LJUBAV, SMRT I SNOVI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

LJUBAV, SMRT I SNOVI

Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
 
PrijemTražiRegistruj sePristupi
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta.
Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte.
Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo.
Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma !

 

 " DON QUIJOTE " MIGUEL DE CERVANTES

Ići dole 
AutorPoruka
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

" DON QUIJOTE " MIGUEL DE CERVANTES Empty
PočaljiNaslov: " DON QUIJOTE " MIGUEL DE CERVANTES   " DON QUIJOTE " MIGUEL DE CERVANTES Icon_minitime1/7/2009, 10:30 pm

MIGUEL
DE CERVANTES SAAVEDRA:



DON
QUIJOTE



Bilješka o piscu:


Miguel
de Cervantes Saavedra (1547. - 1616.) je najistaknutiji španjolski pripovjedač
i jedan on najvećih romanopisca svjetske književnosti. Rodio se u gradiću
Alcala de Henares. U vrijeme njegova rođenja obitelj mu je već bila
osiromašena. Školovao se u Madridu i Servilli. U vojsku je stupio kao vrlo mlad
čovjek, a u njoj je proživio vrlo burne godine. U bitki kod Lepanta izgubio je
ruku. Pet godina proveo je u Alžiru kao zarobljenik maurskih gusara. Nakon
povratka u domovinu radio je kao službenik, pa je ponovno bio vojnik, a
književni ga rad nije mogao izvući iz siromaštva. Umro je u Madridu.Cervantes
je pisao drame i komedije, novele i romane.


Djela:La
Galatea, Bistri vitez don Quijote od Manche.



Cervantesovo karakteriziranje don
Quijotea i Sancho Panze:


Don
Quijotea Cervantes karakterizira kao: “suhoparnom, mrzovoljnom, hirovitom sinu,
natrpanom svakakvim mislima, koje nikomu drugom na pamet ne padaju “. Cervantes
nas već u proslovu upoznaje sa karakterom svog lika. Djelo se većinom zasniva
na sukobu dva svijeta. Tako je don Quijote čista suprotnost od Sancha. Tako je
naš vitez “pedesetih i bio snažna rasta, suhonjav, mršav u licu, velik
ranoranilac i ljubitelj lova” dok je naš Sancho imao “golemu trbušinu a nizak
rast i tanke noge”. Iako je Sancho realan čovjek nije osobito inteligentan,
“bez mnogo soli u glavi”, te se dade nagoviriti on strane našeg viteza da pođe
s njim, obećavši mu pritom namjesništvo nad kakvim otokom ili kraljevstvo koje
bude pridobio. Dok don Quijote na tim putovanjima bude živio u svojim
fantazijama, Sancho će naprotiv misliti najprije na sebe, svoj trbuh i svoj
džep, ”Cijele te noći nije don Quijote spavao, nego je premišljao o svojoj
vladarici Dulcineji, da udesi po onomu što je čitao u svojim knjigama, kako su
vitezovi bez sna provodili mnoge noći po šumama i pustinjama zabavljeni mislima
na odabranice svoga srca. Ali nije tako proveo noć Sancho Panza, jer on je
ljudski napunio želudac, no nije ga napunio vodom od cikorije, pa je cijelu noć
prespavao.”



Dijalog između don Quijotea i Sancha
Panze:



Djelo
se zasniva na sukobu dva svjeta, a to se vidi u dijalozima između don Quijotea
i Sancho Panze. Naš bistri vitez zamišlja pustolovine na svakom koraku, te
glavom bez obzira srlja u njih ne mareći na Sanchova upozorenja (“ne mareći što
mu Sancho Panza dovikuje i kazuje da su ono na što on navaljuje uistinu
vjetrenjače a nisu gorostasi”). Dok Don Quijote podučava Sancha viteškom
kodeksu, Snacho upozorava da će se on toga pridržavati sve dok se sam ne nađe u
opasnosti, “ako uzmoram braniti sebe, neću ja mnogo pazti na te zakone”, u tim
riječima vidimo da Sancho prestavlja tipičnog renesansnog čovjeka koji neće
pustiti da ga netko premlati zbog viteških zakona. Taj način gledanja na svijet
Cervantes sukobljava sa fiktivnim pogledom na svijet od strane don Quijotea. Taj
sukob svijetova Cervantes majstorski prikazuje kroz različite dogodovštine čiji
su sudionici don Quijote i Sancho Panza.



Don Quijote poražen ili pobijeđen?

Pitanje
u naslovu postavljaju si svi čitatelji ovog romana. Don Quijote na kraju svake
svoje pustolovine biva poražen, pretučen i ponižen. Ali on upornu nastavlja
dalje “da osvećuje krivice, da priskakuje udovicama u pomoć, da zakriljuje
djevice”. On u svojoj ludosti ide protiv onog što su postali ideali renesansnog
čovjeka. U stvari don Quijote donosi ono malo mašte što nedostaje svjetu koji
pomalo opada zarobljen u svojoj realnosti. Time don Quijote zadobija simpatije
ljudi koje sreće na svojim putovanjima i koji mu pomažu u njegovim svetim
ciljevima da bi se malo zabavili. Don Quijote je “doduše pobijeđen od tuđe
ruke, ali je pobjednik nad samim sobom, a to je, kako mi je on govorio, najveća
pobijeda što se može poželjeti”.



Donkihotizam:

U
čestoj je porabi pojam donkihotizam (donkihotstvo, donkihoterija) koji potječe,
gledaj čuda, od imena don Quijotea, glavnog lika Cervantesovog romana. Znači smiješan, nesuvremen, besmislen
pohvat.


Zaključak - Što je lijepo u njemu?

Don
Quijote prestavlja dio svakog od nas, i to onaj dio koji vjeruje u njegove
priče, ideale i maštanja. Kad on nestane nestaće dio svih nas.


”Kad ne bi bio grijeh protiv ljubavi prema bližnjem, poželio bih da nikada
i ne ozdravi don Quijote, jer ako on ozdravi,
nestade nam njegovih
dosjetaka, pa i dosjetaka perjanika njegova
Sancha Panze,
a svaka od tih dosjetaka da prevrati i samu
melankoniju u radost.”
Nazad na vrh Ići dole
 
" DON QUIJOTE " MIGUEL DE CERVANTES
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
LJUBAV, SMRT I SNOVI :: Ponešto i za klince - piše se u temama ispod naslovne :: Lektira-
Skoči na: