LJUBAV, SMRT I SNOVI
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

LJUBAV, SMRT I SNOVI

Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
 
PrijemTražiRegistruj sePristupi
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta.
Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte.
Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo.
Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma !

 

 IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA "

Ići dole 
AutorPoruka
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA " Empty
PočaljiNaslov: IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA "   IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA " Icon_minitime31/8/2009, 8:15 pm

IVAN MAŽURANIĆ: SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA

Bilješke o
piscu:

Ivan Mažuranić rodio se 1814. godine u Novom Vnodolskom,
gdje
je završio njemačku pučku školu. Po svršetku škole ostao je još dvije
godine
u rodnom gradiću a potom odlazi u Rijeku, u gimnaziju s latinskim
i njemačkim
nastavnim jezicima. Gimnaziju je završio s odličnim uspjehom
pa školovanje
nastavlja 1833. godine kada seli u Zagreb, gdje upisuje
studij filozofije.
Drugu godinu studija nastavlja u Ugarskoj i tamo ga zatiče
Gajev proglas za
“Danicu” i “Novine horvatske”. Ujesen 1835. vraća se
u Zagreb i upisuje
Pravoslovnu akademiju. Svršivši i te nauke 1838. g.
namješta se kao pravnik u
odvjetničkom uredu. 1873. g. postao je
hrvatski ban, prvi “ban pučanin”.
Sišavši s banske stolice više se ne bavi
politikom. Posljednje godine života
proveo je u miru baveći se
matematikom i astronomijom. Umro je 1890. godine u
Zagrebu.
Mažuranić ja autor malog broja djela, ali po umjetničkoj vrijednosti
jedan
je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Mažuranić je
nadopunio
izgubljeno 14. i 15. pjevanje Gundulićeva epa
“Osman”.
Mažuranićevo životno djelo “Smrt Smail-age Čengića” objavljeno je
1846.
god. u almanahu “Iskra”. Ep je komponiran u pet pjevanja
(Agovanje,
Noćnik, Četa, Harač i Kob) i donosi stvarnim povijesnim
događajem
inspiriranu fabulu o turskom silniku Smail-agi, njegovom
bezdušnom
tiranstvu i nasilju nad crnogorcima, te njihovoj osveti i aginoj
zasluženoj
pogibiji.
Nazad na vrh Ići dole
besherat

besherat

Ženski
Broj poruka : 4371
Datum upisa : 18.03.2009

IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA " Empty
PočaljiNaslov: Re: IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA "   IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA " Icon_minitime31/8/2009, 8:23 pm

Vrsta djela:
Umjetnički ep

Mjesto
radnje:

Hercegovina

Vrijeme radnje:
XVI.
stoljeće

Tema:
Krvnički život Smail-age Čengića

Vrsta
stiha:

Slobodni

Ritam:
Umjereno
polagani

Kratki sadržaj:
Agovanje
Smail-aga je vladao
u Hercegovini kao turski plemić. On je bio poznat kao
mučitelj crnogoraca
koji mu se nisu htjeli pokoriti. U jednom okršaju on ih
je veliki broj
zarobio. Željan da gleda krv i mučenje aga naredi svojim
slugama đelatima da
izvedu zatvorenike i starca Duraka koji ga je htio
zaplašiti da će mu se
crnogorci osvetiti. Aga muči crnogorce na razne
načine. Jedne je dao nabiti
na kolac, druge vješati, a trećima je dao
odrubiti glave. On se nadao da će
čuti jauke, vapaj i molbe, ali to se nije
dogodilo. Zbog toga agu obuze
paničan strah koji je krio u sebi.
Pošto to nije doživio on dovede starca
Duraka i sina mu Novicu.
Kod njih mu je to uspjelo jer su oni gledali smrt
svoje crnogorske braće.
Durak je molio, pištao i vikao da ga pomiluju. Veoma
sretan da je uspio
istjerati strah iz njih aga je veselo gledao vješanje
Duraka. Sve je to
gledao starčev sin Novica i on se zakune da će se osvetiti
agi za njegovo
nedjelo.


Noćnik

Pošto nije Novici
udovoljio želju da pusti njegova oca aga u svom
prijašnjem đelatu naiđe na
protivnika. Novica odlazi u šume i po brdima
dolazi u Crnu Goru. Bojao se je
dvaju neprijatelja: age i crnogoraca.
Međutim on se svejedno uputi u
crnogorski tabor. Došavši pod zidine
noćnika Novica naiđe na stražara
preobučenog u crnogorsku nošnju.
Stražar ga pušta unutra pod uvjetom da
odloži oružje. Novica za osvetu
agi odlazi među crnogorce, odnosno do
njihovog vojvode da bi se složili i
zajedno uništili
agu.

Četa
Jedne tamne noći kretala se po planinama jedna
kolona, a pravac joj je
bila Hercegovina. Šuteći, prolazila je četa od
stotinu crnogoraca na čelu sa
Mirkom kao harambašom. Nisu bili to birani
momci nego je to bila grupa
crnogoraca koja je imala jedan cilj: uništiti
tursku vlast. Da bi četa ostala
neprimjećena putovala je samo noću. Jednog
sunčanog dana četa se
odmorila. Već predvečer čuli su viku pastira koji su
skupljali svoja stada
koja su se nalazila oko Morače. U to vrijeme do čete je
došao starac i
počeo ih je ispovijedati, blagoslivljati i davati im savjete
kao iskusan
čovjek. Starac je rekao četi da treba da se bore protiv
Turaka.
Starac ode ali nakon njega dođe neki čovjek koji je bio obučen u
odijelo
turskog đelata. Svi se crnogorci odmah uhvate za mačeve. Tada im
on
kaže da će se zajedno osvetiti Smail-agi.

Harač
Jednog
lijepog sunčanog dana otputi se Smail-aga sa svojim haračlijama
na granicu
Crne Gore. Šatore je razapeo i poslao haračlije. Oni se svi
vraćaju praznih
ruku. Haračlije traže od raje zlatnik po glavi, a od porodice
jednog ovna.
Raja nije platila harač jer nije imala novaca. Aga naredi da
mu se dovede
raja. Ljutit aga htjede da iskaže svoje junaštvo na raji.
Bacivši se
"đilitom" umjesto raje pogodi turčina usred oka. Ljutit na taj
neuspjeh ode
da smišlja muke za raju. Naredivši da se raja poveže za
repove konjima naredi
vojvodi Bauku da ga proslavi na guslama.
Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji
kasnije pogiba. Iza šatora u
grmlju vidjele su se na više mjesta po dvije
svijetle točke koje su se dobro
isticale u tamnoj noći. Bijahu to crnogorci.
Čuje se pucanj, jedan, dva, tri,
a zatim se čuje agin glas koji viče slugama
da mu dovedu konja.
Pade tu mrtav aga i sluge. Jedino se spasi Bauk. Novica
je htio da izvrši
svoju osobnu osvetu ali ga jedan turčin ubi. Crnogorci se
vratiše kao
pobjednici i odniješe aginu glavu.

Kob
Pod
Lovćenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuća.
U njoj živi jedan
turčin odjeven u punu ratnu opremu. Na licu mu izgleda
da je ljut, međutim
samo to samo tako izgleda. Taj čovjek je Smail-aga.
To je njegovo čelo,
njegove ruke i odijelo, al' sve to visi obješeno i tužno.
Proganja ga
savjest. Ovim zadnjem djelom Mažuranić nas obavještava da
je život Smail-age
gotov i da je on jadan.

Analiza glavnog lika:
Smail-aga
Čengić

Krvoločni tiranin, bezobzirno i nemilosrdno ubija crnogorce,
utjeruje
harač, ubija starca Duraka (Novičin otac), boji se osvete
crnogoraca,
na kraju djela biva ubijen.

Analiza djela:
Iz
stihova izvire skromnost i jednostavnost naših ljudi, koji vođeni
ljubavlju i
odlučnošću žrtvuju svoje živote u spas svoje domovine.
U pjesmi je naglašen i
religiozni moment, koji je bio značajan u borbi
naroda protiv turaka. Važno
je bilo koje je vjere bio čovjek, jer se
smatralo da je onaj koji je odbacio
svoju vjeru priznavao tursku vlast.
Nazad na vrh Ići dole
Beskraj

Beskraj

Ženski
Broj poruka : 21554
Godina : 44
Location : Na pola puta sreci
Humor : Uvek nasmejana
Datum upisa : 20.03.2009

IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA " Empty
PočaljiNaslov: Re: IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA "   IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA " Icon_minitime4/4/2011, 8:26 pm

Beleske o piscu:
Mažuranić, Ivan (Novi Vinodolski, 18. 7.
1814. - Zagreb, 4. 8. 1890.), pjesnik i političar. Pravo završio u
Zagrebu. Nastavnik na gimnaziji u Zagrebu, advokat u Karlovcu. U
revoluciji 1848/49 narodni zastupnik i prevođa Hrvatskog sabora; glavni
radaktor saborskih zavoda i zaključka. 1850. imenovan vrhovnim državnim
odvjetnikom. 1873. - 1880. bio je hrvatski ban. Poslije toga napustio je
politiku i živio povućeno, baveći se matematikom i astronomijom.
Mažuranic
je poćeo pisati pjesme već kao gimnazijalac u Rijeci. Od 1841. do 1845.
bio je suradnik Gajeve Danice. 1844. godine objavio je svoje najveće i
najznacajnije djelo, ep Snrt Smail - age Ćengica. Tim djelom, u kojem su
sretno prevladali klasični i dubrovački utjecaji kao i utjecaji narodne
poezije, Mažuranic je stvorio klasčan junački ep, koji se kompozicijski
i misaono uzdiže nad ćitavu ilirsku poeziju.
1849. godina bila je
prijelomnom godinom Mažuraniceva života. Tada je austrijska
kontrarevolucija uz pomoć Rusije ugušila oslobodilačke pokrete u
monarhiji, Mažuranic je kao činovnik bečke vlade zauzimao najviše
položaje u državnom aparatu i do kraja vodio popustljivu politiku
zastupajući ideju o sporazumu Hrvata i dvora. Kao ban nastoji voditi
politiku ekvilibrija između madžarskog i dvorskog utjecaja na Hrvatsku,
ali više kao pasivni promatrač nego aktivni politički vođa, usmjerujući
sva svoja nastojanja na kulturno unapređenje zemlje. Pjesnički rad
Mažuranica nije bio zahvaćen protuslovljima njegova držanja u politici:
svjestan da je njegova političko - činovnicka praksa nespojiva s pozivom
pjesnika, Mažuranic je definitivno prestao pisati.

Lik Smail -Age:
Centralni
lik oko kojega se odvija sva radnja je Turski plemić Smail - aga
Ćengić, koji je prikazan kao krvnik i mućitelj. Izvana gledajući doima
se kao junak, međutim analizirajući njegove postupke dolazi se do
spoznaje kako je on ustvari kukavica koja uziva mućeći nevine i nedužne
ljude, naslađujući se u njihovim patnjama.

Sadržaj:
U
Štocu u Hercegovini u svojoj kuli Smail - aga doziva svoje sluge da
izvedu zarobljene brdane. Smail - aga siđe na polje pred kulu i poćne
zarobljenu raju darivati darovima. Raja gine u mukama ali bez jauka. U
silnom sukobu nasilja, bez obzira što gubi, raja pobjeđuje nijemim,
hrabrim i dostojanstvenim držanjem pred smrću. Smail - aga je bijesan,
prolio je toliku krv, a svoju silu nije iskazao. Zato poziva starca
Duraka, kojeg je zatoćio, jer mu je ovaj svojedobno savjetovano, da ne
mući raju koja bi se mogla osvjetiti. Smail - aga kaznjava starca
vjesanjem, koji sa sinom Novicom uzalud moli milost.
Durakov sin
Novica potajno kreće noću Crnogorcima da iznenadi Smail - agu. Do toga
časa i on je bio krvnik sa Turcima. Crnogorci bi ga smjesta ubili, da
nije dao znak da dolazi kao prijatelj. Novica će izdati agu, da bi mu se
na taj naćin osvetio za vješanje njegova oca, on će ujedno izdati i
svoj narod i svoju vjeru.
Novica sretno stiže u Cetinje gdje izvaji straži, da se želi boriti na strani Crnogoraca. Sluga ga propušta u grad.
Sapat
saziva junake, četa se sabrala i stigla na obale Morace, hladne vode.
Svećenik spominje skoru borbu, a možda i smrt mnogima od njih. Uto stiže
Novica i obećava, da će ih povesti u Smail - agin logor, a da postane
dostojnim vodićem Novica se mora pokrstiti. Sunce zađe za planinu i četa
krene na put. U četu stupaju i osvetnici kojim snagu daje vjera u
osvetu, boga, slobodu. Strašnom Smail - agi suprostavlja se glas starca
svećenika. Obojici glas podrhtava. Rijeći su povišene. To su dvije
suprotnosti, iz prvog izbija prijetnja, a iz drugog mirnoća i odlućnost.
Sad je već jasno da se ovdje ne radi samo o sukobu dviju vjera, već i o
sukobu dobra i zla.
Smail - aga kupi harać po Gačkom. Harlije se
raziđoše, a on krati vrijeme junačkim igrama. Ima ostro oko, hrabro srce
i junačku sigurnu ruku. Haračije se vraćaju bez harača i vode raju. Aga
je bijesan, sto nema harača. U meduvremenu na polju je oluja. Četa se
priblizava logoru, razvi se borba na život i smrt. Aga pogine, ubio ga
je Novica, kojeg zadesi ista sudbina, ali unatoć tome četa je
pobijedila.

Analiza dela:
Iz stihova izvire skromnost i
jednostavnost naših ljudi, koji vođeni ljubavlju i odlučnošču žrtvuju
svoje živote u spas svoje domovine. U pjesmi je naglasen i religiozni
moment, koji je bio značajan moment u borbi naroda protiv Turaka. Važno
je bilo koje je vjere bio čovjek, jer tko je odbacio svoju vjeru,
priznavao je Tursku vlast.



2. Smrt Smail Age Čengića

Bilješke o piscu:
Ivan
Mažuranić rodio se 1814. godine u Novome Vinodolu, gdje je završio
njemačku pučku školu. Po svršetku škole ostao je još dvije godine u
rodnom gradiću, a potom odlazi u Rijeku, u gimnaziju s latinskim i
njemačkim nastavnim jezicima. Gimnaziju je završio s odličnim uspjehom
pa školovanje nastavlja 1833. godine kada seli u Zagreb, gdje upisuje
studij filozofije. Drugu godinu studija nastavlja u Ugarskoj i tamo ga
zatiče Gajev proglas za “Danicu” i “Novine horvatske”. Ujesen 1835.
vraća se Mažuranić u Zagreb i upisuje pravoslovnu akademiju. Svršivši i
te nauke 1838. namješta se kao pravnik u odvjetničkom uredu. 1873.
godine Ivan Mažuranić postao je hrvatski ban, prvi “ban pučanin”.
Sišavši s banske stolice ne bavi se više politikom. Posljednje godine
života proveo je u miru baveći se matematikom i astronomijom. Umro je
1890. godine u Zagrebu. Mažuranić ja autor malog broja djela, ali po
umjetničkoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih hrvatskih
književnika. Mažuranić je nadopunio izgubljeno 14. i 15. pjevanje
Gundulićeva epa “Osman”. Mažuranićevo životno djelo “Smrt Smail-age
Čengića” objavljeno je 1846. u almanahu “Iskra”. Ep je komponiran u pet
pjevanja (Agovanje, Noćnik, Četa, Harač i Kob) i donosi stvarnim
povijesnim događajem inspiriranu fabulu o turskom silniku Smail-agi,
njegovom bezdušnom tiranstvu i nasilju nad Crnogorcima te njihovoj
osveti i aginoj zasluženoj pogibiji.

Sadržaj:

Agovanje
Smail-aga
vladao je u Hercegovini kao turski plemić. On je bio poznat kao
mučitelj Crnogoraca koji mu se nisu htjeli pokoriti. U jednom okršaju on
ih je veliki broj zarobio. Željan da gleda krv i mučenje aga naredi
svojim slugama đelatima da izvedu zatvorenike i starca Duraka koji ga je
htio zaplašiti da će mu se Crnogorci osvetiti. Aga muči Crnogorce na
razne načine. Jedne je dao nabiti na kolac, druge vješati, a trećima je
dao odrubiti glave. On se je nadao da će čuti jauke, vapaj i molbe ali
to se nije dogodilo. Zbog toga agu obuze paničan strah koji je krio u
sebi. Pošto to nije doživio on dovede starca Duraka i sina mu Novicu.
Kod njih mu je to uspjelo jer su oni gledali smrt svoje Crnogorske
braće. Durak je molio, pištao i vikao da ga pomiluju. Veoma sretan da je
uspio istjerati strah iz njih aga je veselo gledao vješanje Duraka. Sve
je to gledao starčev sin Novica i on se zakune da će se osvetiti agi za
njegovo nedjelo.

Noćnik
Pošto nije Novici udovoljio zelju da
pusti njegova oca aga u svom prijašnjem đelatu naiđe na protivnika.
Novica odlazi u šume i po brdima dolazi u Crnu Goru. Bojao se je dvaju
neprijatelja: age i Crnogoraca. Međutim on se svejedno uputi u
crnogorski tabor. Došavši pod zidine noćnika Novica naiđe na stražara
preobučenog u crnogorsku nošnju. Stražar ga pušta unutra pod uvjetom da
odloži oružje. Novica za osvetu agi odlazi među Crnogorce, odnosno do
njihovog vojvode da bi se složili i zajedno uništili agu.

Četa
Jedne
tamne noći kretala se po planinama jedna kolona, a pravac joj je bila
Hercegovina. Šuteći, prolazila je četa od stotinu Crnogoraca na čelu sa
Mirkom kao harambašom. Nisu bili to birani momci nego je to bila grupa
Crnogoraca koja je imala jedan cilj: uništiti tursku vlast. Da bi četa
ostala neprimjećena putovala je samo noću. Jednog sunčanog dana četa se
odmorila. Već pred večer čuli su viku pastira koji su skupljali svoja
stada koja su se nalazila oko Morače. U to vrijeme do čete je došao
starac i počeo ih je ispovijedati, blagoslivljati i davati im savjete
kao iskusan čovjek. Starac je rekao četi da treba da se bore protiv
Turaka. Starac ode ali nakon njega dođe neki čovjek koji je bio obučen u
odijelo turskog đelata. Svi se Crnogorci odmah uhvate za mačeve. Tada
im on kaže da će se zajedno osvetiti Smail-agi.

Harač
Jednog
lijepog sunčanog dana otputi se Smail-aga sa svojim haračlijama na
granicu Crne Gore. Šatore je razapeo i poslao haračlije. Oni se svi
vraćaju praznih ruku. Haračlije traže od raje po glavi zlatnik, a od
porodice jednog ovna. Raja nije platila harač jer nije imala novaca. Aga
naredi da mu se dovede raja. Ljutit aga htjede da iskaže svoje junaštvo
na raji. Baciv se "đilitom" umjesto raje pogodi Turčina usred oka.
Ljutit na taj neuspjeh ode da smišlja muke za raju. Naredivši da se raja
poveže za repove konjima naredi vojvodi Bauku da ga proslavi na
guslama. Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji kasnije pogiba. Iza šatora
u grmlju vidjele su se na više mjesta po dvije svijetle točke koje su
se dobro isticale u tamnoj noći. Bijahu to Crnogorci. Čuje se pucanj,
jedan, dva, tri a zatim se čuje agin glas koji viče slugama da mu dovedu
konja. Pade tu mrtav aga i sluge. Jedino se spasi Bauk. Novica je htio
da izvrši svoju osobnu osvetu ali ga jedan Turčin ubi. Crnogorci se
vratiše kao pobjednici i odniješe aginu glavu.

Kob
Pod
Lovćenom se nalazi polje na kojem se nalazi jedna kuća. U njoj živi
jedan Turčin odjeven u punu ratnu opremu. Na licu mu izgleda da je ljut
međutim to samo izgleda. Taj čovjek je Smail-aga. To je njegovo čelo,
njegove ruke i odijelo, al' sve to visi obješeno i tužno. Proganja ga
savjest. Ovim zadnjem djelom Mažuranić nas obavještava da je život
Smail-age gotov i da je on jadan.

Karakterizacija likova:
Smail-aga Čengić
Krvoločni
tiranin, bezobzirno i nemilosrdno ubija Crnogorce, utjeruje harač,
ubija starca Duraka (Novičin otac), boji se osvete Crnogoraca, na kraju
djela biva ubijen

____________________________________________
Ja volim samoubilacki-krvnicki nemilosrdno i brutalno.
Necu drugacije. Ko to moze da izdrzi, a upoznah samo jednog.
'Moja je krv moj put do tebe'

https://www.youtube.com/watch?v=XoaSOYGedjg&feature=player_embedded
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA " Empty
PočaljiNaslov: Re: IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA "   IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA " Icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
IVAN MAŽURANIĆ:" SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA "
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
LJUBAV, SMRT I SNOVI :: Ponešto i za klince - piše se u temama ispod naslovne :: Lektira-
Skoči na: