda i banja uopšte. Ponovni pronalazak i korišćenje ovih voda predanje pripisuje slučaju sa bolesnim konjem vrnjačkog sveštenika Jeftimija Hadži-Popovića. Navodno bolesni konj je bio takoreći prepušten svojoj sudbini, pošto ga je sveštenik Jeftimije smatrao neizlečivim i nekorisnim. Prepušten sam sebi, konj je lutao dolinom i pio toplu mineralnu vodu koja je tada izvirala u gotovo suvom rečnom koritu. Predanje kaže da je konj posle tri meseca potpuno ozdravio. Prvi pisani podaci o Vrnjačkoj Banji nalaze se u izveštaju barona Žigmunda Herdera, upravnika saksonskih rudnika u Frajburgu, koji je po nalogu kneza Miloša Obrenovića ispitivao prirodna bogatstva tadašnje Srbije. On je dao izvanredno visoku ocenu kvaliteta vrnjačkih mineralnih voda i uporedio ih sa čuvenim vodama Karlovih Vari u Čehoslovačkoj. Dr. Josif Pančić, profesor Velike škole u Beogradu, takođe se interesovao za Vrnjačku Banju. On je njene vode uporedivao sa vodama Krenhen u Ensu (Nemačka). Njegova rasprava o mineralnim vodama u Vrnjčima, koje je 1869. god. pročitao u velikoj školi, probudila je veliko interesovanje javnosti i bila najbolja preporuka za korišćenje ovih voda u lečenje. Vrnjački sveštenik Jeftimije Hadži-Popović izvršio je 1856. god. prvu primitivnu kaptažu toplog mineralnog izvora. Među prvim banjskim posetiocima bio je i tadašnji okružni načelnik u Kruševcu, Pavle Mutavdžić. On je, po savetu Josifa Pančića u Vrnjcima boravio i lečio se 1860. god. i sagradio jedan omanji bazen sa zgradicom za stanovanje.To su bili prvi Banjski objekti.  Pavle Mutavdžić je 1868. god. zajedno sa Matijom Karamatković, profesorom gimnazije u Kruševcu pokrenuo inicijativu za obrazovanje jednog društva sa ciljem da se brine o uredenju i podizanju lekovite vode. Tako je 1. Jula 1868. god. obrazovano "Osnovatelno fundatorsko društvo lekovite kisele vruće vode u Vrnjcima", kome je odmah pristupilo oko 80 clanova, sa ukupnim dobrovoljnim prilogom od 5716 groša. Ovim sredstvima otkupljeno je zemljište oko izvora, izvršena je kaptaža i izgraden bazen od dasaka sa odeljenjem za svlačenje. Tako je Vrnjačka Banja počela sa radom već sledeće, 1869. god., u njoj je bilo 538 posetilaca. 1927. godine kralj Aleksandar Karađorđević u Vrnjačkoj Banji. 21.05.1910. godine prvi voz dočekan u Vrnjačkoj Banji. 1. jula 1868.godine po starom kalendaru odlučeno je da se osnuje dobrovoljno udruženje za podizanje Vrnjačke Banje. 1869. godine po zvaničnom izveštaju boravilo je 538 posetilaca u Vrnjcima. U julu te iste godine uvedena je obaveza plaćanja banjske takse u iznosu od 10 para čaršijskih za jednu celu familiju. Ova godina se smatra prvom zvaničnom banjskom sezonom sa kaptiranim izvorima tople vode, kupatilom, banjskim lekarima i velikim brojem posetilaca. Po naređenju Ministra unutrašnjih poslova Stojana Protića, pocetkom 20. veka podignuto je više modernih hotela i vila, i to:
- hotel Sotirović sa 35 soba
- hotel Evropa sa 4 sobe
- vila Dobrila sa 17 soba
- vila Agina sa 31 sobom
- vila Arnovljević sa 22 sobe
- vila Gavrić sa 5 soba
- vila Katarina sa 6 soba i druge.[/size]
za posetioce u Vrnjačkoj Banji su tada bila tri sanatorijuma: Dr. Živadinović, Sveti Đorđe i Radnički sanatorijum kralja Aleksandra I. Te godine u Banji su radila 24 lekara, i niko od posetilaca na lečenju nije mogao da pije toplu mineralnu vodu i koristi kupanja bez prethodnog lekarskog pregleda i uputa. Državni banjski lekar bio je dr. Sreten Nikolić, čija je ordinacija bila u zgradi fotografa Milana Krčmarevića. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 10/12/2011, 2:07 pm | |
| vrđenje da su Rimljani znali za vrnjačke mineralne izvore i da su ih upotrebljavali iznosi još Feliks Kanic, svojim putopisom „Proučavanje rimskih spomenika u Kraljevini Srbiji” s kraja XIX veka. On navodi da su se vrnjačke terme nalazile južno od kastruma u selu Gračacu, ali prilikom radova na kaptažama i uređenju, tokom XIX veka, na terenu nije bilo vidljivih ostataka ili oni koji su radili nisu umeli da ih prepoznaju. Na tragove rimskog vremena naišlo se slučajno, pri kaptaži toplih izvora s proleća 1924. godine. Tada je na dubini od 2,40 m otkrivena vertikalna, pravilno isklesana stena iz čijeg je otvora isticala topla mineralna voda. Kod toplog izvora u steni  pronađeno je oko 200 komada rimskog novca, koji pripadaju periodu od Avgusta do Valentinijana. Neposredno pored Rimskog izvora, na približno istoj dubini, nađeni su ostaci prvog poznatog bazena za kupanje. Bazen je punjen toplom mineralnom vodom iz posebnog izvora koji je bio uklesan u steni u vidu omanjeg bunara. U bazenu je pronađeno 60 komada rimskog novca od kraja I do druge polovine IV veka, jedan prsten i jedan ključ. Voda ovog izvora kaptirana je posebno jer je imala nižu temperaturu i slabiju mineralizaciju od ostalih izvora otkrivenih 1924. godine. Izvor je uređen, postavljene su dve kolonade mermernih stubića, koje su na krajevima imale po kandelaber. Do izvora se silazilo stepenicama sa obe strane. Posle Drugog svetskog rata ovaj izvor je bio pokriven betonskim pločama i sklonjen od lica javnosti. Njegovo ponovno oživljavanje izvršeno je 1989. godine, kada je nad izvorom postavljena staklena piramida, po idejnom rešenju arh. Mihajla Mitrovića. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 10/12/2011, 2:07 pm | |
| Vrnjačka Banja je privredni, politički i kulturni centar opštine sa ukupno 14 naselja na prostoru od oko 240km2. Na području opštine živi oko 25.000 stanovnika, a sama Banja ima oko 10.000 stanovnika. Vrnjačka Banja se nalazi u centralnom delu Republike Srbije, na 43° 23' severne geografske širine i 20° 54' istočne geografske dužine, oko 200 km južno od Beograda. Banjsko naselje je delom na blagim, obroncima planine Goč prema Zapadnoj Moravi i delom u pitomim dolinama Vrnjačke reke i Lipovačke reke. Zavisno od položaja pojedinih delova naselja nadmorska visina se kreće od 220 do preko 300 metara. Sa juga, istoka i zapada Banja je zaklonjena planinom Goč i njenim ograncima, dok je sa severa zaštićena vencem Gledićkih planina i nije izložena jakim vetrovima. Uže planinsko područije Vrnjačke Banje, sa planinom Goč, deo je ogromnog šumsko-planinskog kompleksa Kopaonika, koje predstavlja zaleđe Vrnjačke Banje i prostire se prema jugu. Pored Goča (1.147m) i Kopaonika (2.017m), tu su još i Željin (1.785m), Jastrebac (1.492m) i Stolovi (1.375m). To ogromno šumsko prostransvo od stotine hiljada hektara dočarava šumsko-planinski ambijent Vrnjačke Banje. Čitavo šire planinsko turističko područje Banje izbrazdano je zelenim kotlinama kroz koje protiče niz brzih planinskih potoka i rečica na svom putu prema Zapadnoj Moravi. Svi ovi potoci i rečice obiluju planinskom pastrmkom. Veće reke, pored Zapadne Morave, su još Ibar na zapadu i Rasina na istoku regiona.  | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 13/12/2011, 8:54 pm | |
| Na turističkoj mapi Srbije Kopaonik zauzima posebno mesto. Kopaonik je najveći planinski masiv u Srbiji dužine 75 km i širine 40 km. Najviši deo planine je površina zvana Ravni Kopaonik, oko koje se dižu Suvo Rudište sa Pančićevim vrhom (2017 m), Karaman (1934 m), Gobelja (1834 m) i drugi. Kopaonik je dobio ime po kopanju rude. Na ovoj planini kopana je ruda pre dolaska Rimljana na ove prostore. Naročito su bili poznati rudnici u kojima je kopana ruda iz koje se dobijalo srebro. Kao što je poznato, u srednjevekovnoj Srbiji srebro je smatrano najdragocenijim metalom. U pisanim dokumentima Kopaonik se pominje kao: Caponi, Coponich, Coparenich, Copono, itd. Nalazi se 270 km južno od Beograda i 100 km od Kraljeva. Do Turističkog centra Kopaonik može se doći iz više pravaca: • Ibarskom magistralom od Kraljeva preko Biljanovca i Jošaničke Banje i od Kosovske Mitrovice i Raške preko Rudnice • Autoputem, od Pojata preko Kruševca, Brusa i Brzeća. Planinu Kopaonik naročito atraktivnom čini prepoznatljiv pejzaž sa gustim četinarskim šumama (smrča i jela) na višim delovima i mešovitim bukovim i hrastovim šumama, u nižim delovima Kopaonika, pašnjaci, livade, kao i istaknuti planinski vrhovi sa kojih se pruža pogled do Šar planine, Komova i Stare planine. Na planini ne može da vlada jedan klimatski tip, kao u nekoj manjoj kotlini ili nekom sličnom zemljišnom obliku, već je ona različita na planinskim grebenima od one u podgorini same planine. Poznato je (uglavnom planinarima i smučarima) da je Kopaonik planina sa dosta sunčanih dana u godini. Obdanica na Kopaoniku je najduža oko 22. Juna i traje 15 časova i 13 minuta, a najkraća je oko 22. Decembra i traje 8 časova i 47 minuta. Godišnja vrednost osunčavanja u oblasti Kopaonika raste od oko 1.900 časova na severu i istoku, do oko 2.150 časova na jugu. Sunce sija u svim mestima najduže u Julu, a osunčavanje je najmanje u Decembru.  Kopaonik, zajedno sa Starom planinom, Šar planinom i Prokletijskim masivom, spada u najsunčanije predele u Srbiji. Srednje trajanje sunca, svedeno na idealni horizont u najvišem delu Kopaonika, je oko 1.900 časova godišnje. Takodje, jedan od važnih podataka za sve posetioce Kopaonika, svakako je snežni pokrivač i njegovo trajanje. Sneg se najduže zadržava na Kopaoniku u odnosu na druge naše planine - prosečno 212 dana. Na Ravnom Kopaoniku zabeleženo je da je sneg pao u Julu 1955. godine i Avgustu 1981. godine. Visina snežnog pokrivača, kao možda najvažniji podatak za posetioce - turiste i sportiste koji dolaze na Kopaonik, iznosi čak i do 2 m. Snega najviše ima u Januaru i Februaru. Za donošenje odluke o poseti Kopaoniku i adekvatnu organizaciju života posetilaca na njemu, potrebno je navesti još jedan meteorološki podatak, a to je broj tmurnih (oblačnih) i vedrih dana. Zahvaljujući razredjenom vazduhu sa smanjenim parcijalnim pritiskom, planinska klima ima lekovitiji efekat na ljudski organizam od klime u primorju. Boravak na ovoj planini preporučuje se astmatičarima i pušačima, jer u potpunosti eliminiše napade astme i pušačkog bronhitisa. Deca koja često posećuju Kopaonik stiču sposobnosti za bolje podnošenje fizičkih napora, a upravo zbog toga su i profesionalni sportisti česti gosti najpoznatijeg zimskog turističkog centra u Srbiji.  | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 21/12/2011, 10:46 pm | |
| SREMSKI KARLOVCIBogoslovija Svetog Arsenija Sremca | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 21/12/2011, 10:46 pm | |
| Djerdapska Klisura Najveća i najlepša klisura Evrope, jedinstven prirodni ambijent u donjem toku Dunava, nacionalni park. Klisura je duga oko 100km i preseca karpatsku planinsku pregaču između Panonskog basena na zapadu i Vlaškopontijskog basena na istoku. Proteže se od Golupca gornjom klisurom preko Ljupkovske kotline,Gospođinog vira, Donjomilanovačke kotline do Kazana (veliki i mali Kazan). Desna obala Dunava u Đerdapskoj klisuri obiluje kulturnoistorijskim znamenitostima. Tu je nastala i jedinstvena predneolitska kultura Lepenskog Vira sa najstarijom sakralnom arhitekturom i monumentalnom skulpturom Evrope (VI - V milenijum p.n.e.). Veliki značar Đerdap je imao dok je predstavljao severnu granicu Rimskog carstva. Od početka I veka u njegovim stenama usecani su putevi, podizana utvrđenja i naselja. Put kroz Kazan nastao je 99.-103.godine, u vreme vladavine cara Trajana, o čemu i danas svedoći Trajanova tabla, prvobitno postavljena 1,5m iznad rimskog puta, koja se zbog akumulacionog jezera morala podići kako ne bi bila potopljena zajedno sa većim delom puta. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 21/12/2011, 10:47 pm | |
| Ćevapi "Ako nemaš merak na jedenje, ne se pipaj oko ćevapi. Ćevapi su za ljudi. Od meljeno meso od plećku, od šiju na bika i od paflaku. Kad se ubavoi izmesi, turi se na led, da prespie. Ujutro se izmelje još jed’n put. Kad meso odvugne - turi se na žar. Ćumur mora da je iz planinu. Domaćica da je ubava. Domaćin da nee budala. Kad se toj udesi, ćevap san ripne na čoveka, u tanjir. Takvi ćevapi praviv se samo u Leskovac" | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 5/1/2012, 7:19 pm | |
| Etno Selo-Moravski konaci Samo 90 km od Beograda, Evropskim koridorom 10, na samo 1 km od autoputa i Velike Plane očekuje vas Etno selo „ Moravski konaci „ . U potpuno prirodnom ambijentu, Konaci će vam pružiti oazu mira, tišine i odmora u ambijentu starog srpskog sela sa kraja 19. veka. Ovaj po mnogo čemu jedinstveni turistički kompleks u Srbiji otvoren je 15. decembra 2007. godine. Čitav kompleks se prostire na površini od 4. 5 ha i sastoji se od naselja za konačenje i sportsko – rekreativnog dela sa jezerom i Aqua parkom sa 3 bazena. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 5/1/2012, 7:20 pm | |
| KALEMEGDANSKA TVRDJAVA  Kalemegdan je mesto gde postoje, jedni pored drugih, spomenici rimskih legija, vizantijskog grada, slovenskog, turskog i austrijskog Beograda. Beogradska tvrđava i park Kalamegdan nalaze se na krajnjem, severnom delu pobrđa Šumadije, na Beogradskom rtu koje se uzdiže iznad samog ušća Save u Dunav. Za stare Grke, to je bio kraj poznatog sveta, predvorje hiperborejskih vetrova. Beogradska tvrđjava zauzima jednu od najfascinantnijih tačaka sakralne i profane geografije Evroazije i predstavlja jednu od 3 strateške tačke u Evropi pored Istambula na istoku i Lisabona na zapadu. U svojoj dugoj i burnoj istoriji Beogradska tvrđava koju su zapadnoevropski hrišćani zvali "predvorje hrišćanstva" a Turci "vratima ratova" bila je najlepša početkom XV veka kada je bila despotska i renesansna i XVIII veka kada je bila austrijska i barokna. Današnji ostaci Beogradske tvrđave odavno nisu fortifikacija. Danas Kalemegdanski park i Beogradsku tvrđavu znamo po ruži vetrova, Sahat kuli, Crkvi Ružici i SV. Petke, Vojnom muzeju, Pobedniku, Zoo vrtu....  | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 5/1/2012, 7:20 pm | |
| | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 23/1/2012, 8:31 pm | |
| | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 23/1/2012, 8:34 pm | |
| Ужице је град у општини Ужице, у Златиборском округу, у Републици Србији. Према попису из 2002. у њему је живело 54.717 становника (према попису из 1991. било их је 53.607). Лежи на обалама реке Ђетиње. Очуване су средњовјековне рушевине тада већ врло важног града. Ужице је било сједиште партизанске армије у јесен 1941. године. 1946. године име је промијењено у Титово Ужице у част Јосипа Броза Тита, а старо име је враћено 1992. године. Ужице је центар металне и индустрије машина и гајења воћа.  | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 4/2/2012, 4:31 pm | |
| Nacionalni Park Đerdap – Gvozdena Kapija Dunava  Upoznajmo Gvozdenu Kapiju Dunava koja obližnjom netaknutom prirodom Nacionalnog Parka "Đerdap" površine preko 63.608 hektara i zaštićenom zonom 93.968 hektara,raskošno bogatom izvanrednim primercima flore i faune osnažuje um, dok istraživanje najvećeg prirodnog i arheološkog muzeja u Evropi obnavlja duh, noseći Dunavom daleko sve brige smirujućim zvucima dunavskih vetrova. Polazeći od Golupca, odličnog mesta za plovidbu, zahvaljujući širini reke Dunav i stalnim vetrovima koji ovde "caruju", nakon posete Golubačke tvrđave iz 14. veka sa osam visokih kula, stiže se do najduže rečne klisure u Evropi. Oduševljava susret sa Gvozdenom Kapijom istraživanjem klisure Dunava veličanstvene lepote duge 96,5 km koju je stvorila priroda, sa svojim spektakularnim delima, arheološkim nalazištima Lepenski Vir, Padina i Vlasac iz doba mezozoika, koji vraćaju vreme 10000 godina unatrag ! Pored tri predivne klisure, dva kanjona izvanredne lepote koji pružaju nesvakidašnji pogled sa strmih litica planinskih vrhova visine 800 metara iznad toka Dunava, ovde su i tri prostrane rečne kotline i preko 1000 pećina i vrtača smeštenih u regionu na udaljenosti od oko 150 km. Miroč je planina koja krije mnoge tajne, čuda prirode i raskošne vrednosti očuvane samo za ljubitelje prirode, ali i pravi raj za avanturiste, ribolovce i lovce. Ovde se sa lakoćom nalaze : u dubinama Dunava veliki primerci smuđa i soma, u gustim šumama hrasta i zimzelenog rastinja visoka divljač poput jelena, srne, divljeg vepra, zeca, te u nedostupnim visinama kristalnog neba - orlovi ! Na čitavom toku Dunava kroz Srbiju, zahvaljujući specifičnom strateškom položaju, smešteni su arheološki lokaliteti od izuzetnog značaja iz praistorijskog doba i perioda Rimskog Limesa, kao i sredjovekovna utvrđenja od kojih je teško odabrati omiljeno. Stoga, dobrodošli na Đerdap, radi doživljaja herojski odvažnih rimskih careva Trajana ili Tiberijasa ili bilo kog od mnogobrojnih rimskih velikana ovog podneblja Uspomene sa ispiranja zlata u zlatonosnoj reci Pek ili istraživanja Rajkove Pećine duge 2.304m, kao i "mistični magični ritual" ostaju u dugom sećanju. Ovi trenuci su "pojačani" jedinstvenim tradicionalnim specijalitetima kraja, serviranim u očuvanom prirodnom ambijentu ili nesvakidašnjoj toplini rustičnog seoskog domaćinstva "kao iz mašte", što je iznad svakog očekivanja ! | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 4/2/2012, 4:32 pm | |
| Nacionalni Park Fruška Gora  Fruška Gora je oniži planinski masiv koji se prostire u dužini od oko 80 km u panonskom bazenu između reka Dunava i Save, koju krasi najviši vrh Crveni cot, visine 539 m. Pored manjih i većih naselja sa mnoštvom voćnjaka i vinograda, Fruška Gora u svojim pojedinim delovima krije i pravu divljinu guste šume naseljene jelenima, srndaćima i divljim svinjama, kao i niskom divljači. Na padinama Fruške Gore nalaze se listopadne šume, u kojima preovladuju hrast, lipa, grab i drugo drveće. Na nićim planinskom stranama šume su pretećno iskrčene i tu su pašnjaci, vinogradi i voćnjaci. Na aluvijalnim zemljištima nalaze se vrbove i topolove šume, kao i livade. Na meliorisanim terenima gaje se biljke koje zahtevaju više vlage, kao što su šecerna repa, suncokret, kukuruz, povrće. Na slatinama, koje su najmanje plodne, prostiru se pašnjaci, a na nekim mestima stvoreni su ribnjaci. Plodno zemljište, obilje vode i umerena klima čine poznato fruškogorsko vinogorje. Plemenite vrste vinove loze daju kvalitetna sortna vina severnog tipa, od kojih se neka mogu uporediti s rajnskim, mozelskim i francuskim vinima. Najpoznatija vina ovog kraja su fruškogorski rizling, talijanski rizling, rajnski rizling, župljanka, traminac, buvije, frankovka, plemenka, silvanac zeleni, portogizer i specifični aromatizovani bermet. Nacionalni park Fruška Gora je predeo izuzetnih prirodnih odlika i kulturno-istorijskih znamenitosti. Njegovih 25.000 ha prava su riznica flore i faune. Zbog svog geografskog položaja u njemu rastu i orhideje i četinari i obitava raznovrstan životinjski svet : od srna i zečeva do divljih svinja i orlova. Blage padine, stoletne šume hrasta kitnjaka i belog graba, koje obuhvataju oko 90% parka, čuveno vinogorje i stari manastiri privlače pažnju kako izletnika, ljubitelja prirode, tako i naučnika. U flori Fruške Gore zabeleženo je preko 1400 vrsta, od toga se izdvajaju vrste reliktnog i endemičnog karaktera /lovorasti jeremičak, gorocvet, niska perunika ili preko 20 vrsta iz porodice orhideja/. Ovaj prostor pruža gostoprimstvo predstavnicima više od 200 vrsta ptica, kao što su orao krstač, patuljasti orao, detlić, siva senica i mnoge druge. U svetu životinja ovde se sreću retki sisari poput divlje macke, jazavac, kune zlatice i mnoge vrste slepih miseva. Ova planina je vrlo interesantne geoloske proslosti, pa je u njenim sedimentima pronadjena izuzetno raznolika fosilna fauna, sa najpoznatijim lokalitetima Cerevicki potok /164 pronadjene fosilne vrste/ i usek kod Grgetega sa 120 vrsta, sto su jedinstveni slucajevi u Evropi. Po obodu Nacionalnog Parka Fruska Gora smešteno je 17 pravoslavnih manastira izgrađenih krajem 15. i tokom 16. veka, doseljavanjem srpskog monastva i stanovnistva iz juznih krajeva zemlje u strahu od Turaka. Ovi manastirski kompleksi, većinom obnovljeni u 18. veku, čine jedinstvenu kulturno-istorijsku celinu srpske barokne umetnosti, čija je duhovna i edukativno-turistička uloga od izuzetnog značaja. U zapadnom delu Fruske Gore su sledeci pravoslavni manastiri : Privina Glava, Divsa, Petkovica, Kuvezdin, Sisatovac, dok se do ostalih "kutaka duhovnosti" stize veoma jednostavno krecuci se planinskim grebenom, odnosno regionalnim putevima dobrog kvaliteta. Tu goste zeljne duhovnog okrepljenja ocekuju manastiri : Besenovo, Mala i Velika Remeta, Jazak, Vrdnik-Ravanica, Beocin, Rakovac, Staro i Novo Hopovo, Grgeteg, Krusedol, kao i Sremski Karlovci, centar srpske duhovnosti, obrazovanja i kulture. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 4/2/2012, 4:33 pm | |
| Nacionalni park Kopaonik   Palaninski masiv Kopaonika pokriva 2758 kvadratnih kilometara centralnog dela Srbije. Oivičen je rekama Lab, Toplica, Rasina, Ibar, Sitnica i Jošanica. U svom najvišem delu je zaravnjen tako da vrhovi Gobelja i Pančićev vrhne deluju dominantno srazmerno svojoj visini. Iako Pančićev vrh sa 2017 metara nije najviši vrh Srbije, visoka i prostrana površ Ravnog Kopaonikačine vizuelno planinu najmarkantnijom u tom delu Balkana. Snegovi na Kopaoniku počinju rano da padaju a debeo snežni pokrivač se lagano topi do početka leta pa je planina bogata vodenim tokovima. Geološki sastav planine uzrokuje da su vode Kopaonika često mineralizovane a ponekad i termalne. Na istočnoj strani planine se nalazi veći broj termalnih izvora od kojih nastaje reka Toplica. Najpoznatije banje Toplice su Lukovska i Kuršumlijska banja. Na zapadnoj strani se nalazi Jošanička banja, pored istoimene reke. Sam naziv planine ukazuje da se nekad dosta kopalo po njemu a toponimi Suvo Rudište i reka Samokovka su najbolji dokaz rudarske aktivnosti i u vremenima o kojima nema pisanih podataka. Veliko rudno bogatstvo Kopaonika je bilo razlog da je reka Ibar bila kičma i glavna žila kucavica srpske srednjevekovne države. Gradovi Maglič, Koznik, Brvenik, Zvečan i Rassu čuvali rudnike i puteve koji su vodili do njih. Veliko bogatstvo kopaoničkih rudnika su Nemanjići trošili na stalno uzdizanje države i gradnju velelepnih zadužbina u kopaoničkoj podgorini. Tako su nastali manastiri Žiča, Studenica, Gradac, Stara i Nova Pavlica, Sopoćani i Đurđevi stupovi u dolini Ibra(i Raške). Na istočnim padinama, u dolini Toplice je veliki župan Nemanja podigao svoje prve zadužbine, crkve posvećene Bogorodici i Svetom Nikoli kod Kuršumlije. Pomenimo da se tragovi Nemanjića nalaze u blizini ili se poklapaju sa tragovima Vizantije, R, ima ili nekih još starijih civilizacija. Na samom Kopaoniku, ispod Pančićevog vrha, na lokalitetu Nebeska stolica se nalaze ostaci crkve Svetog Prokopija iz VII veka. Kultno mesto je Metođe, crkvište u pećini, u blizini puta koji od Brzeća vodi ka vrhu planine.. Metođe je omiljena destinacija posetilaca Kopaonika jer se u blizini svetinje nalazi par metara visok gejzir. Značajan spomenik iz bliže istorije je grobnica Josifa Pančića, koja se nalazi na najvišem vrhu planine. Pančićev vrh je i dobio ime po ovom naučniku koji je dobar deo života posvetio Kopaoniku i njegovim posebnostima. U Nacionalnom parku se nalaze 12 rezervata. Lokalitet Kozje steneje zanimljiv sa reliktnim četinarskim zajednicama, vresom i kopaoničkom ljubičicom. Na Jankovoj bari se nalazi najveća planinska tresava na Kopaoniku. U pukotinama stena na Gobelji se nalazi alpski runolist a u Jelaku su dobro očuvane bukovo jelove šume u kojima se javlja i tisa. Svetilište Metođečine mističnim i mešane listopadne i četinarske šume. Samokovska reka je zanimljiva jer se tresavska vegetacija prepliće sa šumama smrče. U neposrednoj blizini reke se nalazi Markov kamen, gomila giganstskih stena koje neobično podsećaju na pagansko svetilište. Semeteško jezero je poznato po plovećem ostrvu a zanimljivi su lokaliteti Borovik i Banjski borjak. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 4/2/2012, 4:33 pm | |
| Nacionalni park Šara  Na krajnjem jugu Srbije duž granice s Makedonijom, prostire se markantna Šar-planina, oštro morfološki ograničena nisko spuštenom Prizrensko-Metohijskom, Kosovskom i Pološkom kotlinom. 39000 ha strmih severnih padina glavnog grebena Sare i njenih metohijskih ogranaka Ošljaka, Ostrovice i Kodža Balkana, proglašeno je za Nacionalni park u privremenim granicama. Nakon detaljnih istraživanja i valorizacije područja, stručnjaci predlažu proširenje granica na oko 70000 ha ovog jedinstvenog centralnobalkanskog masiva. Glavni greben planine Sare, dug 95 km, sadrzi visoke površi i bočne grebene raščlanjene brojnim divljim vodotocima i obuhvata preko 100 vrhova visine iznad 2000 m, od čega 30 vrhova prelazi 2500 m. Na makedonskoj strani planinskog masiva Sare dominira Titov vrh (2747m), a na srpskoj strani Bistra ( 2661 m). Šar-planina Sa više od 100 cirkova, konzerviranim tragovima kretanja leda i njegovog otapanja tipski oblikovanim valovima, očuvanim bedemima džinovskih morena u dolinama, brojnim glacijalnim jezerima i raznovrsnim mikro oblicima glacijalnog reljefa, Šar-planina predstavlja pravi muzej glacijalnog reljefa pod otvorenim nebom. Sudar mediteranskih i kontinentalnih uticaja duž visokog šarskog bedema, uticao je na pojavu različitih mikroklimatskih varijanti. Dok se u podnožju, duž dolina Prizrenske Bistrice i Lapenca oseća topli dah mediterana, na najvišim vrhovima vlada surova periglacijalna klima. Geološka, morfološka i klimatska raznovrsnost ove vodom najbogatije balkanske planine, čiji potoci otiču u tri morska sliva, uticala je i na neprocenjivo bogatstvo njenog biljnog i životinjskog sveta /oko 2000 vrsta vaskularne flore i brojni tercijarni relikti i endemorelikti, preko 200 vrsta ptica i 147 vrsta leptira/. Sara je najpoznatija po ovdasnjoj psecoj rasi Sar-planinca, psa ovcara cuvenog po svojoj hrabrosti, snazi i izdrzljivosti. Kulturno-istorijsko nasleđe Nacionalnog parka Šar planina se odlikuje velikim bogatstvom, raznovrsnošću i posebnim značajem za srpski identitet i istoriju. Pored srednjevekovnih utvrđenja, naselja i mostova, posebnu dragocenost predstavljaju 34 srednjevekovne crkve i manastiri poput isposnice i manastira Sv. Petra Koriškog iz 13 veka ili manastira Sv. Arhangela iz 15 veka u kanjonu Prizrenske Bistrice nadomak Prizrena - srednjovekovne srpske prestonice u podnožju "carske planine". Visoko vrednovano prirodno i kulturno nasleđe koje baštini Nacionalni park Šar - planina svrstava ovo područje u predloge za međunarodnu zaštitu, upućene organizaciji UNESCO (za program Svetske prirodne i kulturne baštine i Čovek i biosfera). Očuvanje ovih vrednosti postaje posebno značajno u vremenu nakon agresije NATO i konflikata na Kosovu, koji su izvor višestrukog rizika te stoga pojačanog stručnog i naučnog interesovanja jugoslovenskih i stranih eksperata za ovo područje. U okviru projekta Zavoda za zaštitu prirode Srbije i ustanove za zaštitu prirode u Republici Makedoniji, područje Nacionalnog parka Šar planina posmatra se kao budući zajednički Nacionalni park. Granice sadašnjeg Nacio | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 4/2/2012, 4:33 pm | |
| 
 |
| Tara se nalazi u zapadnom delu Srbije
Tara je od 13.jula 1981.god. Nacinalni park proglašena od strane Narodne skupštine SR Srbije i ohuhvata 19.175 ha. Briga o najlepšoj planini Zapadne Srbije 1981 god. poverena je JP Nacionalni park Tara. On pokriva povrsinu od 19200 ha. Pretpostavlja se da su trijaski krečnjaci, na severnim stranama Tare u tercijeru bili obala Panonskog mora. Zbog povoljne klime i zabačenosti na Tari je opstao relikt i endemit balkanskog poluostrva Pančićeva omorika, kao i mnogi drugi spomenici prirode, blago rečeno živi fosili. Tara je uglavnom izgradjena od krečnjaka, prosečne nadmorske visine 1000-1200m. Najviša kota je Kozji Rid 1591m a najniža kota 291m odnosno visina jezera Perućac. Reka Vrelo je najjače kraško vrelo u N P čija se voda uliva u Drinu posle tačno 365m. Klima je izrazito planinska, leta sveža,a zime hladne sa dosta snega. Kiše su najčešće u maju. Najsuvlji meseci su jul i avgust, jesen je sunčana i toplija od proleća. NP Tara je 80% područje šumskih ekosistema. Otkrivene su 34 šumske i 19 livadskih zajednica.75% su mešovite sastojine smrče, jele i bukve. Pored Pančićeve omorike značajne su i mečija leska,tisa, božikovina, jeremičak, dervenski različak, božur, paprat rebrača… Od 53 vrste sisara koliko ih je zabeleženo na Tari, najatraktivniji su mrki medved, divokoze koje na Tari žive i na 290mnv. Od 135 vrsta ptica 43 su selice, a posebno se ističu i najugroženije vrste poput orlova, sokolova i drugih čistača prirode. U šumama Tare postoji više od 251 vrste gljiva, od kojih su 3 otrovne. Jedna od njih je Zelena pupavka –najopasnija gljiva Evrope. Ribolov na vodama kojima gazduje NP Tara predstavlja pravo uživanje. Ove vodotokove nastanjuje oko 40 vrsta riba (mladica, lipljan, som, šaran, mrena.jez…). Područje NP Tara obiluje arheološkim nalazištima koja datiraju od neolita do srednjeg veka. Poznate su neke nekropole - stećci u Perućcu, ostatci srednjevekovnog utvrđenja Solotnik i manastir Rača, zadužbina kralja Dragutina Nemanjića iz 13-og veka. Na Tari je obeleženo 18 planinarskih staza sa ukupnom dužinom od 120km. Za korišćenje ovih staza preporučuje se korišćenje planinarskih mapa do kojih se može doći na informativnim punktovima u Parku. Projektom TAROCIKL definisano je 27 biciklističkih staza dužine oko 420km i otvorena vrata novoj vrsti turizma, bez štetnih posledica. Lov u NP Tara je uvek organizovan i uskladjen sa planskim dokumentima.U šumama Tare ima oko 40 medveda, 300 divokoza, 320 srna i oko 40 divljih svinja. Dozvolu za lov, vodiče i transport divljači na druga područja,odobrava Služba za zaštitu i unapređenje lova i ribolova JP Nacionalni park Tara.i pripada unutrašnjem pojasu Dinarida i zauzima površinu od 183 km2. Dužina Tare je je 50 km, a širina 22 km i ima prosečnu nadmorsku visinu od 1200 m. Najviši vrh je Kozji rid sa 1591 m. Pripada grupi podrinjskih planina i ima složenu geološku prošlost i raznoliku petrografsku građu.
Položaj planine Tare predstavlja povoljan uslov za razvoj turizma, jer omogućava raznovrstan sadržaj turističkog boravka, odnosno posetu većem broju turističkih lokaliteta. Po bogatstvu i raznovrsnosti turističih vrednosti, ekološki očuvana prirodna sredina, planinski reljef sa umerenom nadmorskom visinom od 800-1500 m, pogodni tereni za zimske sportove, bogat i raznovrstan biljni i životinjski svet, blagotvorna klima, Drina sa veštačkim jezerima Zaovine i Perućac, daju ovoj planini veliku turističku vrednost što je čini konkurentnom u odnosu na Zlatibor i druge planine. Tara ima povoljan položaj prema komplementarnim turističkim vrednostima u neposrednoj okolini: Užicu, Mokroj Gori, Višegradu sa brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, koji privlače izletnička kretanja turista stacioniranih na Tari u cilju zadovoljenja obrazovno-kulturnih potreba i bogatijeg sadržaja i boravka. Tara ima odličnu predispoziciju za održivi turizam, koji predstavlja svaki turizam koji donosi minimalni uticaj na životnu sredinu i kulturnu baštinu, ali u isto vreme dovodi do ekonomskog razvoja lokalne zajednice. Razuđeni reljef Tare je pogodan za turističku izgradnju, jer postoje dobri uslovi za lociranje turističkih objekata. Na mestima blagih padina, prevojima i erozionim proširenjima, postoje lokaliteti koji su veoma osunčani i zaklonjeni od vetrova.Tokom zimskog perioda povoljni su uslovi za sankanje, nordijsko, početničko skijanje. Mogućnosti alpskog skijanja su ograničene zbog visinske razlike od svega 400 m i dužine staza koje ne prelaze ni 2 km. Najkvalitetniji skijaški tereni su u reonu Predovog krsta, sa visinskom razlikom od 500 m. Dužina staze je od 3 do 5 km. Reljef Tare ima pogodna rekreativna svojstva, jer mali nagibi pogoduju šetnji, jahanju, različitim sportskim igrama, korišćenju trim staze i slično |
| |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | |  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 29/7/2012, 9:41 pm | |
| CRKVA RUŽICA,Kalemegdan Bogorodična crkva Ružica je crkva koja se nalazi u severnoistočnom podgrađu Beogradske tvrđave, ispod Zindan-kapije. U doba despota Stefana Lazarevića postojala je stara crkva istog imena, koju su Turci pri osvajanju Beograda 1521. godine porušili. Sadašnja crkva bila je u 18. veku barutni magacin, koji je 1867-69. godine pretvoren u vojnu crkvu. Posle velikih oštećenja, nastalih posle Prvog svetskog rata, crkva je obnovljena 1925. godine. Izrezbareni ikonostas je uradio Kosta Todorović, a ikone na njemu naslikao jeromonah Rafailo Momčilović. Zidne kompozicije naslikao je Andrej Bicenko, ruski slikar. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 29/7/2012, 9:42 pm | |
| CRKVA SVETE PETKE,Kalemegdan | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 29/7/2012, 9:42 pm | |
|
OBEDSKA BARA
Stari meandar reke Save, danas prostrano područje sa močvarama, barama, mrtvajama, vlažnim livadama i tresetištima. Jedno je od najstarijih zaštićenih prirodnih područja na svetu (1874. godine). Broj retkih životinjskih i biljnih vrsta izdvaja je od sličnih objekata prirode u okruženju.
| | Vrh |
| |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 29/7/2012, 9:43 pm | |
|
OBEDSKA BARA Područje Obedske bare nalazi se u jugoistočnom Sremu između naselja Kupinovo, Obrež, Grabovci i reke Save, svega 40km zapadno od Beograda. Uže područje Obedske bare čini korito takozvana “Potkovica” i viši deo terena kupinske grede takozvano “Kopito”. Specijalni rezervat prirode Obedska bara se prostire na površini od 9820 hektara, a zaštitna zona na 19 611 hektara.
Korito Obedske bare je ostatak napuštenog korita Save, čiji glavni tok sada teče južnije. Još pre 6000 godina ovde je proticala preteča reke Save, a pre 4500 godina njen sporedni tok, da bi se pre 2000 godina formirala mrtvaja, od koje je nastala močvara kakvu poznajemo.
Obedska bara je povezana sa rekom Savom samo tokom visokih vodostaja kanalom Revenica. Tokom niskih vodostaja Save voda otiče kanalom Vok. Obedska bara se napaja vodom i dotokom podzemnih voda i slivanjem površinskih voda sa lesne zaravni. Većina okana i bara presuši u vreme sušnih godina i pri kraju leta.Flora i faunaDanas postoje desetine vodenih, močvarnih, šumskih i livadskih zajednica sa najzanimljivijom zajednicom ptica, 91 vrstom gnezdarica i 128 vrsta prolaznica, zimovalica i lutalica. Ukupno je prebrojano oko 58.000 parova ptica. Tu su sledeće vrste ptica: čaplja kašikara, mala bela čaplja, crna roda, bela roda, patka crnka, orao kliktavac, orao belorepan, crna lunja, soko lastavičar, belovrata muharica, crvenrepka i crnogrla strnadica. Od ostalih životinjskih vrsta je zanimljiva riba čikov (autohtona vrsta), zmija šarka (jedina otrovnica ovih krajeva), ali i divlja mačka, kuna zlatica, vidra i više vrsta ljiljaka (slepih miševa).
Retke biljne vrste su: testerica, beli lokvanj, žuti lokvanj, aldrovanda, barska paprat, barski petolist, močvarna orhideja, iđirot, dugorogi orašak, barska kopriva i mešika. Kao prirodni spomenik zaštićeno je jedno stablo crne topole.Istorijat rezervataAustrougarski dvor 1874. je proglasio ovo područje carskim lovištem i zaštitio ga. Godine 1919. postaje zaštićeno kraljevsko lovište dinastije Karađorđević da bi 1951. rešenjem Zavoda za proučavanje prirodnih vrednosti NR Srbije proglašen za zaštićeni rezervat. Sadašnji status Specijalnog rezervata prirode je stekao 1993. godine aktom Vlade Republike Srbije. Tada je podeljen na tri dela sa različitim stepenima zaštite.
Specijalni rezervat prirode "Obedska Bara" je pod posebnim režimom zaštite i upisan je prema Ramsarskoj konvenciji u spisak močvara od međunarodnog značaja 1977. godine. Sem toga, 1989. godine je na osnovu IBA projekta svrstan u spisak područja od izuzetnog značaja za ptice Evrope. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije... 29/7/2012, 9:43 pm | |
|
Obedska bara  Kažu da je Angelina, majka despota Đurđa Brankovića spas od Turaka našla na skeli koja je prelazila Savu. Skela se nasukala na istočni deo bare i od njenih ostataka je napravljena crkva brvnara. Kasnije je Angelina osnovala ženski manastir Obed po kome je i bara nazvana Obedska bara. Pre 150 godina za baru se zainteresovao Eduard Hodek iz Prirodnjačkog muzeja u Beču i oduševljeno je izjavio da je to pravi ptičiji Eldorado. Dvadeset godina kasnije carska porodica je dekretom zaštitila ovo područije. Tako je Obedska bara postala prvo zaštićeno područije u Evropi odnosno drugo u svetu (posle Jeloustonskog parka).
Obedska bara se nalazi pored reke Save, pedesetak kilometara je udaljena od Beograda. Potkovičastog je oblika i pruža se od Kupinova do Obreža. Na bari boravi preko 200 vrsta ptica od kojih čak 140 vrsta ima status prirodne retkosti. Primećeno je da se posle četri decenije odsustvovanja ponovo pojavljuje ibis, sveta ptica egipatskih faraona. Na bari se gnezdila i crna čaplja ali je definitivno istrebljena zbog neobično lepog perja. Bele, sive i čaplje kašikare su pored crnih i belih roda najčešće ptice na bari a tu je i raznovrstan pačiji rod, mali gnjurac, gak, eja močvarica, orlovi belorepan i krstaš . Bogatstvo bare dopunjuje dvadesetak vrsta riba i desetak vrsta vodozemaca. Scenografija bare je izvedena sa petstotina vrsta bilja. Nivo vode u bari varira sa vodostajem Save tako da se tokom leta često svede na uzan kanal pored Obreža.
Selo Kupinovo je nastalo kao podgrađe grada Kupinika. Podigli su ga Ugri u XIII veku a početkom XV veka ga preuzima despot Stefan Lazarević. Posle propasti države despota Đurđa Brankovića Kupinik postaje prestono mesto njegovih naslednika. Tada je podignuta crkva svetog Luke koja postoji i danas i smatra se da je najstarija u Sremu. Pored crkve je sačuvana stara trščara sa slamnatim krovom, ambar i peć za pečenje hleba. Ambar i plot su ukrašeni lepim cvetnim ukrasima izrezbarenim u drvetu. Rezbarenjem u drvetu je ukrašeno i nekoliko preostalih ambara sa kotobanjama, delo čuvenog majstora Paje Čarapića iz Kupinova. Ova spratna spremišta za kukuruz su nekad bila karakteristična za sva sremska domaćinstva. U centru Kupinova se nalazi spomen česma iz koje u dva mlaza izbija topla arterijska voda. Voda je sumporovita a kažu da ima i gvožđa pa je dobra za probavne organe, kožna oboljenja, reumatizam… Spisak je poduži, ali voda nije zvanično verifikovana pa terapiju koristi svaki bolesnik po svojoj proceni.  | |
|  | | Sponsored content
 | Naslov: Re: Sve lepote Srbije...  | |
| |
|  | | | Sve lepote Srbije... | |
|
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 3 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 3 Gosta
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 120 dana 5/5/2013, 8:45 pm
|
Zadnje teme | » Fotografija dana Danas u 8:01 am od Dusica Pajovic» medeno Danas u 7:57 am od Dusica Pajovic» Šta je pisac hteo da kaže? - Majacvet 17/2/2021, 3:18 pm od majacvet» ŠTAMPARIJA FLEŠ ZEMUN 16/2/2021, 4:07 pm od meseceva rosa» O ČEMU TI TO? - CECILIJA 10/2/2021, 11:03 pm od CECILIJA» SEVERNA GRANICA 8/2/2021, 12:07 pm od panonski galeb» Taj romanticni Balasevic 7/2/2021, 1:52 am od meseceva rosa» Ljubavne pesme 2/2/2021, 9:35 am od Isak Prov» ANAMNEZA 1/2/2021, 9:53 pm od ZEX» priznanje 8/1/2021, 11:01 pm od SaMar» PSALMI LJUBAVI 6/12/2020, 8:34 pm od Nena Miljanović» Plavi tonovi... 27/11/2020, 1:57 am od meseceva rosa» Duhovne price 5/11/2020, 1:59 am od meseceva rosa» Na obodu neba 29/10/2020, 9:33 pm od Marr Inna» Mudre misli 16/10/2020, 1:46 am od meseceva rosa» Neozbiljna pitalica, bez filozofije molim 27/9/2020, 9:18 am od ZEX» ПИСМА 27/9/2020, 9:02 am od ZEX» GRESNIK 22/9/2020, 4:34 pm od inadzija» Poruka vasoj ljubavi..., Ucinite to ovde 2/9/2020, 3:42 pm od ZEX» Srodne duse 12/8/2020, 3:55 pm od BiMoglaDaMogu» Sve o Skorpijama, Vazi i za znak i podznak... 6/8/2020, 12:21 am od ZEX» O BOLU 28/7/2020, 4:09 pm od ZEX» Srednjevjekovni gradovi Crne Gore  15/7/2020, 1:06 am od meseceva rosa» Priče i bajke 14/7/2020, 1:26 am od meseceva rosa» Iz Antologije srpske poezije 5/7/2020, 11:45 pm od ZEX» Zaključavanje foruma 10/6/2020, 3:49 pm od Masada» Mario Vargas Ljosa 9/6/2020, 3:59 pm od meseceva rosa» Ismail Kadare 9/6/2020, 3:48 pm od meseceva rosa» Marguerite Yourcenar 9/6/2020, 3:33 pm od meseceva rosa» Pearl Buck 9/6/2020, 3:19 pm od meseceva rosa» Vuk Drašković 9/6/2020, 3:03 pm od meseceva rosa» Filip Petrović - pesme 8/6/2020, 9:29 am od Filip Petrovic» Zbignjev Herbert 5/6/2020, 6:34 pm od meseceva rosa» Ela Peroci 5/6/2020, 6:22 pm od meseceva rosa» Skadarlija 4/6/2020, 1:02 am od ZEX» Ruski Ženski Glas 1/6/2020, 6:08 pm od ZEX» Biserje mojih godina godina 31/5/2020, 11:12 am od Masada» Nase autorske fotografije  28/5/2020, 12:59 pm od Tea» Citati Bukovskog 19/5/2020, 2:12 am od meseceva rosa» Citati o zenama 12/5/2020, 10:36 pm od Nostromo» Brisanje Youtub - ova 6/5/2020, 1:10 am od meseceva rosa» Noćas me gubiš 4/5/2020, 7:21 am od Masada» Zena i cvece 1/5/2020, 1:34 am od meseceva rosa» Moja romanticna skitanja net-om :) 28/4/2020, 3:12 am od Tea» ROMANTIKA BEZ REČI " 28/4/2020, 2:05 am od meseceva rosa» Razbijemo monotoniju bojom 5/4/2020, 2:07 am od meseceva rosa» DEKOLTEI 22/3/2020, 1:52 am od meseceva rosa» Rimujemo reci 16/3/2020, 2:47 am od meseceva rosa» Asocijacije 15/3/2020, 2:49 am od meseceva rosa» Tajna 28/2/2020, 2:40 am od meseceva rosa |
|
|