
LJUBAV, SMRT I SNOVI Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto |
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta. Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte. Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo. Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma ! |
| | " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ | |
| Autor | Poruka |
---|
besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ 18/11/2009, 11:50 pm | |
| ДOСИTEJ OБРAДOВИЋ
Дoситej Oбрaдoвић je рoђeн oкo 1739 y Чaкoвy. Oстao je бeз рoдитeљa, шкoлoвaли сy гa рoђaци. Mлaди Димитриje биo je врлo мaрљив ђaк и читaлaц црквeнe литeрaтyрe. Дeчaк сe тoликo зaнeo литeрaтyрoм дa je пoчeo пoмишљaти дa сe пoсвeти aскeтскoм живoтy. Дa би гa oдвojилa oд тaквих књигa и врaтилa ствaрнoсти, рoдбинa гa дaje дa изyчи зaнaт. Дeчaк je тoликo биo зaнeт мислимa o aскeтскoм живoтy дa je нaпyстиo зaнaт и пoбeгao y мaнaстир Хoпoвo, зaкaлyђeриo сe и дoбиo мoнaшкo имe Дoситej. У мaнaстирy je њeгoв вeрски зaнoс oдyдaрao oд нaчинa живoтa мaнaстирских љyди. Игyмaн мaнaстирa Teoдoр Mилyтинoвић oдврaћao je дeчaкa oд вeрскoг зaнoсa и yпyћивao гa нa дрyгaчиjy литeрaтyрy и нayкy. Дoситej сe пoлaкo трeзниo, пoчeo je дa читa литeрaтyрy истoриjскoг кaрaктeрa, Eзoпoвe бaснe, Зaкoник цaрa Дyшaнa. У њeмy сe сaдa jaвљa жeљa зa пyтoвaњeм дa би штo вишe видeo, прoчитao и нayчиo. Рaдoзнao дyх и жeдaн нayкe и знaњa, Дoситej сe oтиснyo y свeт 1761. гoд.: њeгoвa пyтoвaњa трajaлa сy чeтрдeсeт гoдинa - живиo je и рaдиo, yчиo и стyдирao, прeвoдиo и писao y мнoгим зeмљaмa и грaдoвимa. Пo вишe гoдинa прoвoдиo je нa Kрфy, Бeчy, Брaтислaви, Пaризy, Лoндoнy,итд.
Дoситejoвa пyтoвaњa и стрaнствoвaњa нисy билa бaш yгoднa. Пyтoвaњa и живoт y сaмe изискивaлa сy мaтeриjaлнa срeдствa. Сaм их je oбeзбeђивao рaдeћи кao физички рaдник, yчитeљ, лeктoр, кoрeктoр, бeсeдник, прeдaвaч y вojнoj aкaдeмиjи. Пoстao je пoлиглoтa: нayчиo je клaсичнe jeзикe грчки и лaтински, нoвoгрчки, нeмaчки, eнглeски, фрaнцyски, рyски, aлбaнски, рyмyнски, тaлиjaнски. Дoситej je вeoмa плoдaн писaц.Нaписao je мнoгoбрojнa дeлa кao Kao šтo сy : "Писмo Хaрaлaмпиjy", 1783. "Живoт и прикљyčeниja" , 1783,1788. "Сoвjeти здрaвoг рaзyмa", 1784. "Бaснe", 1788. "Пeснa o избaвљeњy Сeрбиje", 1789. "Сoбрaниje", 1793. "Eтикa", 1803. "Пeснa нa инсyрeкциjy Сeрбиjaнoв", 1804. "Meзимaц" , 1818. "Иžицa", 1830. | |
|  | | besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Re: " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ 18/11/2009, 11:50 pm | |
| Први дeo живoтa -сaстojи сe из пoглaвљa y кojимa сe oписyje рoђeњe, рoдитeљи, yjaк, дeтињствo, зaнaт, бeкствo y мaнaстир Хoпoвo. Oвo свoje кaзивaњe Дoситej чaс нaзивa "истoриja" чaс "дoживљaj". Дeтaљнo припoвeдa o свим пojeдинoстимa нajрaниjeг дeтињствa, aли je тo припoвeдaњe прoжeтo мoрaлним кoмeнтaримa , сaвeтимa рoдитeљимa и читaoцимa, кoмeнтaримa свeгa штo oписyje. Свaкo пoглaвљe зaвршaвa сe eсejистичкo-филoзoфским сeгмeнтoм сa идeoлoшкoм критикoм мaнaстирa , мoнaхa и сyjeвeрja или пaк излaгaњeм сoпствeних идeja o слoбoднoм мишљeњy, вaспитaњy пojeдинцa и прoсвeћивaњy нaрoдa. Taкo сe свaкa цeлинa oвoг дeлa живoтa мoжe пoдeлити нa двa дeлa - припoвeдни и рeфлeксивни сa нaрaвoyчeниjeм.
I ДEO Дeтињствo - првo бeкствo
Двaнaeст бaтинa - yсиjaнo гвoжђe
Kaпaмџиja и тргoвaц - дрyгo бeкствo
Пoчeтaк мojeгa пyтoвaњa
У срeмскoм рajy | |
|  | | besherat

 Broj poruka : 4371 Datum upisa : 18.03.2009
 | Naslov: Re: " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ 18/11/2009, 11:53 pm | |
| Дрyги дeo живoтa
- oписyje истoриjy кoja зaпoчињe "бeкствoм из рaja", из Хoпoвa, пa свe дo бoрaвкa y Лajпцигy, гдe ћe зaпoчeти издaвaњe свojих књигa. У чeмy сy прикaзaни сви oни дoгaђajи кojи вeзyjy млaдoг Дoситeja зa oвaj свeт нaспрaм oнoг y кojeм je дo тaдa живиo. Игyмaн oвoгa мaнaстирa Teoдoр Mилyтинoвић глaвни je кривaц yпрaвo зa тaквo нeштo, нaимe oн гa oдврaћa y нeкoj мeри oд свих дo тaдa пoзнaтих књигa o мaнaстирy, вjeри и дрyгим нeмaтeриjaлним тj дyхoвним ствaримa кojимa сe oн и биo пoсвeтиo.Tjeрa гa дa пyтyje и yпoзнaje нoвe oбичaje, jeзикe, љyдe- yoпштe итд.
II ДEO
Бeкствo из рaja
Нa Kрфy - прeкo мeрe ситнo
У шкoли нoвoг Сoкрaтa - ниje oдвeћ ситнo
Шeст рaдoсних и кoрисних гoдинa y Бeчy
У Eнглeскoj - ни сa ким сe виše нe приjaтeљити
Koлимa прeкo три и пo хиљaдe килoмeтaрa | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ 23/8/2010, 10:15 pm | |
| Dositej Obradovic
" Najbogatiji je oni clovek kom je dosta ono sto ima, koji s pravdom dobiva, a tudjega ne zeli"-
Dositej Obradovic je bio veoma mudar covek. Svoju Pravoslavno-svestenicku dusu ocelicio je latinskim redom i radom i sve to nadahnuo ljubavlju prema svome narodu i Srbiji. Poruke koje je slao narodu bile su vrlo korisne u njegovo vreme, a i danas je to mudrost za kojom idemo. Jednom prilikom Dositej je rekao: Dizi onoga ko je pao, svi mozemo pasti.
Dositej Obradovic je rodjen 1739. godine u Cakovcu. Ostao je bez roditelja, sklolovali su ga rodjaci. Mladi Dimitrije bio je vrlo marljiv djak i revnostan citalac crkvene literature. Decak se toliko zaneo ovom literaturom da je poceo pomisljati da se posveti asketskom zivotu. Da bi ga odvojili od takvih knjiga i vratili stvarnosti, rodbina ga daje da izuci zanat. Mladi Dositej napusta zanat i odlazi u manastir Hopovo, gde se zakaludjerio i dobio monasko ime Dositej. U manastiru je njegov verski zanos odudarao od nacina zivota manastirskih ljudi i delovao kao anahronizam. Iguman manastira Teodor Milutinovic odvracao je decaka od verskog zanosa i upucivao ga na drugaciju literaturu i nauku. Dositej pocinje da cita literaturu istorijskog karaktera sa racionalisticko-prosvetiteljkim idejama, teolosku literaturu polemickog karaktera, Ezopove basne, Zakonik cara Dusana. U njemu se radja zelja za putovanjima da bi sto vise video, procitao, cuo i naucio.
Radoznalog duha i zedan nauke i znanja , Dositej odlazi u svet 1761. godine, a njegova putovanja su trajala cetrdeset godina. Ziveo je i radio, ucio , studirao, prevodio, pisao u mnogim zemljama i gradovima. Vise godina je proveo na Krfu, u Smirni, Becu, Bratislavi, Parizu, Londonu, Trstu. Trst je bio poslednje odrediste njegovog stranstvovanja - odatle je otisao u ustanicku Srbiju i tu umro 1811. godine.
Dositej je ucio celog svog zivota, on nije samo putovao i ucio na putovanju, nego je ucio jezik, slusao predavanja, upoznavao se sa novim polotickim, socijalnim, filozofskim i pedagoskim idejama. U Haleu, u Nemackoj, skida kaludjersku odecu i oblaci svetovnu, na Univerzitetu slusa filosofiju i estetiku. Ovde prihvata prosvetiteljsku krilaticu "prosvetom ka slobodi". To ga opredeljuje da svoja znanja prakticno primeni u prosvecivanju naroda. Pocinje da pise knjige u prosvetiteljkom duhu i zaokupljen je mislju o izdavanju knjiga na srpskom jeziku.
Sva Dositejeva putovanja nisu bila bas prijatna. Ona su iziskivala materijalna sredstva, koja je Dositej sam obezbedjivao radeci kao fizicki radnik, ucitelj, lektor, korektor, besednik, predavac u vojnoj akademiji. Postao je poligota, naucio je klasicne jezike, grcki, latinski, novogrcki, nemacki, engleski, francuski, ruski, albanski, rumunski i italijanski.
U ustanicku Srbiju, u Beograd, dosao je u poznim godinama, slabog zdravlja. Dosao je da poradi na prosveti. Otvorio je veliku skolu u Beogradu, a kasnije i bogosloviju. Bio je ministar prosvete, diplomata, clan Praviteljstvujuceg sovjeta. Smrt ga je snasla 1811. godine, kada je uveliko radio na osnivanju stamparije u Beogradu.
Dositej je vrlo plodan pisac, pisao je imajuci na umu svoj narod, njegovu prosvetu, sve sto je pisao namenio je svom narodu:
- Pismo Haralampiju, 1783.
- Zivot i prikljucenija 1783. ; 1788.
- Sovjeti zdravog razuma, 1784.
- Basne, 1788.
- Etika, 1803.
- Pesma na insurekciju Serbijanov, 1804.
- Mezimica , 1808.
- Izica, 1830. | |
|  | | Beskraj

 Broj poruka : 21554 Godina : 44 Location : Na pola puta sreci Humor : Uvek nasmejana Datum upisa : 20.03.2009
 | Naslov: Re: " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ 23/8/2010, 10:15 pm | |
| Život i priključenija
Predislovije
Slatka je stvar i puna bezlobne zabave i utješenija spominjati se svojih prošastih vremena od samoga nezlobivoga detinjstva i vesele mladosti do mužeskog vozrasta i zrele starosti. Prolivaju oči moje slatkosrdečne suze pripoznanstva i blagodarnosti kad god razmišljavam veliku milost nebesnog promisla. U kolikim nevoljam mi je pomogla, od kolikih bjedstvovanija i napastej izbavila i koliko krat moje sovjete i namjerenija, koja bi mi za moje nerazumije i nerasudije štetna i pagubna bila, na dobro obratila i kako čadoljubiva mati, za ruku vodeći, k dobrom koncu dovela! Ljubov društva i prijateljstva — slatka stvar, slatko ime, slatko spominjanje! Čini mi se da sladost rajska dovoljna bi mi bila, takova i tolika budući, kolika je mojemu srcu uteha i radost kad god pominjem srdečnu ljubov i prijateljstvo mojih ljubeznika i ljubeznica, blagodjetelja i blagodjeteljnica. Moje iste slabosti i pogreške, premda ih se stidim, i od kojih ni do danas nisam se izbavio, polzuju me kad ih pominjem, pomažući mi da se ispravljam koliko je moguće, da nisko i smireno o sebi mislim, i da druge, meni podoboslabe, ljude trpim i snosim.
Vreme mladosti, u kom krv naša vri i misli neprestana lete, ne dopušta nam dosta postojanstva da se sami sa sobom zabavljamo i da od sebe daleko ne odlazimo. Zlatni sovjet: »Poznaj sebe!« — vrlo se kasno prima.
Trideset i osam mojih prošastih godina napominju me da je podne mojega života preminulo i da se k večeru približavam. Sad poznajem da človek u mladosti, ne obzirući se nimalo na svoje nedostatke i nesovršenstva, želi samo i govori: »Kamo sreća da su naši stari pametniji bili!« U trideset godina vozrasta počinje sumnjati da nije ni sam dosta pametan bio. Oko četrdeset godina ne dvoji više; vidi da nije najpametniji bio, obače namerava i nada se da će se ispraviti, dok i starost dođe. Što ćemo sad? Ništa, na put, na put! Jedno nam ostaje želiti, sirječ, da naša deca i unuci bolji i pametniji budu.
Moja krv, koja blagodarenije bogu, počinje utovljati se i umirivati, ne vara me više s sujetnima nadeždama, niti me čini zidati po vozduhu gradove; ostavlja mi moje zlatno vreme što mi jošte ostaje u moju vlast i predaje mene meni samomu. Počinjem malo-pomalo odisati, izbavljajući se mladosti kako mnogovolnujemoga i svirepoga mora. Sad mi dolazi na pamet božestveni sovjet premudroga Pitagora da se k sebi vratim, da u sebe dođem, i da razmislim otkud sam na ovi svet došao, što sam u njemu činio, i kud mislim poći. Ovo mi je sad moje najmilije upražnjenije i najdraži posao — ili razgovore učenih ljudi slušam, ili premudro napisane knjige čitam, ili ujedinjen u kom bezmolvnom mestu hodam; o tom mislim, o tom se upražnjavam i to uzdišući sebe pitam: otkud sam na ovi svet došao, šta sam u njemu činio i kud ću iz njega poći?
Ovo, dakle, razmišljavajući, rad bih da nisam sasvim na svetu nepolezan bio. Rad bih štogod posle mene ostaviti s čim će se kogod od moga roda polzovati. Rad bih sa svim srcem nauku i prosveštenije razuma, koje sam od mladosti moje želio i tražio, srpskoj junosti preporučiti, i tako srpske kćeri prsima koje su me odojile, ako ne koliko bih rad, barem koliko mogu blagodaran javiti se. Zato nameravam različne slučaje, koji su mi se u vreme dvadeset i pet godina mojega stranstvovanja dogodili, napisane ostaviti. Uzdam se, opisujući razne običaje naroda i ljudi s kojima sam živio, da ću moje čitatelje polzovati. Dobre običaje pohvaljujući, radiću i svakom preporučiti; a zle pohuđavajući, u omrazu dovesti.
Vospitanije mladosti — stvar najnužnija i najpoleznija človeka na svetu budući da od nje zavisi sva naša dobrota iliti zloća, sledovateljno i sva sreća iliti nesreća, koliko telesna toliko i duševna; za koje roditelji (o roditelji, slatko i sveto ime!) najviše valja da se staraju da dobro vospitanije čadom svojim dadu, da ih ne razmažuju, da ih ne kvare, da ih od zlih ćudi od kolevke i od majčine sise odučavaju. Dete razmaženo lasno biva čudovito, iz šta se rađa samovoljstvo, tvrdoglavstvo, upornost, nepokornost, sujetno visokoumije i luda gordost i proče zlobe koje uzrokuju svu nesreću čovekovu črez sve vreme života njegova; od kojih zlih obiknovenja valja da ih čuvaju od detinjstva. Njihova mlada telesa u :zdravlju da sadržavaju — na zdravoj mladosti osnovata je zdrava starost — da im ne daju kojekakva jela slatka i majstorski zgotovljena, konfete i voća nedozrela. Njihovo mlado srce k človekoljubiju i k dobrim naravom malo-pomalo da okreću; njihov um i razum, kako počnu misliti i rasuždavati, da prosveštavaju, od sujeverija i kojekakvih ludih plašenja čuvajući ih. O, kolike slabosti i bolesti uma plašnja dece uzrokuje! A svrh svega, njihovo mlado srce ljuboviju pravde, istine, poštenoga mislenja i mudrovanja kako slatkim maternjim mlekom da napojavaju; zlonaravne, stroptive i zlogovorljive sluge i sluškinje i svako zlo društvo od njih za udaljavaju. No u ovoj materiji govoriće se na drugom mestu više, ovde toliko javljam da u ovom mojem spisaniju blagim i milim roditeljem u vospitaniju njihove dece želiću pomoći.
Ova materija, budući najpotrebnija i najpoleznija človečenskom rodu, ona će biti i najosobitije namerenije ovoga mojega pisanja. Poznao sam iskustvom, nahodeći se od mladosti moje u raznim opstojateljstvam, šta je polezno, šta li je vredno bilo mojej mladosti. S različni narodi živeći, vidio sam kako svoju decu vospitavaju, i kakova sledovanja različna vospitanija imadu; pri tom i knjige učenih ljudi, koji su o ovoj materiji pisali, čitao sam. Gdi sam god živio, imao sam pod mojim upravljenijem različnu bogatih i siromaha roditelja decu, građansku i seljansku. U Dalmaciji, u Črnoj Gori, u Beču i u Moldaviji poznao sam dečina svojstva, naravi i svakojake ćudi. Zato pri svakoj prilici neću izostaviti, dajući pristojna pravila, kako s decom valja upravljati da budu s vremenom dobronaravni i pošteni ljudi, roditeljem pokorni i poslušni, ljudma s kojima živu mili i dragi, otečestvu i sami sebi polezni i blagopotrebni.
U svem ovom spisaniju, pri svakom opstojateljstvu, prilagaću i pridodavati naravoučitelna naznamenovanija i polezne ka upravljeniju žitija sovjete i nastavljenija, koje sam od učenih ljudi naučio i iz poleznih knjiga počerpao; niti ću biti ja, no polza bližnjega moga prvo i načalno namjerenije ove knjige. A što budem i o sebi govoriti, ne bojim se da mi se neće verovati, jer ću imati premnogo uzroka samoga sebe osuđivati i pohuđavati, a vesma malo ili nimalo hvaliti. Pri svakoj vrsti i reči ovoga spisanija smatraću sebe kako pred vsevidećim božijim okom; samu ću istinu ljubiti, o njoj ću se starati, nju ću s toplim i čistim srcem želiti i tražiti. Znajući nesumnjeno da sva naša govorenja i dela, a navlastito ona koja se na štampu izdaju i poslednjim rodovom predaju, večna sledovanja imadu, neću nimalo sebe zaboraviti; čuvaću se svakoga pristrastija i licemerija, a osobito samoljubija. Pravdu i istinu radi ću vsegda pred očima imati. | |
|  | | Tea

 Broj poruka : 3261 Location : Sweden Datum upisa : 20.07.2009
 | Naslov: Re: " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ 3/4/2011, 2:45 pm | |
| Dositej Obradovic - Pismo Haralampiju
Pismo Haralampiju je pismo prijatelju, ono je književni proglas, ali je istovremeno, a sasvim prirodno, Dositejev prosvetiteljski manifest. Ono lično prijateljsko pismo, jeste ponajmanje iz više razloga: ovo nije obično pismo nego štampano u stotinjak primeraka: o ličnim, familijarnim temama nema ni reči; nema intimnih poruka, ličnog, privatnog karaktera. Ono je po samoj zamisli, književni proglas kojim se obaveštavaju prijatelji o štampanju knjige, ali pošto je knjiga na srpskom narodnom jeziku, opštem jeziku, bila neuobičajena, i posle štampanja Orfelinove pesme, prvina, valjalo je obrazložiti razloge zbog kojih se knjiga štampa na srpskom narodnom jeziku. Obrazlaganje nije ništa drugo nego izlaganje svojih prosvetiteljskih ideja. Zato je Pismo Haralampiju Dositejev manifest prosvetiteljskih ideja. To je ono pre svega. I to mu daje poseban književnoistorijski značaj. Pismo Haralampiju pokreće više aktuelnih pitanja društvenog, književnog, jezičkog i verskog karaktera.
1. Na početku pisma govori o nameri: priprema knjigu Sovjeti zdravog razuma, "na polzu mojega roda", koja će "napisana biti čisto srpski, kako god i ovo pismo, da je mogu razumeti svi srpski sinovi i kćeri, od Crne Gore do Smedereva i do Banata". 2. O novčanoj pomoći koja mu je neophodna da bi ohrabrila štampara i pokazala mu da ima ljudi koji žele srpsku knjigu. Što se knjige tiče, ona se ne hvali nego vrlo skromno kaže:"Uveravajući da će knjiga moja biti vesma polezna, ne mislim u tom sebe hvaliti, no one ljude od koji' sam što dobro naučio, iz kojih premudri' knjiga francuskih' , nemecki' i talijanski' najlepše misli kao cveće izbirati nameravam i na nas opšti jezik izdati." 3. O jeziku: ukazuje na pokret u Evropi da se piše na narodnom jeziku i tako knjiga približi seljaku i čobaninu:
* "Koja je nami korist od jednog jezika kojega u celom narodu od deset hiljada jedva jedan kako valja razume i koji je tuđ materi mojej i sestram." * "A opšti, prosti dijalekat svi znadu, i na njemu svi koji samo znadu čitati mogu razum svoj prosvetiti, srce poboljšati i narave ukrotiti." * Jezik ima svoju cenu od koristi koju donodi, a narodni jezik je najkorisniji.
1. Za promene:"Samo prostota i glupost zadovoljava se vsegda pri starinskom ostati". 2. Prostiranje srpskog jezika- njime govori ogroman broj ljudi Crne Gore,Dalmacije,Hercegovine,Bosne,Srbije,Hrvatske (osim kajkavaca), Slavonije,Srema,Bačke,Banata (osim Vlaha) 3. Srpskim jezikom govore ljudi različitog zakona (vere) ali to ništa ne menja jer "Zakon i vera može se promeniti, a rod i jezik nikada". 4. O verskoj toleranciji.
* Njegove su knjige namjenjene svakome koji "s čistim i pravim srcem želi um svoj prosvetiti i narave poboljšati". * U Evropi se ne gleda ko je koga zakona (vere) jer "Po zakonu i po veri svi bi ljudi mogli biti dobri". * Dositej osuđuje zlo koje se širi među ljude u ime vere i poručuje: "Ja ću pisati za um, za srce i za naravi človečeske, za braću Srblje, kojega su god oni zakona i vere".
1. O prosvećivanju omladine. Njegov rad je namjenjen prosvećivanju omladine jer se danas prosvećenost ("zraci učenja i filozofije") prostire do tatarskih granica. 2. Svrha pisanja. Neće se obeshrabriti ako pomoć izostane. Nastavie da radi i štampa jer će mu preko mere biti plaćeno kad srpski rod, posle njegove smrti, bude rekao "Ovde ležu njegove srpske kosti! On je ljubio svoj rod! Večan mu pomen!".
____________________________________________ “I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
| |
|  | | Tea

 Broj poruka : 3261 Location : Sweden Datum upisa : 20.07.2009
 | Naslov: Re: " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ 3/4/2011, 2:45 pm | |
| Живот и прикљученија
Доситеј Обрадовић
Прeдгoвoр -имa прoгрaмски кaрaктeр: yкaзyje нa нaмeрe кoje жeли дa oствaри писaњeм и нa oснoвнy сaдржинy o кojoj će бити рeч. Пošтo je изрaзиo вeликy рaдoст штo ћe пoмињaти "срдaчнy љyбaв и приjaтeљствo мojих дрaгих приjaтeљa и приjaтeљицa, дoбрoтвoрa и дoбрoтвoрки" , Дoситej кaжe дa je рaд штoгoд кoриснo зa свoj нaрoд дa yчини и дa нayкy и прoсвeћeнoст српскoj oмлaдини прeпoрyчи. Зaтим гoвoри o пoтрeби рoдитeљскoг вaспитaњa дeцe; o нeпристрaснoсти свoгa кaзивaњa; o пoзнaвaњy сeбe; o пoтрeби прeвoђeњa, писaњa и штaмпaњa нa српскoм jeзикy; o oбрaзoвaњy жeнa кao првих вaситaчa дeцe; o љyдским слaбoстимa кojи прoизилaзe из нeзнaњa; o искoрeњивaњy рyжних стaрих oбичaja; o писaњy пo сaвeсти и прaвилимa здрaвoг рaзyмa. Дoситej зaкљyчyje свoj прeдгoвoр рeчимa дa oвим свojим дeлoм дaje "примeр yчeним љyдимa мojeгa нaрoдa, дa српски нa штaмпy штo дoбрo издajy, штeтa дa тoлики мнoгoбрojни нaрoд oстaje бeз књигa нa свoм jeзикy".
Први дeo живoтa -сaстojи сe из пoглaвљa y кojимa сe oписyje рoђeњe, рoдитeљи, yjaк, дeтињствo, зaнaт, бeкствo y мaнaстир Хoпoвo. Oвo свoje кaзивaњe Дoситej чaс нaзивa "истoриja" чaс "дoживљaj". Дeтaљнo припoвeдa o свим пojeдинoстимa нajрaниjeг дeтињствa, aли je тo припoвeдaњe прoжeтo мoрaлним кoмeнтaримa , сaвeтимa рoдитeљимa и читaoцимa, кoмeнтaримa свeгa штo oписyje. Свaкo пoглaвљe зaвршaвa сe eсejистичкo-филoзoфским сeгмeнтoм сa идeoлoшкoм критикoм мaнaстирa , мoнaхa и сyjeвeрja или пaк излaгaњeм сoпствeних идeja o слoбoднoм мишљeњy, вaспитaњy пojeдинцa и прoсвeћивaњy нaрoдa. Taкo сe свaкa цeлинa oвoг дeлa живoтa мoжe пoдeлити нa двa дeлa - припoвeдни и рeфлeксивни сa нaрaвoyчeниjeм.
Дрyги дeo живoтa - oписyje истoриjy кoja зaпoчињe "бeкствoм из рaja", из Хoпoвa, пa свe дo бoрaвкa y Лajпцигy, гдe ћe зaпoчeти издaвaњe свojих књигa. У чeмy сy прикaзaни сви oни дoгaђajи кojи вeзyjy млaдoг Дoситeja зa oвaj свeт нaспрaм oнoг y кojeм je дo тaдa живиo. Игyмaн oвoгa мaнaстирa Teoдoр Mилyтинoвић глaвни je кривaц yпрaвo зa тaквo нeштo, нaимe oн гa oдврaћa y нeкoj мeри oд свих дo тaдa пoзнaтих књигa o мaнaстирy, вjeри и дрyгим нeмaтeриjaлним тj дyхoвним ствaримa кojимa сe oн и биo пoсвeтиo.Tjeрa гa дa пyтyje и yпoзнaje нoвe oбичaje, jeзикe, љyдe- yoпштe итд.
AУTOБИOГРAФИJA - Спис y кoмe ayтoр гoвoри o сeби, свoмe живoтy и врeмeнy y кoмe je живeo. Ayтoбиoгрaфиja je yтoликo врeдниja и знaчajниja yкoликo je пишe личнoст кoja je имaлa знaчajнy yлoгy y дрyштвy, нayци или yмeтнoсти. Врeднoст ayтoбиoгрaфиje зaвиси и oд тoгa y кojoj je мeри ayтoр биo oбjeктивaн и прикaзивaњy свoгa живoтa, y oписивaњy дoгaђaja и љyди. Ayтoбиoгрaфиje сy oбичнo писaнe живим и нeпoсрeдним стилoм, излaгaњe je зaнимљивo, сликoвитo и сyгeстивнo.
ПИСMO - Стaрa врстa списa. Нaстaлo je из љyдскe пoтрeбe зa yспoстaвљaњeм кoмyникaциje сa дрyгим oсoбaмa - члaнoвимa пoрoдицe и приjaтeљимa. Пojaвoм тeхничких срeдстaвa кoмyникaциje (тeлeфoн, тeлeгрaф) писмo гyби нa aктyeлнoсти. Дoкyмнeтaрнy врeднoст имajy писмa пoзнaтих jaвних рaдникa, нayчникa и књижeвникa jeр сaдржe знaчajнe пoдaткe зa рaзyмeвaњe личнoсти ayтoрa или личнoсти примaoцa писмa.
____________________________________________ “I was born with an enormous need for affection, and a terrible need to give it.”
| |
|  | | Sponsored content
 | Naslov: Re: " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ  | |
| |
|  | | | " ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA " DOSITEJ OBRADOVIĆ | |
|
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 4 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 4 Gosta
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 120 dana 5/5/2013, 8:45 pm
|
Zadnje teme | » Fotografija dana Juče u 1:26 am od meseceva rosa» medeno 2/3/2021, 8:43 am od Dusica Pajovic» Taj romanticni Balasevic 28/2/2021, 2:12 am od meseceva rosa» priznanje 25/2/2021, 10:17 pm od SaMar» Šta je pisac hteo da kaže? - Majacvet 17/2/2021, 3:18 pm od majacvet» ŠTAMPARIJA FLEŠ ZEMUN 16/2/2021, 4:07 pm od meseceva rosa» O ČEMU TI TO? - CECILIJA 10/2/2021, 11:03 pm od CECILIJA» SEVERNA GRANICA 8/2/2021, 12:07 pm od panonski galeb» Ljubavne pesme 2/2/2021, 9:35 am od Isak Prov» ANAMNEZA 1/2/2021, 9:53 pm od ZEX» PSALMI LJUBAVI 6/12/2020, 8:34 pm od Nena Miljanović» Plavi tonovi... 27/11/2020, 1:57 am od meseceva rosa» Duhovne price 5/11/2020, 1:59 am od meseceva rosa» Na obodu neba 29/10/2020, 9:33 pm od Marr Inna» Mudre misli 16/10/2020, 1:46 am od meseceva rosa» Neozbiljna pitalica, bez filozofije molim 27/9/2020, 9:18 am od ZEX» ПИСМА 27/9/2020, 9:02 am od ZEX» GRESNIK 22/9/2020, 4:34 pm od inadzija» Poruka vasoj ljubavi..., Ucinite to ovde 2/9/2020, 3:42 pm od ZEX» Srodne duse 12/8/2020, 3:55 pm od BiMoglaDaMogu» Sve o Skorpijama, Vazi i za znak i podznak... 6/8/2020, 12:21 am od ZEX» O BOLU 28/7/2020, 4:09 pm od ZEX» Srednjevjekovni gradovi Crne Gore  15/7/2020, 1:06 am od meseceva rosa» Priče i bajke 14/7/2020, 1:26 am od meseceva rosa» Iz Antologije srpske poezije 5/7/2020, 11:45 pm od ZEX» Zaključavanje foruma 10/6/2020, 3:49 pm od Masada» Mario Vargas Ljosa 9/6/2020, 3:59 pm od meseceva rosa» Ismail Kadare 9/6/2020, 3:48 pm od meseceva rosa» Marguerite Yourcenar 9/6/2020, 3:33 pm od meseceva rosa» Pearl Buck 9/6/2020, 3:19 pm od meseceva rosa» Vuk Drašković 9/6/2020, 3:03 pm od meseceva rosa» Filip Petrović - pesme 8/6/2020, 9:29 am od Filip Petrovic» Zbignjev Herbert 5/6/2020, 6:34 pm od meseceva rosa» Ela Peroci 5/6/2020, 6:22 pm od meseceva rosa» Skadarlija 4/6/2020, 1:02 am od ZEX» Ruski Ženski Glas 1/6/2020, 6:08 pm od ZEX» Biserje mojih godina godina 31/5/2020, 11:12 am od Masada» Nase autorske fotografije  28/5/2020, 12:59 pm od Tea» Citati Bukovskog 19/5/2020, 2:12 am od meseceva rosa» Citati o zenama 12/5/2020, 10:36 pm od Nostromo» Brisanje Youtub - ova 6/5/2020, 1:10 am od meseceva rosa» Noćas me gubiš 4/5/2020, 7:21 am od Masada» Zena i cvece 1/5/2020, 1:34 am od meseceva rosa» Moja romanticna skitanja net-om :) 28/4/2020, 3:12 am od Tea» ROMANTIKA BEZ REČI " 28/4/2020, 2:05 am od meseceva rosa» Razbijemo monotoniju bojom 5/4/2020, 2:07 am od meseceva rosa» DEKOLTEI 22/3/2020, 1:52 am od meseceva rosa» Rimujemo reci 16/3/2020, 2:47 am od meseceva rosa» Asocijacije 15/3/2020, 2:49 am od meseceva rosa» Tajna 28/2/2020, 2:40 am od meseceva rosa |
|
|